StoryEditorOCM
4 kantunaJOŠ I TO...

Zadarski stočari na mukama: ovce i koze napadaju im vukovi i poskoci! Evo koliko iznosi odšteta za ugriz tih zaštićenih životinja...

Piše Iva Ivanac
27. travnja 2020. - 22:40

Dok se cijeli svijet bori s koronavirusom, stočari zadarskog kraja bore se s vukovima i poskocima koji napadaju njihovo blago. Ove godine broj napada vukova u prva četiri mjeseca gotovo je jednak broju napada u prva dva mjeseca prošle godine, a zabilježen je i razmjerno visok broj ugriza poskoka.

Posljednji zabilježeni veći napad vuka dogodio se sredinom travnja u Lišanima Ostrovičkim kada je u OPG-u naklano dvadesetak, a zaklano još i više grla.

Ove podatke otkrila nam je mr. sc. Ana Grgas, ovlaštena vještakinja Ministarstva zaštite okoliša i energetike za procjenu šteta od napada vukova i drugih zaštićenih predatora na području Zadarske županije. Kaže kako bi pastiri trebali više ulagati u zaštitu svojih stada jer rijetko koji stočar ima pravog pastirskog psa, električnog pastira ili ograde posebno propisanih visina, a kada ti elementi izostanu, onda stado koza ili ovaca, vukovima izgleda kao pravi švedski stol.

No uz dosadašnje brige koje pastiri imaju s vukovima, u posljednje vrijeme muči ih još jedna zaštićena vrsta od koje brojni zaziru, a to je poskok.

Naime, jedan od posljednjih napada poskoka na ovcu dogodio se u subotu u Kruševu (zaseok Brajnovići), a vještakinja Grgas nas uvjerava kako to možda zvuči čudno, ali je u njenom svijetu sasvim uobičajeno.

- Po pitanju odštete, ugriz poskoka se tretira jednako kao i napad vuka. Događaj treba prijaviti isti dan, a naknada za napadnuta grla iznosi 250 kuna. Za slučaj da životinja ugine, potrebno je ponovno prijaviti događaj i pozvati vještaka jer se tada za naknadu može dobiti puni iznos, odnosno 600 kuna, ističe vještakinja Grgas dodajući kako je moguće da životinje prežive ugriz poskoka te kako to ovisi o predjelu tijela životinje na kojoj je ugriz, kao i o starosti poskoka.

- Poskoci se bude čim krenu topliji dani, a ove godine su zbog temperatura koje su iznad prosjeka i uranili. Prvi prijavljeni ugriz u Zadarskoj županiji imali smo sredinom ožujka i to u Medviđi kada je zmija ugrizla kozu koja je na koncu, unatoč pruženoj veterinarskoj skrbi, uginula, dok je drugi napad bio u Bjelini (zaseok Gračak) i to na ovna koji je također uginuo. Sredinom travnja dogodio se i napad u Bilišanima gdje je poskok ugrizao ovcu, a moguće da je riječ o istom poskoku jer i prošle godine na tom istom mjestu poskok zadao smrtonosni ugriz još jednoj ovci, govori vještakinja Grgas napominjući kako su najopasniji poskoci oni stariji od deset godina jer štede svoj otrov kako bi s njim mogli ubiti lovinu.

Napominje i kako se zmije plaše ljudi te da ih se zbog toga čovjek onda ne treba plašiti, ali i kako većina stočara ne zna za naknadu koju mogu ostvariti kada im njihovo blago ugrize ova opasna, ali zaštićena zmija.

Kriteriji za naknadu

Dodatni kriteriji za utvrđivanje iznosa naknade štete od životinja strogo zaštićenih vrsta na životinjama

1. Ako je u postupku utvrđeno da je štetu nedvojbeno nanijela životinja strogo zaštićene vrste i čuvanje je u skladu s odredbama točke 1. dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete iz Priloga I. Pravilnika, odobrava se puni iznos naknade štete utvrđen za pojedinu usmrćenu ili ozlijeđenu životinju.

2. Ako nema čvrstih dokaza da je štetu nedvojbeno nanijela životinja strogo zaštićene vrste i ako je čuvanje u skladu s odredbama točke 1. dopuštenih radnji i zahvata za sprječavanje štete iz Priloga I. Pravilnika, a vjerojatno je da je štetu nanijela životinja strogo zaštićene vrste, iznos naknade štete umanjuje se za 35 %. 2.1. Iznos naknade iznimno se ne umanjuje u slučaju: kada se za pojedinu životinju ne može nedvojbeno utvrditi da je počinitelj štete životinja strogo zaštićene vrste, a u očevidu je sa sigurnošću utvrđeno da je počinitelj štete na drugim životinjama stradalima za vrijeme istog napada životinja strogo zaštićene vrste, ako nema čvrstih dokaza da je štetu nedvojbeno nanijela životinja strogo zaštićene vrste, a 24 sata prije ili poslije štetnog događaja u krugu od 10 km je počinjen drugi štetni događaj gdje je sa sigurnošću utvrđeno da je počinitelj životinja strogo zaštićene vrste.

3. Ako nisu poduzete dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete, naknada štete se ne odobrava.

4. Ako su dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete djelomično poduzete, iznos naknade štete umanjuje se za 25 do 50 %. 4.1. Puni iznos naknade štete iznimno se može odobriti: ako vještak tijekom očevida temeljem dodatnih informacija i okolnosti procijeni da je čuvanje životinja odgovarajuće, za štete na ovcama i kozama tijekom ispaše za sljedeće slučajeve: ako strada 1 grlo, a na mjestu štete je prisutno do 150 grla, ako stradaju 2 grla, a na mjestu štete je prisutno između 151 i 300 grla, ako stradaju 3 grla, a na mjestu štete je prisutno više od 300 grla.

5. Ako nema čvrstih dokaza o počinitelju štete, a dopuštene radnje i zahvati za sprječavanje štete su djelomično poduzete, iznos naknade štete umanjuje se za 35 % i dodatno za postotak umanjenja zbog neodgovarajućeg čuvanja.

6. Naknada za bređost se ne priznaje ako bređost nije utvrđena razudbom ili potrebnom dokumentacijom.

image
Zadarski.hr
image
Zadarski.hr
06. studeni 2024 03:02