U drugom krugu izbora za predsjednika Republike Hrvatske 12. siječnja naći će se aktualni predsjednik Zoran Milanović i kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac. Predsjednik Milanović je nakon prvog kruga dobio (ne)očekivano veliku podršku birača, pa je prosinačke izbore zaključio s gotovo 800.000 dobivenih glasova u cijeloj Hrvatskoj (49,09 posto), dok je Primorac neznatno premašio 300.000 (19,35 posto). U Zadarskoj županiji Milanović je dobio nešto manje, Primorac nešto više, no razlika je i dalje očita: aktualni predsjednik ima 42,23 posto podrške, a Primorac 24,97 posto. U samom centru Zadarske županije, gradu Zadru, Primorac ima čak i manje nego na razini Hrvatske (18,10 posto), dok je predsjednik Milanović s 12.435 dobivenih glasova u Zadru (46,55 posto) bio uvjerljivi pobjednik prvog kruga. A taj prosinački prvi krug izbora za predsjednika Republike Hrvatske pokazao je da je Milanović apsolutni favorit u drugom krugu te da ćemo ga najvjerojatnije i sljedećih pet godina gledati na Pantovčaku. No to je analiza na razini izborne statistike ostvarene jednim dijelom na temelju poruka koje su kandidati poslali građanima, a kada je riječ o sadržaju i porukama koje su svojim glasovima poslali građani Hrvatske, pokazuje se zapravo puno više od toga. Tako misli diplomirani politolog i aktualni županijski vijećnik Antonio Vučetić, bivši predsjednik Općinskog vijeća Općine Vir i predsjednik Županijske skupštine Zadarske županije koji je samo četiri mjeseca nakon konstituiranja 8. saziva Županijske skupštine podnio neopozivu ostavku kao predsjednik jer se, kazao je tom prilikom, „u četiri mjeseca nije dogodilo ništa“.
„Imali smo konkretne prijedloge i programsku koaliciju koja je došla stvarati i raditi na projektima te pridonijeti razvoju županije, ali s HDZ-om nismo mogli pronaći zajednički jezik“, objasnio je Vučetić pokazavši da nije i ne želi biti koalicijski automat.
Što su, s druge strane, pokazali Zadrani na izborima za predsjednika RH?
– Zadrani su pokazali da je Zadar puno važniji od političkih ideja lijevih i desnih. Stanovniku Zadra prirodno je važniji napredak njegovog grada te razvoj sredine u kojoj živi, radi i stvara, odnosno politička i ekonomska stabilnost, nego ideološka i stranačka prepucavanja kojima je tijekom izbora bio izložen. Time su Zadrani još jednom pokazali da nisu glasački automat neke stranke, nego građani koji promišljaju svoju političku svakodnevicu. Vlast kvari, a apsolutna vlast apsolutno kvari i svojim izborom Zadrani su zapravo pokazali da neće i ne žele staviti sve jabuke u jednu košaru.
Želite reći kako je prema rezultatima izbora za predsjednika, između ostalog, zapravo srušen mit o Zadru i Zadarskoj županiji kao stranačkim bastionima HDZ-a?
– Rezultat izbora za predsjednika u prvom krugu, a gotovo sigurno i u drugom krugu, govori tisuću jezika. Jedan od njih svakako govori da Zadar i Zadarska županija nisu utvrde političkih stranaka, posebno HDZ-a, nego su veoma čvrsti bastioni svojih stanovnika. Istih onih stanovnika koji su se utvrdili dok su stvarali hrvatsku državu, ili istih onih koji su izgradili naš grad i županiju. Rezultat izbora u prvom krugu ujedno govori kako naš grad i županija nisu dosad imali adekvatnu i kvalitetnu alternativu na lokalnim izborima. Bilo je tu svega, svačega i svakoga; lažnih proroka, nerealiziranih menadžera, galamdžija, takozvanih aristokrata uma i misaonih avanturista te ostalih neznalica koji su se nudili da upravljaju Gradom Zadrom i Zadarskom županijom. To očito nije prolazilo.
Građani su tijekom kampanje mogli čuti puno diskvalifikacija i uvreda na račun kandidata; je li to uobičajena predizborna retorika ili bi na izborima za predsjednika RH takvi tonovi ipak trebali biti umjereniji?
– Potrebno je prije svega shvatiti da je predsjednik države, bio to ponovno Zoran Milanović ili Dragan Primorac, predsjednik svih građana Republike Hrvatske, pa ga se kao takvog treba i poštovati. I to barem minimalno u onoj dozi poštovanja prema instituciji Predsjednika i svemu što ona predstavlja – počevši od prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana do aktualnog predsjednika Milanovića. Omalovažavanje funkcije predsjednika također je omalovažavanje jednog od najvažnijih simbola društva i države. Predsjednik je stup demokratskog društva, jer niti jedan političar ili stranka ne dobivaju takav legitimitet naroda kao predsjednik države. Predsjednik Tuđman je osvojio zasad rekordnih 1,5 milijuna glasova, a predsjednik Milanović nešto više od milijun glasova na izborima 2019. godine. Upravo su to Zadrani prepoznali, pa unatoč omalovažavanju
institucije Predsjednika, nisu dopustili da se obezvrijedi ono što predsjednička funkcija i uloga povijesno predstavljaju.
Možete li to pojasniti?
– Zadarska županija, kao i sve ostale hrvatske županije, na kraju nisu dopustile da se nametne stranačka polarizacija i podjela društva na „naše“ i „vaše“. Ovim su izbornim rezultatom građani Zadarske županije pokazali da se država ne voli etiketiranjem, inzistiranjem na političkoj i ideološkoj polarizaciji ili primitivnim busanjem u prsa, nego radom, doprinosima zajednici te u krajnju ruku – uplatama. Odnosno, uplatama u proračun, a ne isplatama iz proračuna. Simbol ovog potonjeg su političke stranke. Predsjednički izbori ukazali su na još jednu društvenu činjenicu, a ona govori kako tiha većina ipak postoji te razmišlja svojom glavom. Bez obzira kojeg kandidata su građani podržali, većina njih ipak nije pala pod utjecaje glasne manjine koja je u nedostatku argumenata, samo podizala tonove i tenzije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....