StoryEditorOCM
4 kantunaODUMIRE LI POLUOTOK?

Foto Vjeko, Ljekarna Varoš... samo su "vrh ledenog brijega", obrtnici moraju dizati kredit da bi prezimili u gradskoj jezgri!

Piše Mišel Kalajžić
28. studenog 2021. - 16:28
Zadar, 221121. Nakon sto nas je 1. prosinca 2020. u 91. godini zauvijek napustio legendarni zadarski fotograf Vjekoslav Vjeko Surac, godinu dana kasnije zatvorio se i njegov kultni fotografski studio u Barakovicevoj ulici, koji je na tom istom mjestu radio punih 70 godina, od otvaranja 1951.Jure Miskovic/Cropix

Najavljeno zatvaranje i preseljenje ljekarne Varoš i Foto Vjeke iz svojih poznatih lokacija u razmaku od samo nekoliko dana i dalje je tema o kojoj se raspravlja na Kalelargi. Riječ je u oba slučaja o kultnim mjestima zadarskog obrtništva i zanatstva.

Ivica Katić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka kaže kako zatvaranje i preseljenje bilo kojeg poslovnog subjekta s Poluotoka svakako nije dobra vijest, a najavljeno zatvaranje odnosno preseljenje Ljekarne Varaš i Foto Vjeke s Poluotoka još više žalosti jer se doista radi o kultnim mjestima tj. svojevrsnim toponimima i sinonimima obrtništva u Gradu Zadru koje ima dugu i uspješnu tradiciju što je to slučaj kad se govori o Foto Vjeki.

Katića smo pitali je li prekup najam „otjerao“ Foto Vjeku, odnosno nasljednike kultnog gradskog fotografa?

- Preskup najam, kako vi to navodite u svom pitanju, zasigurno nije i ne može biti jedini i glavni razlog preseljenju s Poluotoka, jer troškovi poslovanja uključuju i brojne druge troškove koji su iz godine u godinu rasli (troškovi režija, troškovi repromaterijala, troškovi nabave i održavanja strojeva i opreme, troškove za zaposlene itd.), za razliku od troškova zakupa navedenih poslovnih prostora čije se cijene nisu mijenjale više od 20 godina. Svakako treba napomenuti i to da nove inovacije i tehnološka dostignuća iz dana u dan mijenjaju svijet odnosno mijenjaju poslovno okruženje, te s tim u svezi pojedine djelatnosti se strahovito brzo razvijaju (robotika, informatizacija itd), dok se neke druge djelatnosti (tradicijski obrti i zanati) teško nose s novim izazovima jer su se u svega nekoliko godina u potpunosti promijenile i navike potrošača. Navedeno je svakako imalo negativan utjecaj na fotografsku djelatnost jer pojavom prije svega pametnih telefona i ostalih naprednih tehnologija, značajno je pao interes za uslugama fotografa što je zasigurno rezultiralo i padom prihoda. Dakle, razlozi za zatvaranje pojedinih obrta svako su mnogo kompleksniji i trebalo bi napraviti kvalitetnu analizu poslovanja svakog od njih ponaosob da bi se utvrdili – ističe Katić dodajući kako nemaju podatke o broju obrtnika koji posluju i koji su se iselili s Poluotoka jer se takvi podaci ne vode po pojedinim mjesnim odborima ili kvartovima već isključivo na razini gradova i općina.

- Što se tiče broja obrtnika u Gradu Zadru, prema zadnjim podacima od 31. svibnja ove godine, broj registriranih obrta iznosio je 2057 obrta i u zadnjih 5 godina taj broj je porastao za oko 10 posto, tj. za 178 obrta više u odnosu na 2016. godinu. Smatramo da su tome pozitivnom trendu rasta broja obrta barem malo pridonijeli brojni programi i mjere direktnih i indirektnih potpora koje Grad Zadar provodi zadnjih nekoliko godina kao npr. Program potpora tradicijskim i umjetničkim
obrtima koji provodimo od 2014. godine, Program potpora poljoprivredi i ruralnom razvoju koji provodimo od 2010. godine, Program potpora malom gospodarstvu koji provodimo od 2015. godine, Program potpora otočnom gospodarstvu koji provodimo od 2020. godine, Programi kreditiranja poduzetništva i obrta putem subvencioniranja kamatnih stopa koje smo po prvi put proveli ovu godinu. Uz navedene Programe direktnih potpora gospodarstvu bitno je naglasiti i mjeru koja se provodi već više od 10 godina, a kojom se tijekom zimskih mjeseci umanjuje cijena zakupa poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zadra i koja je tijekom pandemije nadograđena na način da se pojedine tradicijske obrte u potpunosti oslobađalo od plaćanja zakupnine poslovnih prostora kao i umanjenja i oslobađanja od plaćanja zakupa javnih površina. Svakako treba naglasiti i to da Grad Zadar izdvaja značajna sredstva kojima subvencioniramo cijene zakupa poduzetnicima početnicima koji posluju u poduzetničkom inkubatoru. Također, od indirektnih potpora obrtnicima koji posluju na Poluotoku svakako treba izdvojiti i manifestacije Advent u Zadru i Đir po gradu (a i brojne druge koje se tijekom cijele godine održavaju upravo na Poluotoku) kojima je jedan od glavnih ciljeva privući što veći broj gostiju i posjetitelja na Poluotok tj. „oživiti“ Poluotok tijekom zimskog perioda. Isto tako u indirektne potpore obrtnicima koji posluju na Poluotoku možemo ubrojiti i znatna sredstva koja izdvajamo za sufinanciranje promidžbene kampanje WEB stranicama niskotarifnih aviokompanija kojima u grad Zadar dovodimo brojne goste koji zasigurno posjećuju Poluotok – kaže Katić.

Kako i na koji način zaštititi i očuvati kulturnu baštinu, ali i gospodarsku djelatnost (poglavito tradicijske obrte i zanate) na Poluotoku kvalitetne odgovore bi svakako trebao dati i Plan upravljanja povijesnom jezgrom Grada Zadra koji je upravo u izradi, zaključuje.

Predsjednik udruženja zadarskih obrtnika Mladen Malta koji je i sam obrtnik u dva prostora na Poluotoku, kaže kako se radi o „vrhu ledenog brijega“…

- To je proces koji se već dugo događa, a ništa se ne poduzima i na žalost posljedice takvih događaja su tek na vidiku i bit će sve veće i veće. Grad Zadar, odnosno Poluotok, je grad sezone ili sezonski grad koji živi maksimalno šest mjeseci, a šest je prazan. Smatram da Grad Zadar treba na tu temu itekako sjesti i razgovarati, poduzimati nekakve mjere i poticaje kako grad vratiti građanima. Mi obrtnici nismo upoznati sa zadnjim programima koje spominju u gradskoj upravi. Mi smo inicirali pretprošle i prošle godine okrugle stolove na temu odumiranja stare gradske jezgre. Za neku utjehu, nije takva situacija samo u Zadru, zahvatilo je i druge gradove, pogotovo ove naše dalmatinske. Turistički trendovi također su napravili svoje, tako da se nešto treba poduzeti. Mi smo otvoreni za raspravu, ali treba se naći način, smanjiti cijene posebno onima koji rade cijelu godinu ili uvjetovati na takav način cjelogodišnji rad. Problem je to za dubinsku analizu, meni je osobno trenutna situacija takva da moram dignuti kredit kako bi mogao plaćati obveze prema Gradu u zimskom periodu. Uz to se desila i pandemija koja je još više doprinijela negativnom trendu – ističe Malta.

Gradonačelnik: Smanjenja cijena parkinga ili poslovnih prostora nisu dovoljna

I gradonačelnik Branko Dukić nedavno se očitovao o ovom problemu:
- Raspolaganje poslovnim prostorom u vlasništvu jedinica samouprave, uređeno je Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora pa tako Grad Zadar dodjeljuje prostore u svom vlasništvu u zakup po provedenom javnom natječaju, a sam tekst natječaja obavezno sadrži namjenu i djelatnost koja se može obavljati u prostoru. S obzirom na posebnost lokacije gradskih poslovnih prostora na Poluotoku, oni se u pravilu iznajmljuju putem javnog natječaja, dok je dio dan na korištenje udrugama, pri čemu Grad pridaje posebnu pažnju racionalnom korištenju svih gradskih prostora.
Zbog nemogućnosti nametanja obavljanja određenih djelatnosti u poslovnim prostorima u vlasništvu drugih osoba, Grad nema namjeru prodaje poslovnih prostora u svom vlasništvu, a upravo radi mogućnosti utjecaja na djelatnosti koje će se odvijati u tim prostorima, drugim riječima mora zadržati svoje poslovne prostore kao jedan od instrumenata s kojima može utjecati na revitalizaciju stare gradske jezgre i očuvanje njene vrijednosti kao centra društvenog života grada.
Nadalje, Grad Zadar kontinuirano donosi poticajne mjere za zakupce poslovnih prostora i to u vidu privremenog oslobađanja odnosno smanjenja zakupnine, pa su tako od početka pandemije COVID-19 zakupnici poslovnih prostora bili oslobođeni plaćanja zakupnine za vrijeme obustave rada, dok je posljednjem paketu pomoći svim zakupnicima poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zadra koji obavljaju svoju djelatnost tijekom cijele godine umanjen iznos zakupnine za 50 posto, a onim zakupnicima koji svoju djelatnost obavljaju periodički umanjen iznos zakupnine za 25 posto. Zakupnici poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zadra, koji se bave tradicijskim i umjetničkim obrtima te zakupnici putničke agencije, a koji imaju s Gradom Zadrom sklopljen ugovor o zakupu poslovnog prostora, također su oslobođeni plaćanja zakupnine zaključno s 31. svibnja 2021. godine.
Nesporno je da se zimi suočavamo s problemom tzv. "nedovoljne konkurentnosti" Poluotoka pa tako svjedočimo bijelim izlozima praznih poslovnih prostora, a što je osobito naglašeno sad u vrijeme pandemije COVID-19, no pojedinačne mjere poput smanjenja cijena parkinga ili poslovnih prostora nisu dovoljne za rješavanje ovog problema.
Ipak, treba napomenuti kako je Grad Zadar do sada uspješno provodio projekte u cilju oživljavanja Poluotoka, poput projekta uređenja šetnice Muraj te rekonstrukcije i obnove Providurove palače, a koju pozitivnu praksu će nastaviti i dalje nastojati strateški djelovati s ciljem općeg društveno-gospodarskog razvoja grada Zadra.

23. studeni 2024 00:42