Zadarski Arheološki muzej bi se trebao preseliti u novu zgradu, višekatnicu, koja bi se izgradila na mjestu parkirališta pokraj crkve sv. Marije - potporu ovom projektu dalo je i Ministarstvo kulture, na ugovoru koji su sklopili Arheološki muzej, Ministarstvo kulture, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju (MCPA) te Grad Zadar. Veći dio zemljišta, koji podrazumijeva i donju i gornju razinu terena između crkve sv. Marije i rive, i ispunjen je automobilima, pripada državi, te bi Ministarstvo kulture oko dodjeljivanja zemljišta zadarskom Arheološkom muzeju imalo samo formalnog, administrativnog posla. Međutim, dijelovi zemljišta su i privatni, država bi ih trebala otkupiti, a najveći dio, oko 200 četvornih metara, pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) u Zadru.
- Na žalost, Arheološki muzej Zadar nije ovlašteni pregovarač u toj priči. Sve imovinsko-pravne poslove trebaju urediti resorna ministarstva, što je preduvjet da mi krenemo sa poslom i apliciramo prema EU fondovima. Bez EU sredstava teško da će tu niknuti objekt kakav je muzeju nužno potreban – kaže Jakov Vučić, ravnatelj Arheološkog muzeja u Zadru.
Zgrada koju Arheološki muzej sada koristi čini se poprilično prostrana i monumentalna. Ona je i građena upravo kao muzej, gdje „zapinje?“
- Muzej je u zgradu uselio 1974.g. Tada se, kod izgradnje, mislilo na stalni postav, koji i danas postoji na tri etaže, te na čuvaonice (depoe). U tom projektu nije predviđen prostor za povremene izložbe, pa nam je otežana realizacija vlastitih izložbi i prihvat izložbi drugih muzeja. Želimo raditi izložbe, i putem njih prikazati publici brojne predmete koji nisu našli svoje mjesto u stalnim postavima. U zadnje dvije godine napravili smo ih 13 i svaku prati katalog. Zbog nedostatka prostora prinuđeni smo ih uglavljivati unutar stalnog postava srednjega vijeka ili prapovijesti, sa maksimalno tri do pet vitrina. Slijedi najvažniji dio: imamo radionice za kamen i keramiku, radionice za metal, staklo i drvo, imamo 28 djelatnika… Sve je to funkcioniralo u kompleksu sv. Nikole na zapadnom dijelu Poluotoka, no to je u sklopu ugovora poklonjeno MCPA-u, mi tamo koristimo samo jedno krilo zgrade. A suvenirnica je posebna priča, imamo reprezentativne nove suvenire koje ne možemo adekvatno izložiti. Ovo nisu moje žalopojke, već kada je Arheološki muzej poklonio kompleks sv. Nikole MCPA-u, potpisan je ugovor, a u njemu je predviđena izgradnja nove zgrade Arheološkog muzeja.
Gdje su vam onda uredi za 28 djelatnika?
- Pod zemljom. Nije šala, ljudi su dolje, u depoima, što je loše i za njih i za muzejsku građu. Mi koji nismo pod zemljom smo u sobama, ali nisu naše. Plaćamo ih, ovih nekoliko ureda dio je kompleksa koje koriste zadarske benediktinke, a nama su iznajmile nekoliko manjih ureda. Plaćamo im najam.
Sudeći prema ugovoru sa potpisima četiri subjekta, zgrada Arheološkog muzeja ipak bi jednog dana trebala biti izgrađena u blizini, na površini obje etaže parkirališta. Koliko bi to zdanje, u neposrednoj blizini Foruma i bogate spomeničke baštine, izmijenilo vizuru ovog dijela Poluotoka?
- Današnja vizura tog dijela Zadra nastala je nakon Drugog svjetskog rata. Taj je prostor, do rata, uvijek bio izgrađen. Naš Poluotok baštini antičku koncepciju grada i zapravo je sadašnja situacija neprirodna. Na suprotnoj je strani trg, dakle Forum, a na prostoru sadašnjeg parkirališta su još od rimskog vremena bile zgrade, insule, a kasnije druge građevine. Tek od rata je to promijenjeno.
Vi već imate „skice“ o izgledu novog muzeja, sa svim prostorijama i njihovim namjenama. Što bi bilo sa sadašnjom zgradom Arheološkog muzeja, ako se nova izgradi?
- Mi smo vlasnici zgrade Arheološkog muzeja. Ona bi se prodala, a sasvim je jasno da bi u njoj sadržaj trebao biti odgovarajućeg karaktera, kao sastavni dio cijelog okolnog kompleksa spomeničke baštine neprocjenjive vrijednosti – kazao je ravnatelj Vučić.