Građani su zabrinuti, iznad Dikla se po čitave noći sječe šuma, bude sve obasjano kao dan! Hrvatske šume: saniramo posljedice vjetroloma!

Iznad Dikla, uz cestu prema Viru, masovno se sječe šuma. Sječa se obavlja – noću, a danju se trupci usitnjavaju u drvnu masu i odvode velikim šleperima, javila nam je zabrinuta mještanka Dikla, koja kaže kako se sječa obavlja već najmanje mjesec dana.

- Cila je šuma „na fleke“. Znači ne siku uz cestu ili rade nekakve pravilne usjeke, već fleka, ovdje, fleka tamo. Trajalo je to cilu noć, znači sinoć i danas, po cilo jutro... Oko mehanizacije kojom se siče šuma i šlepera koji utovaruju i odvoze drvnu masu, puno je automobila splitskih, zagrebačkih i gospićkih registracijskih oznaka. Nije nam jasno tko i zašto siče šumu – kazala nam je stanovnica Dikla koja je objasnila kako se radi o šumi koja se prostire od gradske deponije prema Kožinu, uz jednu i drugu stranu ceste. Na putu prema lokaciji gdje se sječe šuma parkiran je terenac Jeep pa se ne može niti prići bliže dublje u šumu, objasnila je.

Ta je šuma prije nekoliko godina u oluji teško stradala, polomljena su mnoga stabla, možda Hrvatske šume čiste terene?

- I mi smo to pomislili, ali zbog čega se onda to radi noću i odmah direktno melje i odvozi. Noću sve osvijetle kao da je dan, tako da nam je to sve skupa čudno. Valjda bi na vozilima bila oznaka Hrvatskih šuma da oni to rade? Ovo izgleda kao neka tajna operacija, pa smo zabrinuti da se radi o nelegalnoj ili najblaže rečeno čudnoj sječi. Zapravo čudnoj šumi. Priča se i da je dio tih terena otkupila „gradska elita“ za gradnju stanova u budućoj građevinskoj zoni, pa se mislimo radi li se o tome. Ljudi su zabrinuti jer šuma nestaje i završava kao drvna masa, vjerojatno za proizvodnju peleta za grijanje, s obzirom da se odmah melje i usitnjava na licu mjesta, te odvozi – kazala je zabrinuta građanka.

Naš je fotoreporter obišao terene i zatekao opisanu djelatnost na lokacijama prema Kožinu. Dojam je da se radi o sječi šume koja je polomljena u oluji. Način sječe i slaganja trupaca bio je sličan kao i u park šumi Musapstan gdje su svojevremeno građani također prijavljivali sječu šume, a radilo se, ispostavilo se na kraju, o planiranim šumarskim aktivnostima uklanjanja dotrajale, polomljene i bolesne šume. Ipak, zbog čega se radovi iznad Dikla obavljaju noću i zašto nigdje nema oznaka da ih izvode Hrvatske šume ili barem njihovi kooperanti?

– Vrijeme korone idealno je za obavljanje ovakvih operacija jer su ljudi uglavnom zatvoreni u kućama, nikoga ništa ne zanima, svi smo pod paskom. Ali imamo pravo znati što se događa u našoj neposrednoj životnoj okolini – kaže zabrinuta građanka.

Poslali smo i e-mail glasnogovorniku Hrvatskih šuma s upitom zašto se sječe šuma iznad Dikla, evo đšto su nam odgovorili:

- Na predmetnom području Hrvatske šume - Šumarija Zadar izvodi radove sanacije vjetroloma koji su se dogodili u proteklih godinu dana. Radovima sanacije obuhvaćeno je područje: Gospodarska jedinica Nin Kožino – površina 22,99 ha - oštećena drvna masa 698 m3 - izvođač radova LESNIKA d.o.o., Gospodarska jedinica Musapstan – površina 3,44 ha -oštećena drvna masa 48 m3 - izvođač radova LESNIKA d.o.o., Gospodarska jedinica Nin Kožino – površina 23,08 ha -oštećena drvna masa 1617 m3 - izvođač radova ILIĆ-ŠUMARSTVO d.o.o., Gospodarska jedinica Nin Kožino – površina 13,23 ha -oštećena drvna masa 928 m3 - izvođač radova ŠUMARSKI OBRT KOVAČ, Gospodarska jedinica Zemunik gornji – površina 0,17 ha -oštećena drvna masa 15 m3 - izvođač radova ŠUMARSKI OBRT KOVAČ.

Drvna masa koja je pridobivena opisanim radovima otprema se ugovornim kupcima: SOLANA PAG; BIOMASS TO ENERGY BENKOVAC; KALUN DRNIŠ. Procijenjeni razmjeri štete nastale uslijed vjetroloma iznose 12.000 m3. Tijekom 2019. i 2020. god sanirano je preko 70 posto vjetroloma, preostale količine planirane su za sanaciju tijekom 2021 god.

Sva oštećena području nakon sanacije pošumljavaju se ovisno o stanju na terenu. Procjene unosa sadnog materijala (broja i vrsta) ovise o stanju šume. Trenutna situacija ne terenu je takva da ima dovoljno prirodnog pomlađivanja te unošenje dodatnog sadnog materijala ovisi o stanju prirodnog pomlađivanja koje će se pratiti u narednom razdoblju - stoji u odgovoru Hrvatskih šuma.