Županijski sud u Zadru odbio je kao neosnovanu žalbu načelnika Općine Primošten Stipe Petrine i potvrdio presudu prvostupanjskog suda kojom je obustavljen kazneni postupak protiv državnih odvjetnica Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku Irene Senečić i Vesne Marenci.
Petrina je odvjetnice privatno tužio zbog navodne krađe njegovog mandata u Županijskoj skupštini, odnosno zbog njihovog nepostupanja u tom slučaju, no zadarski sud je zaključio da je načelnik odustao od progona jer se nije pojavio na ročištu 28.kolovoza 2014. godine u 12 sati, iako je uredno pozvan.
Petrina se žalio na tu odluku kojom je sud obustavio njegov kazneni progon navodeći da "nema veze sa zdravom logikom" jer je mu se, kako je pojasnio, na dan kad je trebao doći na ročište pokvario pokvario osobni automobil o čemu je sud izvijestio putem fax-a. Također je naveo da nije mogao doći javnim prijevozom jer nije bilo pogodnih linija, te da je sud, kako se žalio, provjeravao autobusne linije na dan donošenja pobijanog rješenja a ne na dan rasprave.
No Županijski sud mu je odbio žalbu zaključivši da nije bilo opravdanog razloga da izostane s rasprave, jer je uredno pozvan još 6. lipnja. Sud je istragom utvrdio da je taj dan bilo više autobusmih linija prema Zadru, a osim toga Petrina je kako su naveli u Zadar mogao doći i "rent a carom". Također, kako su naveli u obrazloženju, vlasnik obrta koji je Petrini popravljao automobil nije na zahtjev suda dostavio račun o popravku.
Petrina je odvjetnice tužio zbog zlouporabe položaja i ovlasti, te nesavjesnog rada u službi nakon što mu 2010. godine zaštitari tada zadarskog Adriatic security-a na ulazu u Županijsku skupštinu mjesecima nisu dozvoljavali ulaz na sjednice tog tijela, jer je Skupština Šibensko-kninske županije zaključila da Petrina, kao načelnik općine Primošten, nema pravo istovremeno biti i član Županijske skupštine. Petrina, je međutim, tvrdio suprotno, te kao primjer naveo tada brojne gradonačelnike hrvatskih gradova koji su istovremeno i saborski zastupnici.
Zbog istog predmeta Petrina je podonio prijavu i protiv tadašnjeg ministra Tomislava Karamarka, te državnog odvjetnika Mladena Bajića.