‘Slučaj Daruvarac‘ samo je dio porazne sudske prakse: ako ne vjerujete, pogledajte koliko je nasilnika nad ženama zaista odslužilo kaznu iza rešetaka

Visoki kazneni sud omogućio je izlazak Darku Kovačeviću Daruvarcu na slobodu pola godine prije isteka zatvorske kazne za nanošenje teških ozljeda 18-godišnjoj djevojci u kafiću u Zadru. U svojoj odluci Visoki kazneni sud je naveo kako je u pogledu vjerojatnosti kriminalnog povrata, u konkretnom slučaju, jasno da se on ne može potpuno i bezrezervno isključiti, ali aktualno, prema procjeni, taj rizik je umanjen.

Svoju odluku naslanjaju na procjenu Kaznionice Glina, koja je dala pozitivno mišljenje prema kojem je Kovačević prošao tretman za počinitelje kaznenih djela s elementima nasilja i program roditeljstva koji su utjecali na njega. Inače, u navedenoj Kaznionici je prije deset dana bio izvanredni nadzor Ministarstva pravosuđa i uprave zbog prijava da se Darku Kovačeviću pogodovalo tijekom odsluženja kazne.

Dok ministarstvo još utvrđuje sve relevantne činjenice, Visoki kazneni sud nije dvojio o procjenama nadležnih u toj zatvorskoj ustanovi. Darko Kovačević će do isteka kazne početkom listopada ove godine imati posebne obveze javljanja policiji i Probacijskom uredu koji će nadzirati njegovo ponašanje.

Bizarna olakotnost

Pravomoćno je osuđen nakon postupka u kojem mu se sudilo prema optužnici koja ga je, među ostalim, teretila da je početkom lipnja 2018. godine došao u kafić, udario djevojku u potiljak i odveo je u WC, gdje ju je optužio da ga vara i zatim je počeo tući.

Udarao ju je šakama po glavi, a kad je djevojka pobjegla u drugi toalet, ušao je za njom i udarao je šakama u lice, uhvativši je potom rukama za kosu i nekoliko puta njezinom glavom udario o umivaonik tolikom silinom da ga je razbio.

Darko Kovačević Daruvarac

Luka Gerlanc/Cropix

Nastavio ju je udarati i u kafiću pred ostalim gostima, oborio je na pod i tukao rukama i nogama po glavi i cijelom tijelu, čime je ona zadobila teške ozljede. Prvostupanjskom presudom osuđen je na pet godina zatvora, nakon čega mu je kazna dva puta umanjena.

Prvi put s pet na četiri godine zatvora te drugi put na tri godine i devet mjeseci jer je sud smatrao kako se nisu dovoljno cijenile olakotne okolnosti. Među njima je bila i činjenica da optuženi Kovačević nije imao obuću dok je nogama udarao djevojku na podu jer je bilo ljeto.

U istražnom zatvoru proveo je sedam mjeseci nakon uhićenja 2018. godine, što mu je uračunato u kaznu. Tako mu je ostalo odslužiti tri godine i dva mjeseca bezuvjetnog zatvora, koje su mu sada uvjetnim otpuštanjem dodatno umanjene za šest i pol mjeseci.

Poražavajući podaci

Koliko često se događa da se kazne za nasilje nad ženama umanjuju ili čak ne budu ni izrečene, upitali smo Višnju Ljubičić, pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova. Dobili smo odgovor s poražavajućim podatkom da se na bezuvjetnu zatvorsku kaznu osudi manje od deset posto svih počinitelja nasilja.

- Pravobraniteljica je u okviru EU projekta naziva "Izgradnja učinkovitije zaštite: promjena sustava za borbu protiv nasilja prema ženama" analizirala sudsku praksu procesuiranja rodno utemeljenog nasilja u RH kroz više od 1000 presuda u razdoblju od 4 godine.

Statistika koja upozorava - ističe pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić

Željko Puhovski/Cropix

Provedena analiza sudske prakse pokazala je kako pravosuđe na bezuvjetne zatvorske kazne osuđuje ispod deset posto ukupne brojke svih počinitelja nasilja, dok su svi ostali osuđeni relativno blagim novčanim kaznama, odnosno uvjetnim zatvorskim kaznama.

Utvrđeno je, među ostalim, kako je razlog za ovakvu blagu penalnu politiku prvenstveno kroničan nedostatak sustavne edukacije sudaca/sutkinja i državnih odvjetnika/ca te deficit ranog stručnog i preventivnog rada s obiteljima u problemima i počiniteljima nasilja - navela je u svom odgovoru.

Unatoč čestoj izmjeni relevantnog zakonodavnog okvira i postrožavanju kazni, problem visine sankcija izrečenih počiniteljima od strane sudova u okviru postojećih zakonodavnih rješenja i dalje je prisutan. Uhodana sudska praksa primjenjivanja postojećih propisa u okvirima zakonskih minimuma, pa čak i ispod njih kada je u pitanju nasilje prema ženama, te čestog ublažavanje kazni od strane viših sudova ne mijenja se već godinama.

- Stoga već godinama upozoravamo kako je nužno počinitelje rodno utemeljenog i obiteljskog nasilja izložiti najstrožim kaznama (tzv. zakonskim maksimumima), čime bi se poslala puno jasnija društvena poruka o nultoj toleranciji na rodno utemeljeno nasilje i nasilje u obitelji, a počinitelje učinkovitije odvraćalo od ponovnog počinjenja nasilja - upozorava Višnja Ljubičić.