Iako pod svojom nadležnošću ima čak 570 nautičkih milja četvornih obale i mora, Lučka kapetanija Zadar je po svojoj površini druga na Jadranu, odmah iza Lučke kapetanije Split koja je površinom čak četiri puta veća. Unatoč tome Lučka kapetanija Zadar, zbog duljine obalne crte, broja otoka i pomorskog prometa, bilježi najveći broj godišnjih interevencija na moru, od prijevoza bolesnika, akcija traganja i spašavanja na moru, do inspekcijskih poslova i nadzora stanja na pomorskom dobru. Samo u prošloj godini u njenom akvatoriju provedeno je 175 intervencija traganja i spašavanja na moru što Lučku kapetaniju Zadar izdvaja kao najopterećeniju kapetaniju među osam kapetanija na hrvatskoj obali.
- Ako usporedimo aktivnosti Lučke kapetanije Zadar iz 2016. s prošlom 2017. godinom mogu reći da bilježimo porast u svim segmentima naše nadležnosti i naših obveza. Paralelno s tim raste i naš napor u održavanju sigurnosti na moru. No unatoč okolnostima zadaće koje su pred nama uredno se ispunjavaju, izlazimo na sve dojave i provjeravamo sve prijave. To stvara izvjesno opterećenje s obzirom na broj ljudi i tehnička sredstava na raspolaganju, ali mi smo naučili raditi s onim što imamo – kaže Alen Rukavina, lučki kapetan u zadarskoj Lučkoj kapetaniji.
Kapetan Rukavina je na mjesto prvog čovjeka Lučke kapetanije Zadar došao prije pet godina kao iskusni pomorac u Tankerskoj plovidbi gdje je zadnjih godina plovio kao prvi časnik palube. Zaokret u karijeri nije mu, kaže, teško pao, jer ima sreću raditi s ljudima koji vole svoj posao. Što je posebno važno u situaciji kada obim posla iz godine u godinu raste, a nova zapošljvanja nisu lako moguća.
- U 2017. godini u odnosu na godinu ranije imali smo porast upisa brodova za 3 posto, za isto toliko je rastao broj novo upisanih brodica, broj uplovljavanja u naš akvatoriji porastao je za 2 posto, broj intervencija traganja i spašavanja na moru za 10 posto, a više od 10 posto porastao je i broj inspekcijskih poslova. Pritisak novih obveza raste, a Lučka kapetanija Zadar radi s 38 djelatnika, iako zakonski ima pravo na još pet. No uvjet za zapošljavanje jednog novog djelatnika u državnu službu je da dva moraju otići u mirovinu. Ljudi su stoga svakim danom sve više opterećeni. Nije jednostavno, dnevno preslagujemo djelatnike da bi zadovoljili potrebe posla, ali zadaće se izvršavaju – kaže kapetan Rukavina koji zahvaljujući upravo entuzijazmu svojih ljudi stanje sigurnostu u akvatoriju zadarske kapetanije ocjenjuje apsolutno sigurnim.
Od tih 38 stalno zaposlenih djelatnika kapetanije 27 je stacionirano u Zadru, a ostali su u ispostavama: po dvoje u Biogradu, Salima i Starigradu te po jedan u Pagu, Preku, Božavi i na Silbi. U ispostavama u Novigradu i Istu zasad nemaju djelatnika. Lučka kapetanija Zadar na raspolaganju također ima pet brodica: dvije u Zadru, te po jedna u Salima, Starigradu i Silbi. Je li taj broj ljudi i opreme dovoljan za sve intervencije u najopterećenijoj Lučkoj kapetaniji u Hrvatskoj?
- Teško je na to pitanje dati jednoznačan odgovor. S obzirom na broj ljudi i broj plovila mislim da smo optimalno osposobljeni za sve vrste intervencija. Ali, evo vam samo današnji primjer. U ovom trenutku, dok razgovaramo, niti jedno plovilo nije na raspolaganju. Jedno je angažirano u hitnom prijevozu bolesnika s otoka, a ostali su u redovitim inspekcijskim nadzorima. Nekidan, kad je bilo veliko nevrijeme, u manje od 15 minuta dobili smo sedam poziva za intervencije. U takvim izvanrednim situacijama uvijek je malo to što imate na raspolaganju. Tada reagiramo prema prioritetima. Ja kao lučki kapetan prosuđujem što su prioriteti, gdje su ljudski životi ugroženiji i prvo tamo šaljemo posade i brodove u pomoć – govori Rukavina te naglašava:
- Ponovit ću, mi smo naučili raditi s onim brojem ljudi i sredstvima koje imamo na raspolaganju. Bilo je prije i težih vremena, kad smo imali samo jedno plovilo. Sada je stanje daleko od toga, ali uvijek može biti bolje, jer obim posla raste, a s njim i administracija. Ne zaboravite da je naša kapetanija ima upisano preko 23.000 plovnih jedinica, od toga 22.307 brodica, 265 brodova i 635 jahti. To je veliki administrativni posao koji raste iz godine u godinu. A i taj posao, kao i posao pomorskog prometa, traganja i spašavanja, u našoj je nadležnosti – naglašava zadarski lučki kapetan.
Akvatorij Zadarske županije graniči s međunarodnim vodama kojima svakodnevno, u neporednoj blizini naših otoka, plove brojni tankeri i brodovi s potencijalno opasnim teretom. Terminale za tekuće terete, poglavito naftu, imaju teretne luke na sjeveru Jadrana, u Trstu, Kopru, Veneciji, Raveni, a tu su i naš Omišalj na Krku i sam Zadar koji u teretnoj luci Gaženici ima manji naftni terminal. Takva frekvencija brodova zahtijeva povećanu budnost i razvijen sustav prevencije od mogućih pomorskih nesreća koje se nažalost često puta pretvaraju u ekološke katastrofe s nesagledivim posljedicama. I u takvim slučajevima Lučke kapetanije imaju važnu ulogu, poglavito kad su u pitanju incidenti na moru koji kao nuspojavu imaju prijetnju ekološkim zagađenjem.
- U prošloj godini imali smo pet pomorskih nesreća s onečišćenjem mora i sve su uspješno sanirane. Kod slučajeva izlijevanja ulja u more, dakle nafte, mazuta i drugih naftnih derivata, postupa se po planu intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora. Za onečišćenja do 2000 kubičnih metara ulja primjenjuje se županijski plan intervencija koji donosi Županijski operativni centar sa sjedištem u Lučkoj kapetaniji i lučkim kapetanom kao zapovjednikom. U slučajevima onečišćenja preko 2000 kubičnih metara, zove se u pomoć nacionalni stožer u Zagrebu preko Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru. U konkretnim slučajevima, kada se radi o manjim onečišćenjima, ja kao zapovjednik Županijskog operativnog centra odmah po dojavi o incidentu pozivam u akciju specijalnu tvrtku za saniranje onečišćenja na moru, u Zadarskoj županiji ugovorna tvrtka za te poslove je tvrtka Ciklon, i šaljemo ih na mjesto događaja. Istovremeno kooridniramo sve druge aktivnosti hitnih i interventnih službi, prema potrebi obavještavamo pomorsku policiju, odnono civlnu zaštitu, hitnu pomoć, HGSS... - objašnjava kapetan Rukavina.
Ako su u pitanju incidenti koji uključuju i havariju broda, a kako bi se smanjio opseg štete od onečišćenja, zapovjednik broda može zatražiti luku zakloništa. Također, kako su brodovi osigurani šteta se može nadoknaditi iz tih izvora. Luka zakloništa u incidentnim slučajevima može biti svaka uvala na obali ili otocima sve dok se brod ili onečišćenje ne saniraju u cilju smanjenje štete za okoliš.
- Najvažnije je znati da se kod svakog incidenta na moru treba nazvati broj 195, besplatni broj naše Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci, ili izravno broj Lučke kapetanije Zadar 023/254880. Bilo da je riječ o utapanju, sudaru brodova, havariji ili ekološkom incidentu. Iz nacionalne središnjice vaš poziv će odmah biti proslijeđen jednoj od osam nadležnik lučkih kapetanija, ovisno o mjestu iz kojeg je prijava došla. Brzina intervencije je uvijek važna, ali važna je i koordinacija unutar sustava – ističe zapovjednik Lučke kapetanije Zadar koja je u prošloj godini imala više od milijun kuna naplaćenih kazni za razne prekršajen na moru i pomorskom dobru. Najviše novčane kazne ispisane su za prekršaje nelegalnog korištenja ili nasipanja pomorskog dobra, koje se kreću od 30 do 100 tisuća kuna, a za njima slijede kazne zbog prekomjerne brzine na moru, odnosno vožnje unutar zaštićenog pojasa, koje iznose od 1.000 do 10.000 kuna.
- Nikad nije na odmet upozoriti vlasnike glisera, skutera i drugih plovila da je unutar 300 metara od obale ograničena brzina vožnje. Do 150 metara od obale maksimalno se može voziti do 5 čvorova, a od 150 do 300 metara osam čvorova. Izvan tih 300 metara nema ograničenja brzine, ali uvijek je potrebno rukovoditi se pravilima o sigurnosti prometa na moru. Prekršaja prekoračenja brzine najviše imamo preko ljeta, nekada nažalost i sa smrtnim posljedicama. Zato apeliramo na sve vlasnike brodica i drugih plovila da se pridržavaju pravila u cilju povećanja sigurnosti plovidbe i smanjenja rizika od gubitaka ljudskih života – poručuje zadarski lučki kapetan Alen Rukavina.