Veliki, moderni putnički terminal Nove luke Zadar u Gaženici sablasno je prazan. U zgradi dužine 350 metara i površine od skoro 25.000 kvadratnih metara kao da nema žive duše. Zaštitari na ulazu i otvoreni šalteri za prodaju trajektnih karata za otoke govore da nešto ipak radi. Moglo bi se reći da tu vlada živost u odnosu na atmosferu međunarodnog dijela terminala, gdje su pristaništa za najveće kruzere i brodske linije. Nema doslovno nikoga. Unutrašnje uređenje kojim dominira industrijski stil, vidljive betonske konstrukcije i razvučena infrastrukturna mreža pod stropom, samo pojačavaju osjećaj pustoši i praznine. Kod jednih staklenih vrata dočekuje nas zaštitar i liftom vodi do ureda glavne menadžerice ovog nevjerojatnog zdanja.
Gospođu Rebeku V. Pevec upoznali smo prije dvije godine, kada je međunarodna putnička luka Gaženica u Hamburgu osvojila laskavu titulu, Seatrade Cruise Award, kao „Luka 2019. godine“.
Gospođa Pevec je predstavnica koncesionara, tvrtke Zadar international port operation (ZIPO), koja je dio turskog Global ports holdinga (GPH), najvećeg operatera putničkih luka na svijetu. U njihovom portfelju su neke od najatraktivnijih kruzing luka na svijetu kao što su Valetta, Barcelona, Venecija, Ravena, Malaga, Lisabon, Havana, Singapur, Bodrum, Kusadasi, Bar, Antigua te Nassau na Bahamima. Upravljanje međunarodnom lukom i putničkim terminalom u Zadru dobili su u koncesiju na 20 godina.
Rebeka V. Pevec rođena je u Zagrebu, ali je po majci Splićanka. U kruzing industriju ušla je nakon završene srednje Hotelijersko-turističke škole. Tijekom 25-godišnje karijere na brodovima za kružnim putovanjima prešla je sva mora i oceane svijeta, radila je u svim vodećim kruzing kompanijama, uspinjući se od barmenice do generalne hotelske menadžerice. Usput je magistrirala hotelski menadžment, financije i marketing na prestižnom Sveučilištu Cornell u Americi. Kaže da se nikad u karijeri nije toliko vremena zadržala na kopnu kao sada u Zadru. Prije dvije godine iz gospođe Pevec je prštao optimizam i planovi za razvoj nove destinacije. Optimizam je i dalje tu, ali planovi su se stubokom promijenili. Pandemija koronavirusa globalnu je industriju kruzera bacila na koljena. Kao generalna direktorica, trenutno je jedina zaposlenica tvrtke ZIPO, a sve ostale usluge su povjerene lokalnim tvrtkama i partnerima.
Gospođo Pevec, u Zadar ste došli u rujnu 2018., 2019. je bila vaša prva operativna godina, a 2020., kad se trebala dogoditi puna afirmacija, stigla je pandemija. Nemate baš sreće...
- Nažalost nitko nije mogao predvidjeti pojavu ovakve pandemije i više sile. Koncesijski ugovor je potpisan na kraju sezone 2018., kad smo tek uspostavljali odnose s lokalnim partnerima. Iduća godina, naša prva prava sezona, bila je rekordna po broju dolazaka brodova i putnika. Javnost međutim ne zna da te 2019. nismo imali nikakvih prihoda jer kruzerima nismo naplaćivali naknadu za putnike.
Zašto? Je li to bila vaša odluka?
- Takva je odluka postignuta u razgovoru s Lučkom upravom Zadar. Naime, cijene su već bile ugovorene s brodarima i kako bismo ostali konkurentni s drugim lukama u ovom dijelu Europe, dogovorili smo se da ZIPO kruzerima neće naplaćivati naknadu za putnike. Nama je dakle 2019. bila godina kad smo imali najveće troškove jer smo imali najviše putnika. Prošla 2020. godina je trebala biti prva godina u kojoj smo trebali ostvariti neke prihode, međutim, pojavom koronavirusa to se ipak nije dogodilo. Naprotiv, čitava industrija je pala na koljena, ne samo u Hrvatskoj nego u cijelom svijetu. Ako bih morala u jednu rečenicu sažeti zadnje dvije i pol godine, onda je to bilo vrlo intenzivno i izazovno vrijeme.
Kako komentirate kritike da ste u prvoj godini platili samo 1,8 milijuna kuna koncesijskih obveza, a najavljivalo se 20 milijuna?
- Sve obveze su podmirene sukladno koncesijskom ugovoru. Kako 2019. nismo imali nikakvih prihoda, tih 12 posto naknade za putnike s kruzera i međunarodnih trajekata nije bilo u onom iznosu koliko je planirano, dok je šest posto od najma poslovnih prostora terminala plaćeno, kao i fiksna koncesija za 2019. godinu. Na početku 2020. platili smo fiksni dio koncesije, a za ostalo se opet pobrinula pandemija.
Što će biti s vašim obvezama za ovu godinu?
- O tome upravo pregovaramo s Lučkom upravom Zadar. Za fiksni dio naknade za 2020. godinu dobili smo 50 posto popusta. Preostali preplaćeni dio prebacit će nam se kao dio uplate za 2021. Tako je napravljeno sa svim koncesionarima Lučke uprave Zadar.
Kakvi su poslovni rezultati GPH u 2020. i koja su očekivanja za 2021.?
- GPH trenutno upravlja s 19 putničkih luka u 13 država na četiri kontinenta. Trenutačno najbolje posluje Valetta na Malti, to je jedina naša luka koja u ovoj pandemiji prima kruzere na tjednoj bazi. MSC Grandiosa tjedno putuje od Genove do Valette u prosjeku s 900 do 1300 putnika. Linija je krenula u kolovozu prošle godine i plovi manje više sve do danas. Kratak zastoj bio je u prosincu kad je Italija bila u lockdownu, no čim je bilo moguće, plovidba je nastavljena.
Zašto Zadar ne radi kao Valetta?
- Vrlo rado bih da Zadar tako radi, ali sve to ovisi o epidemiološkoj situaciji i odlukama Nacionalnog stožeru civilne zaštite. Naime, novi terminal pruža uvjete dostatne da se ispoštuju apsolutno svi zdravstveni protokoli na kojima inzistiraju kruzing kompanije i koji su vrlo rigorozni. Međutim, u Hrvatskoj je od 9. srpnja prošle godine na snazi bila odluka koja dopušta maksimalno 200 putnika na brodovima za kružna putovanja. Svakako pozdravljam njeno ukidanje od 1. ožujka jer nam to omogućava početak normalizacije poslovanja.
Jesu li Valetta i Genova jedine aktivne kruzing linije na Mediteranu?
- Ne, Kanarski otoci su također otvoreni. Tamo plovi kompanija TUI koja je dolazila i u Zadar. Nekih krstarenja je bilo i u Grčkoj, također od strane njemačkih kompanija, a prema posljednjim informacijama Turska je također otvorena za dolazak kruzera. U našoj luci u Singapuru od prosinca 2020. plovi brod Quantum od the Seas od Royal Caribbeana, ali samo s putnicima iz Singapura. Čitava industrija trenutno ide u smjeru da brodovi koji plove rade samo u određenim regijama s lokalnim gostima i da se striktno pazi na protokole. To su jedine naše dvije luke na svijetu u kojima trenutno imamo kruzing promet. U drugim lukama imamo više brodova u tzv. „lay-upu”, kao što su bili Marela Discovery 2 i Marela Dream u Zadru. To su brodovi na vezu koji ne mogu ploviti zbog pandemije, a posada na njima radi na održavanju. Takvi brodovi nam donose skroman prihod kojima pokrivamo neke dio troškova.
Zadarski župan i predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar Božidar Longin nedavno je izjavio kako je Lučka uprava Zadar prije lockdowna na stolu imala ugovor s velikim Carnival Cruisses o matičnoj luci (homeport) u Gaženici. Što znate o tome?
- O tome nemam saznanja, takve informacija nismo dobili.
Je li ZIPO pregovarao s nekom kruzing kompanijom u smislu da joj Zadar postane matična luka?
- Kad razgovaramo s kruzing kompanijama mi im predložimo Zadar i pokažemo mogućnosti za turnaround, a na njima je da o tome donesu odluku.
Dobro, no je li bilo ozbiljnog interesa?
- Bilo je zainteresiranih strana, ali se ništa nije dogovorilo, iz više razloga.
Kao na primjer...?
- Svi uključeni troškovi su vrlo visoki. Zadar kao potencijalna destinacija nije dovoljno prepoznata. Kruzing kompanije nisu dovoljno upoznate s mogućnostima koje im se ovdje nude, ali za to treba vremena. Isto tako, treba razlučiti pojam homeport (matična luka) od turnaround port (ukrcajna luka). To su dvije različite stvari. Vrlo često se govori o homeportu u smislu da u razdoblju od šest mjeseci ili godine dana jedan te isti brod tu dolazi svakih sedam ili 14 dana, ukrcavaju se i iskrcavaju putnici, da je to početna i krajnja točka krstarenja, uz manje izmjene posade, opskrbe broda itd. Zadar za sada još nije blizu toga. Prvi korak bi nam bio da postanemo turnaround port.
Što to znači?
- Recimo, brod plovi Mediteranom i ima nekoliko točki koje su turnaround port, dakle luke koje se koriste za izmjenu putnika, dopunu goriva, namirnica itd. Na krstarenju od Lisabona do Barcelone, primjerice, neki će plovidbu završiti u Barceloni, drugi će tu tek početi i ići će do Civitaveccije, Rima, a odatle do Venecije. Tako će u svakoj od tih većih luka biti iskrcaj i ukrcaj putnika. Nama je prvi korak ubaciti Zadar u jedan od tih ukrcajnih točaka, gdje se vrši izmjena putnika.
Kako je pandemija utjecala na globalnu kruzing industriju?
- Pandemija je urušila cijelu industriju. Gubici se mjere u desecima i stotinama milijardi dolara. Kruzing industrija je veliko tržište u koje su uključeni putnici, nositelji operacija, ali i brojne vanjske djelatnosti povezane s tom industrijom. U Americi je, primjerice, oko pola milijuna ljudi koji su bili vezani uz kruzing industriju izgubilo posao zbog pandemije. Svakako treba spomenuti brojne članove posade koji su morlai ostati doma i koji čekaju mogućnost ukrcaja.
Koliko će trebati kruzing industriji da se oporavi od kovid krize?
- Utjecaj pandemije na kruzer industriju trajat će malo duže nego što se pretpostavlja. Puno je faktora koji na to utječu. Prije svega tu je sam proces cijepljenja i nabava cjepiva. U momentu kad je najavljeno cjepivo i kad je krenulo cijepljenje diljem svijeta, probudio se optimizam, dionice kruzing kompanija su porasle za nekih 20 do 30 posto. Također kod klijenata i gostiju potrebno je povratiti povjerenje u kruzing industriju. Nakon incidenta na „Diamond Princess” kruzing kompanije kontinuirano ulažu velika financijska sredstva i rade na uspostavljanju procesa i prokola koji bi zaštitili zdravlje putnika, posade i lokalne zajednice.
Što kažu prognoze, kad bi se industrija mogla vratiti na godine prije pandemije?
- Predviđanja kažu da bi tek u trećem ili četvrtom kvartalu ove godine mogli krenuti s brodovima. Trebat će najmanje godinu ili dvije da se dođe do neke normalizacije poslovanja. Po nekim procjenama trebat će najmanje tri do pet godina da se vratimo na stanje prije pandemije.
Kako će to utjecati na vašu koncesiju u Zadru? Hoćete li tražiti promjenu ugovorenih uvjeta?
- Postoje razmišljanja u tom smjeru zato što su se uvjeti promijenili, a naši prihodi neće biti onakvi kakve smo biznis planom predviđali.
Hoćete li inzistirati na izmjeni financijskih obveza ili na vrijeme trajanja koncesije?
- Prema koncesijskom ugovoru, koji je dostupan na stranicama Lučke uprave Zadar, postoje klauzule koje se osvrću na situacije kada zbog više sile operater nije mogao uredno obavljati svoj posao. Sve to radimo u dogovoru s Lučkom upravom Zadar jer cilj je nastaviti suradnju na obostranu korist.
Istina, okolnosti vam ne idu na ruku...
- Gledajte Činjenica je, idućih najmanje pet godina sve što mi budemo uprihodili u Gaženici ostat će lokalnoj zajednici. Sve što smo do sada zaradili, ostalo je lokalnoj zajednici, kroz plaćenje koncesijske naknade, režija, usluga...
Koliko u ovom trenutku iznose nepodmirene obveze i dugovanja ZIPO-a?
- Kao i svaka tvrtka nažalost imamo trenutno nekih nepodmirenih dugova, ali na sreću imamo dobre suradnike tako da smo ta plaćanja prolongirali, kao što smo prolongirali i obveze drugih prema nama, naših potkoncesionara koji su u sličnoj situaciji. Mi smo im maksimalno izašli u susret, spustili smo najamnine za 50 posto, snizili smo cijene najma prostora tako da se prilagođavamo situaciji koja je bez presedana. Moramo se prilagoditi i biti fleksibilni jer samo takvim vidom suradnje možemo nastaviti prema oporavku i boljitku.
Kako Zadar stoji na Mediteranu u odnosu na Dubrovnik, Kotor, Veneciju ili Valettu? Kakvi su planovi ZIPO-a u smislu brendiranja Zadra kao destinacije?
- Za Zadar imamo razrađenu strategiju, ali to prije svega ovisi o jakom marketingu. Zadar se još uvijek nije pozicionirao u kruzing industriji. On je momentalno tranzitna luka.
Nagrade koje je dobio nisu mu previše pomogle?
- Nagrade su pomogle, dale su mu vidljivost i stavile ga na globalnu kartu u kruzing industriji. Čuli su za Zadar, znaju da tu postoji veliki, lijepi terminal koji može prihvatiti najveće brodove na svijetu, i da postoji profesionalnost. Međutim, sada treba raditi na izgradnji brenda.
Vaša kompanija samim imenom na neki način promovira Zadar, ipak ste najveća kompanija za upravljanje putničkim lukama na svijetu.
- Apsolutno. Mi smo za 2020. bili predvidjeli budžet od 105 tisuća eura samo za marketinške aktivnosti, međutim došla je korona i sve je otkazano. Prije same pojave pandemije oglasili smo Zadar u vodećem magazinu za našu industriju, više smo predstavili grad kao destinaciju nego samu luku, ispričali smo lijepu priču o Zadru, kroz kulturu, gastronomiju i aktivni odmor. U ovoj regiji na tako malom prostoru možete pronaći i mir i relaksaciju i adrenalin. Odjek je bio dobar, to je trebao biti početak, ali na žalosti ostalo je otkazano zbog korone.
Za uspjeh je dakle važnije brendiranje destinacije nego sama luka?
- Tako je. Kad kompanije traže novu luku zapravo traže novu destinaciju, a luka je sekundarna. Pitala sam kruz kompanije što trebamo napraviti, kako možemo povećati vidljivost da bi povećali broj dolazaka. Da eventualnu budemo njihov turnaround port. Svi su nam rekli istu stvar: „Zadar is not marketable”. Znači da ne mogu reklamirati Zadar, ne znaju dovoljno o Zadru da bi ga mogli prodavati svojim klijentima. Dakle, Zadar prije svega treba dobro marketinški obraditi kao destinaciju, odnosno turističku regiju, u smislu kruzing industrije.
Kako u tom kontekstu surađujete s turističkim zajednicama grada i županije? Jesu li prepoznali vaše potrebe?
- Turističke zajednice imaju svoje marketinške planove i svoje tržište. Djelomično smo ostvarili neke suradnje, ali smatram da to može biti bolje i intenzivnije. Ali, ponavljam, pandemija je sve zaustavila, nismo uspjeli odraditi neke zajedničke zamisli i planove. Nadamo se da ćemo uskoro nastaviti suradnju, i svakako se planiramo uključiti u novi projekt „Safe Stay in Croatia“.
Što se još može i treba napraviti da bi se izgradio destinacijski brend?
- Općenito imam dojam da kruzing industrija u Hrvatskoj nije prepoznata kao grana turizma. Iako je to nesporno turistički sektor, kruzing industrija se kod nas još uvijek svrstava u pomorstvo ili nautiku. Poboljšanje broja dolazaka brodova i putnika može se ostvariti jedino ako budemo ravnopravno tretirani s drugim sudionicima u turističkom sektoru. To neće donijeti benefit samo Zadru nego svim drugim našim lukama za kružna putovanja. Ako takve stvari mogu odraditi neke druge destinacije, zašto to ne bismo mogli i mi? Ministarstvo turizma je nedavno formiralo savjet za oporavak turizma, ali od 30 članova nema nijednog predstavnika kruzing industrije, iako mi imamo najviše iskustva u tom sektoru. To nam govori da se trebamo izboriti za status unutar turističkog sektora.
Obišli ste cijeli svijet, radili ste na svim oceanima, možete li Zadar usporediti s nekom od luka u smislu ostvarenog potencijala? Nekom lukom koja je počele kao mala i nevidljiva, a postala je poznata i nezaobilazna.
- Ne bih se upuštala u takve usporedbe jer Hrvatska i Jadran su specifični. Krenimo od toga da su sve destinacije jednom bile nepoznate, znači da su se razvijale, ulagale su u infrastrukturu, hotele, aerodrome, izlete, destinaciju i marketing. On je ključan. Samo jakim marketingom možete to postići, ali s jednom dobrom pričom. Zadar je toliko raznolik i toliko može ponuditi, ali trebalo bi napraviti jednu glavnu temu i ponuditi ju kroz dobru priču.
Imate li vi neku ideju za tu glavnu priču?
- Mislim da glavnu priču treba segmentirati jer kruzing industrija je dosta različita. Različite kompanije imaju različite klijente s različitim afinitetima prema provođenju slobodnog vremena. Putnici na Silversea i Royal Caribbean su dvije različite vrste klijenata. Gost sa Silveraea želi autentično iskustvo, zanima ih povijest, kultura, gastronomija i enologija, dok gost s Royal Caribbeana želi nekakav aktivan doživljaj destinacije, izlet, sve opet što Zadar može pružiti. To je njegova velika prednost Zadra. raznolik je, samo treba ići ciljano prema kruzing kompanijama kad se s njima razgovara.
Optimizam za kraj, što očekujete u 2021.?
- Kruzing kompanije su spremne, one samo traže priliku da bi došle, momentalno gledaju koje su luke otvorene i kako će modificirati svoje itinerare i kako će dobiti goste, kako odraditi logistiku, u smislu povezivanja s letovima kako bi došli na određenu destinaciju. Za 2021. trenutačno imamo najavljenih više od 90 pristajanja. Kruzing kompanijama treba dva do četiri mjeseca da aktiviraju brodove, ukrcaju posade, obavi opskrba te da se ukrcaju putnici. Sada kada je donesena odluka da u Hrvatsku mogu dolaziti brodovi bez ograničenja broja putnika, nadamo se da bi prve rezultate bi trebali imati kroz dva do četiri mjeseca.
