– Ne mislim da ćemo u doslovnom smislu eksplodirati kao društvo zbog neizvjesnosti i pritiska kojemu smo svakodnevno izloženi i ne čini mi se da se s ovom situacijom nosimo lošije u odnosu na druge zemlje. Ali, vrlo je vjerojatno kako će ipak biti posljedica za zdravlje ljudi, a i njihovu egzistenciju.
Kaže nam to dr. sc. Mladen Mavar, klinički psiholog, ravnatelj Psihijatrijske bolnice na Ugljanu. Tema je, naravno, kakav će utjecaj i posljedice na psihičko zdravlje pojedinca, ali i društva u cjelini, ostaviti pandemijska kriza.
– Sasvim je sigurno da se svima život na neki način preko noći promijenio. To je zapravo svima nama zajedničko. S jedne strane nam je ugroženo tjelesno zdravlje, nama i našim bližnjima, što je, naravno, praćeno i strahom te osjećajem neizvjesnosti, a s druge strane nam je ugroženo i socijalno funkcioniranje, sve više i egzistencija, pa je logično da to sve skupa djeluje na naše psihičko zdravlje u smislu osjećaja pritiska, napetosti, stresa, anksioznosti, moguće i depresije – kaže psiholog.
– Prirodno je da u stanju stresa svi pokušavamo na neki svoj način smanjiti njegov učinak, a kako bismo to postigli koristimo različite strategije i ponašanja. Treba naglasiti kako su neke od njih učinkovite, a neke ipak ne. Nema, zapravo, odgovora što je za nekoga od pomoći jer smo svi drukčiji te bi zapravo trebali raditi sve što pomaže da si olakšamo, a da pri tome ne ugrožavamo sebe ili druge – govori dr. Mavar.
Primjećuje novi trend kad je u pitanju poštovanje epidemioloških mjera.
– Čini mi se da je došlo do polarizacije u društvu. S jedne strane dio ljudi sluša upute stručnjaka, nosi maske i drži se distance nastojeći se ponašati što je moguće odgovornije, dok s druge strane dio ljudi jednostavno ignorira upute, praveći se zapravo kao da se ništa ne događa. To je način izbjegavanja onoga što predstavlja stres i traži od osobe određeni napor da bi se uopće prilagodili novoj situaciji – kaže dr. Mavar.
Na pitanje kako se zaštititi od pretjerano negativnih utjecaja kojima smo izloženi sa svih strana, da šteta ne bude nepopravljiva, zadarski stručnjak odgovara:
– Važno je međusobno povezivanje i davanje podrške i pomoći, ali uvažavajući sve preporuke zdravstvenih i drugih nadležnih institucija. Dakle, bitno je sačuvati svoje socijalne kontakte i ne izolirati se, to je danas jednostavnije nego nekada, barem preko društvenih mreža, poruka, videopoziva i slično. Konstantno pregledavanje vijesti i informacija nije nam od koristiti pa bi to trebalo sebi ograničiti, a i nekako kritički procijeniti što su neprovjereni izvori. Nije sramota potražiti pomoć stručnjaka, struka se dobro organizirala i postoje brojne telefonske linije za pružanje psihološke podrške. I mislim da je važno sjetiti se da ni ova situacija neće trajati zauvijek.