Od 1. siječnja do 21. svibnja ove godine zadarska je Policijska uprava zaprimila 2.500 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad stranih državljana od kojih najveći broj dolazi iz Bosne i Hercegovine, Kosova, Srbije, Albanije i Ukrajine. Među onima kojima je stalo do boravka i rada na području Zadarske županije nalazi se i manji broj državljana jako udaljenih zemalja - Indije, Filipina i Tajlanda!
Po policijskoj evidenciji, dosada je izdano 1.235 radnih dozvola, dok su preostali zahtjevi još uvijek u fazi rješavanja. U cijeloj prošloj godini izdano je 1.449 radnih dozvola za strance, iz čega je vidljiv trend rasta zapošljavanja stranih radnika među kojima je lani najviše njih bilo iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Ove godine, odbijeno je svega šest zahtjeva za radnu dozvolu i to zbog neispunjavanja uvjeta, a ostali su obustavljeni na zahtjev stranca ili poslodavca.
Strane je radnike lani angažiralo šezdesetak poslodavaca, a uglavnom se radilo o građevincima jer se na zadarskom području već dugo osjeća nedostatak zidara, tesara i armirača. U jednom zadarskom građevinskom poduzeću radi dvadesetak Albanaca, među građevincima je dosta i Ukrajinaca, u Zadru i okolici raste čak i kolonija Brazilaca koji su zaposleni na različitim poslovima, Sirijci pristigli u Zadar s migrantskim valom se zapošljavaju u građevinarstvu, a skupina od 15-ak Ukrajinaca zaposlena je na preradi ribe u saljskom "Mardešiću" gdje odnedavno radi i jedan – Argentinac! Radnu snagu iz Ukrajine koristi i "Punta Skala".
- Imali smo stalno otvoren natječaj za posao, ali naše ljude taj posao nije zanimao, pa smo odlučili angažirati strance i to iz Ukrajine i tako smo popunili kapacitete. To su vrlo vrijedni ljudi, mentalitetom i kulturom su nam vrlo slični, lako nauče jezik i vrlo su pouzdani. Ukrajinci su se pokazali kao zahvalni radnici, s njima imamo samo pozitivna i dobra iskustva, kaže Pavle Paunović, jedan od vlasnika "Mardešića".
Ukrajince je privukla plaća od oko 4-5.000 kuna, što s prekovremenim radom može otići i preko 6.000 kuna, a, uz more, jedan od magneta je bio i smještaj što im ga saljsko poduzeće osigurava.
- Zapošljavanje stranaca je realnost i vrlo je vjerojatno da kvote u budućnosti neće biti tako krute nego će dolazak stranih radnika biti slobodniji. S obzirom na nesklad između postojeće i potrebne radne snage, te njenu strukturu i cijenu, angažiranje stranaca je trenutno jedini izlaz, smatra Dario Jurin, predsjednik Županijske gospodarske komore ukazujući na činjenicu da se, nakon građevinarstva, problemi s nedostatkom radne snage sve više uočavaju u ugostiteljstvu kojemu gotovo kronično nedostaje konobara, ali i u turističkoj djelatnosti, pa čak i u metalnoj industriji.
Zadarski "Turisthotel" još uvijek je dugoročno okrenut domaćoj radnoj snazi i školovanju vlastitih potrebnih kadrova, ali vrata stranim radnicima i tamo se polako otvaraju.
- Zasada nemamo prevelikih poteškoća, ali izvještaji pokazuju da ih je u budućnosti realno očekivati, pa ćemo morati reagirati. Problem je trenutno vidljiv s pomoćnom radnom snagom, za ta radna mjesta domaći ljudi nisu pretjerano zainteresirani jer se mnogi od njih i sami bave nekim vidom turizma ili ugostiteljstva. Nedostaje nam desetak sobarica, spremačica, pomoćnih kuhara, ali i radnika u našoj praonici rublja. Sve zajedno, radi se o pedesetak radnih mjesta na kojima su se plaće podigle, ali se manjak radne snage unatoč tome još osjeća. Prošle godine smo po prvi put angažirali spremačice iz Slavonije i okolice Zagreba, ali trend pokazuje da nije isključeno da u budućnosti i mi počnemo zapošljavati stranu radnu snagu, kaže Frane Skoblar iz "Turisthotela".
Dakle, stranci su u Zadar već stigli, ali svake sljedeće godine treba ih očekivati još više. Zavod za zapošljavanje već godinama nema nikakvih ingerencija u izdavanju radnih dozvola i zapošljavanju stranaca, ali neslužbene informacije govore da bi do kraja godine mogao biti usvojen novi Zakon o strancima koji bi područnim zavodima mogao vratiti ovlasti u zapošljavanju stranih državljana. Dio naših sugovornika misli da bi to bilo i logično: mada se očekuju povećanje kvota i daljnja liberalizacija u dodjeli radnih dozvola, predviđa se kako će poslodavci prije angažiranja stranaca ipak morati dokazati određenu razinu prihoda, ali i svoje prethodne pokušaje da zaposle domaću radnu snagu.
IVAN JURJEVIĆ: Još odolijevamo - digli smo plaće, radnici dobiju od 5 do 12.000 kuna
Među prvim poslodavcima koji su posegnuli za stranim radnicima nalaze se vlasnici zadarskih građevinskih poduzeća, ali još uvijek postoje i građevinske tvrtke koje tome odolijevaju.
- Problem s radnom snagom postoji, ali mi smo još uvijek orijentirani na domaće ljude. Svjesni smo o čemu se radi i zato smo korigirali i plaće, pa naši radnici zarađuju od pet do 12 tisuća kuna, ovisno o poslovima koje obavljaju. Zasada ne računamo na zapošljavanje stranaca, ali ako to bude neophodno, morat ćemo ići na to, a problem je što u takvim slučajevima za te radnike mora biti osiguran i smještaj, kaže Ivan Jurjević, vlasnik "Lignuma" i "Vodoinstalacije".
Koji su dokumenti potrebni za radnu dozvolu?
Uz obrazac za izdavanje dozvole za boravak i rad strani državljani moraju priložiti sljedeće dokumente:
- Važeća putna isprava državljanina treće zemlje
- Ugovor o radu, odnosno pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajućeg dokaza o radu
- Dokaz o registraciji poslodavca, ne stariji od 6 mjeseci (izvadak iz obrtnog registra za obrt ili izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo)
- Dokaz o kvalifikaciji osobe za koju se traži izdavanje dozvole za boravak i rad, odnosno za djelatnosti graditeljstva i turizma izjave poslodavaca da je državljanin treće zemlje kvalificiran za rad
Dozvola za boravak i rad rješava se deseti dan od dana podnošenja zahtjeva, kažu u zadarskoj Policijskoj upravi.
Nezaposlenih manje od 4.000
Statistika zadarskog Zavoda za zapošljavanje pokazuje da je na širem području Zadra trenutno bez posla 2.252 ljudi, u Benkovcu je nezaposleno njih 332, Biogradu 256, Gračacu 352, Obrovcu 225 i Pagu 85, a to znači da je u Zadarskoj županiji manje od 4.000 nezaposlenih. S nekadašnjih pet-šest milijuna, naknade za nezaposlene pale su na oko dva milijuna kuna.