StoryEditor
4 kantunaZAOSTALI ‘D(R)UGOVI‘

Paški hotelijer Neven Badurina mora isplatiti gotovo pet milijuna kuna zadarskom ugostitelju i vlasniku hotela ‘Bastion‘ Jadranku Lisici!

Piše B.S.
9. prosinca 2021. - 17:40

Gotovo pet milijuna kuna morat će isplatiti paški hotelijer i bivši vlasnik tvornice za preradu ribe 'Ostrea' Neven Badurina zadarskom ugostitelju i vlasniku hotela 'Bastion' Jadranku Lisici.

Rezultat je to parničnog postupka kojeg je Lisica preko svog odvjetnika Branimira Zorice pokrenuo na Općinskom sudu u Zadru, Stalnoj službi u Pagu navodeći kako Badurina nije ispunio uvjete iz Sporazuma o naknadi za ustup poslovnog udjela društva Ostrea d.o.o. Temeljem tog Sporazuma Badurina se obavezao Lisici isplatiti iznos od 650.000,00 eura najkasnije do 31. prosinca 2015.godine što nije ispunio u dogovorenom roku.

Lisica je protiv njega pokrenuo parnični postupak, te mu on sada taj iznos mora platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 1. siječnja 2016.

Uz to, prema presudi sutkinje Vilke Škunca, paški hotelijer Lisici mora nadoknaditi i parnični trošak u iznosu od 188.750,00 kuna.

Presuda je donesena nakon što Badurina, iako je uredno pozvan, nije pristupio na prvo ročište do njegovog zaključenja, niti je pismenim podneskom osporio tužbeni zahtjev. Kako mu je poziv za ročište dostavljen putem e - oglasne ploče suda, Lisica je predložio donošenje presude zbog ogluhe odnosno zbog izostanka.

- Budući da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a te činjenice nisu u suprotnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio, a ne postoje ni općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, da dođe na ročište prema čl.332.st.1.toč. 1 do 5. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/91, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19-dalje ZPP) valjalo je odlučiti kao u izreci (čl.338.st. 5. ZPP-a). 4. Tužbeni zahtjev u cijelosti je osnovan, te ga je sud i usvojio – navodi se u obrazloženju sutkinje Škunce.

Badurina i Lisica su još 2012. godine ugovorili petogodišnji najam zadarske tvornice ribljih konzervi 'Adria' čime su tada prezeli tvrtku od dotadašnjeg vlasnika Miodraga Lacića.
Nova tvrtka 'Adria Zadar 1' preuzela je u najam svu imovinu i proizvodnju zadarske 'Adrie', a novi su vlasnici najavili nova ulaganja, čime bi u konačnici 'Ostrea' i 'Adria' činile jedinstvenu tvrtku.

Zadarska policija je, međutim, 2013.godine potvrdila da su iz 'Adrie' nestali vrijedni strojevi i oprema. Dio opreme završio je u postrojenju u 'Ostrei' jer je Podravka u međuvremenu potpisala novi ugovor o punjenju Eva proizvoda s Ostreom.
Adria je dvije godine kasnije otišla u stečaj s više od 230 milijuna kuna dugovanja, nakon što su stečajni postupak pokrenule radnice. Stečajni upravitelj Dragan Bijelić tražio je tada žurnu intervenciju suda da se jedan od strojeva 'Adrie' odmah izdvoji iz proizvodnog procesa u 'Ostrei'.


image
Jure Miskovic/Cropix

"Ostrea" je pak u stečaj otišla 2019. godine,a Badurina je uhićen zbog gospodarskog kriminala teškog više desetaka milijuna kuna. Iz tvrtke je izvučeno više od 48 milijuna kuna, a državni proračun RH oštećen je za dodatnih 19 milijuna kuna kojeg su činili poticaji isplaćeni od strane Ministarstva poljoprivrede i Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju. Stečajni upravitelj 'Adrie' Dragan Bijelić priveden je prošle godine zbog sumnje u gospodarski kriminal težak 11,2 milijuna kuna. Sumnja se da je kao stečajni upravitelj od studenog 2019. do studenog 2020. godine, uz neznatnu naknadu od 10 tisuća kuna predao u posjed nekretnine 'Adrie'zadarskom poduzetniku Branku Bunguru Somu. Pri tome je kao vjerovnicima i Trgovačkom sudu lažno prikazao da se radi o devastiranim nekretninama bez električne energije, iako je riječ je o atraktivnim prostorima uz more u tvorničkom krugu u Gaženici ukupne površine od 48.352 metara četvornih, koje se pod Bijelićevim vodstvom na dražbi prodaju za više od šest milijuna eura. Bungur je nakon toga suprotno ugovoru o zakupu, te nekretnine dao u podzakup trećim osobama za “suhe vezove” i tako svojem trgovačkom društvu ostvario materijalnu korist od oko 800 tisuća kuna.

13. kolovoz 2022 03:56