StoryEditorOCM
4 kantunaSLOBODNA&ZADARSKI.HR

Panel o gospodarenju otpadom: komunalcima i građanima rastu troškovi, u RH nema ni jedne energane, a u miješanom otpadu završe blokete, pente i bombe!?

Piše Predrag Opačić
26. svibnja 2023. - 16:18

U petak je u Zadru u organizaciji Slobodne Dalmacije, portala Zadarski.hr i Hanza medije održana panel rasprava „Gospodarenje otpadom i otpad kao energija” čiji su sudionici naznačili sve trenutne probleme s kojima se Hrvatska susreće u zbrinjavanju otpada, ali i moguća tehnološka i organizacijska rješenja. Loša zakonska regulativa, inertnost države i izostanak jasne nacionalne strategije, ali i još uvijek i nedovoljno razvijena svijest građana o važnosti odvojenog prikupljanja otpada, samo su neki od problema s kojima se susreće cijela Hrvatska, a pogotovo Dalmacija. Sudionike panela pozdravio je i direktor Slobodne Dalmacije Vinko Ursić Glavanović, a moderator je bio Ivica Nevešćanin, izvršni urednik portala Zadarski.hr.

image
Jure Miskovic/Cropix

-CGO Biljane Donje je regionalni centar s 46 hektara površine i kapacitetom od 75.000 tona kojemu će gravitirati i 50 posto stanovništva Ličko-senjske županije. Pretovarne stanice su izgrađene u Gračacu, Biogradu i Pagu, a ona u Gospiću će se graditi iz nacionalnih sredstava. Radi se o investiciji od 368 milijuna kuna plus PDV, te 10 posto nepredviđenih radova, ali konačni iznos troškova izgradnje znat ćemo kada budu potrošena europska sredstva. Nadam se da ćemo s radom započeti 1. siječnja, ali već sada je jasno da nam je najveći problem to što država nije stvorila okvir za plasman goriva iz otpada, što znači da nismo „zatvorili krug” u zbrinjavanju otpada. Nama je uzor bilo Celje, gdje su izgradili energanu jer imaju toplovode i infrastrukturu za grijanje kuća i stanova, čime su zatvorili ciklus zbrinjavanja otpada. Kod nas su rađeni elaborati koji su pokazali da bi bilo dobro između Zadra i Šibenika izgraditi energanu, idealno bi bilo kroz javnoprivatno partnerstvo, pa dio struje „vratiti” u HEP-ovu mrežu, a preostali dio iskoristiti za grijanje plastenika, kazao je Dino Perović, direktor zadarske tvrtke „EKO” koja vodi projekt CGO-a Biljane Donje, po čijoj procjeni će se za dovoz u Biljane Donje plaćati od 160 do 200 eura po toni otpada.

Na temelju šestomjesečnog iskustva rada CGO-a Bikarac, direktor Robert Podrug je skrenuo pažnju na katastrofalno stanje na „ulazu” u šibenski CGO:

image
Jure Miskovic/Cropix

-Problematičan nam je sastav miješanog otpada u kojemu završe i građevinske blokete, pente, čak i bombe, samo što nam ljudi ne ispadaju iz kamiona! Sve smo to izdvajali iz miješanog komunalnog otpada, a na tome smo morali zaposliti troje ljudi da se ne bi oštetili strojevi, što bi bila nova katastrofa. I dalje moramo inzistirati na edukaciji, ali mislim da ne bismo trebali ići dalje od vrtića, jer svi stariji znaju sve o nogometu i zbrinjavanju otpada. Konačni cilj je zaštita okoliša, a to je nešto što nema cijenu i što treba platiti, rekao je Podrug.

Direktor šibenskog CGO-a je ukazao i na problem pri ishodovanju energetske suglasnosti od HEP-a radi instaliranja solarnih panela kako bi se ublažio udar plaćanja električne energije od 30.000 eura mjesečno. Po postojećem modelu, „Bikarac” je na putu prema oko pola milijuna eura godišnjeg „minusa”, a građani su uvjereni da je za poskupljenje kriv upravo „Bikarac”.

-Jedino rješenje su energane, one su nužne, a možda bi trebalo razmisliti o zajedničkom postrojenju Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, rekao je direktor Podrug i naveo da je tek nedavno raspisan natječaj za zbrinjavanje izdvojenog materijala za što bi se trebalo plaćati 800.000 eura. S obzirom da „Bikarac” naplati 160 eura po toni komunalnog otpada, stvara se minus koji još jednom opominje političare da je krajnje vrijeme za donošenje odluka kojima bi se stvorile pretpostavke za kružno gospodarstvo.

Bez energana, nema kružnog gospodarstva, zaključuje Podrug.

image
Jure Miskovic/Cropix

Otvorenje CGO Biljane Donje jedva čeka i John Krstičević, direktor zadarske „Čistoće” pred kojim je i konačno zatvaranje deponija iznad Dikla. On se nada do kraja godine, a onda bi sljedeće godine, kad započne s radom CGO Biljane Donje, započela i sanacija dugogodišnjeg zadarskog deponija.

-Mi smo spremni za početak rada CGO Biljane Donje. Dislociranost nam nije nepremostiv problem, jer su neki gradovi i općine bliže Biljanima Donjim nego Zadru, a veseli nas prestanak dosadašnjeg načina odlaganja otpada. Iako postoci odvajanja otpada rastu, naš permanentni zadatak je daljnja edukacija stanovništva. Nama će cijenu odrediti CGO, što je mogućnost na koju moram računati i sukladno tome poskupiti našu uslugu prema krajnjim korisnicima, jer se od nas očekuje pozitivno poslovanje društava kojima smo na čelu. Međutim, problem je u tome što tu odluku moraju donijeti općinska i gradska vijeća o kojim ovise sva komunalna poduzeća u državi. A vidjeli smo nedavno u Zadru do čega može dovesti neizglasavanje gradskog ili općinskog proračuna. Kad se svemu pridodaju i poremećaji na tržištu i udar cijena goriva kojega smo preživjeli, blokada prijeti praktično svim komunalnim društvima u državi. Upravo zato smo pokrenuli inicijativu da se ta odredba po kojoj odluku donose predstavnička tijela makne iz postojećeg Zakona. Zakon je loš, to misli svih 200 direktora komunalnih društava u državi, pogotovo onih iz Dalmacije. Mislim da bi deset direktora iz deset velikih komunalnih poduzeća za deset dana napisalo novi zakon, uvjeren je Krstičević po kojemu komunalcima i nadalje preostaje samo „edukacija građana i podizanje njihove svijesti o nužnosti odvojenog prikupljanja otpada, ali će ključne odluke i dalje donositi ljudi s državne razine”. Pritom, podsjeća on, ni komunalne tvrtke ni jedinice lokalne samouprave ne odvajaju komunalni otpad, već to čine građani.

Ali, dok političari ne donesu odgovarajuće odluke, naveo je Krstičević, zadarska će „Čistoća” za zbrinjavanje plastičnog otpada i dalje plaćati 814 kuna po toni plus PDV, a u nekim varijantama i 840 kuna.

-U Splitsko-dalmatinskoj županiji je od 15 odlagališta njih deset još aktivnih, ali se tu radi o nekontroliranom odlaganju otpada, pa i onog opasnog. Nije neobično vidjeti da u kontejneru završi pola kauča. Kod nas je, kao, prst u oko govoriti o spalionicama, a u Beču su tri spalionice u gradu. U Kopenhagenu je najveća spalionica u Europi, investicija od 600 milijuna eura, a na krovu su joj biciklističke staze, restorani i kafići. Sve je to udaljeno četiri kilometra od Kraljevske palače, a nama na splitskoj Rivi smeta „Lećevica” udaljena 60 kilometara!? U naš Pravilnik o zbrinjavanju otpada ugrađeno je i (su)spaljivanje otpada, ali samo mi i Malta nemamo niti jednu jedinu spalionicu. Mislim da se političari povlače pred udrugama. Dakle, (su)spaljivanje je u Pravilniku, ali lokacije za energane ne postoje, a udruge sprječavaju (su)spaljivanje u postojećim cementarama, rekao je Mladen Perišić, viši savjetnik u Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije Splitsko-dalmatinske županije.

Perišić navodi i još jedan „detalj” zbog kojeg bi bilo logično očekivati intervenciju države:

-Ako je država ulagala u rješavanje problema s PET ambalažom, mogla bi i u odvajanje otpada na kućnom pragu. Na području Splita se po glavi stanovnika proizvodi 20 posto više komunalnog otpada, a postoji i problem prikupljanja otpada na velikim otocima, što država ne subvencionira, pa se sakupljanje otpada na otocima nikome ne isplati. Država bi morala biti involvirana kroz subvencije i edukacije, a njeni bi predstavnici trebali znati što se sve događa na terenu. A događa se to da je svojedobno bila planirana zarada od prodaje cementari Cemexa, a sada ispada da ćemo mi morati plaćati njima, ma koliko se oni zaista trudili i ulagali, kazao je Perišić.

image
Jure Miskovic/Cropix

Gost panela bio je i Nejc Lahne iz slovenske tvrtke EON Energy Solution je naveo nekoliko primjera iz Europe. Posebno se intrigantnom učinio primjer višestambene zgrade u Berlinu gdje se koristi toplina otpadnih voda i kanalizacije za pokretanje postrojenja za grijanje i hlađenje, pri čemu emisija CO2 pada za 40 posto. U Zagrebu će se obradom mulja iz otpadnih voda dobivati vodik, što bi trebalo zadovoljiti potrebe 50-ak autobusa s pogonskim motorom na vodik.

-U Sloveniji su određene četiri lokacije za spalionice s koncesijama, a jedna na komercijalnoj osnovi u Celju već radi. Korištenje biomase kao goriva u industriji za Hrvatsku može biti zaista dobar primjer, naveo je Lahne.

Dukić: Naš posao nije samo čist grad

-Često se spominje da se lokalni izbori gube ili dobivaju na poskupljenju zbrinjavanju komunalnog otpada. Istina je da kružno gospodarstvo košta, ali, budite uvjereni, ne više od odlaganja otpada iznad Dikla. Sve je ovo pitanje struke, a što se lokalne samouprave tiče – naš posao nije samo čist grad, jer moramo stvoriti održiv model zbrinjavanja otpada, a ne ga nekontrolirano bacati. Tu alternative nema, izjavio je zadarski gradonačelnik Branko Dukić.

I zadarski dožupan Šime Vicković uvjeren je da treba pronaći način i otpad iskoristiti za proizvodnju energije. Vicković se pohvalio da je Zadarska županija u hrvatskom vrhu po razvijenosti obnovljivih izvora energije po ugrađenim solarnim panelima i vjetroelektranama, a naveo je i primjer bioenergane u Benkovcu.

21. studeni 2024 21:58