Ploča sa žutim zvjezdicama na plavoj podlozi konačno je pokazala da smo blizu najvećeg gradilišta u Zadarskoj županiji. A uz cestu od Suhovara do tih žutih zvjezdica, milijun razloga koji pokazuju zbog čega se gradi stotine milijuna kuna vrijedan Centar za gospodarenje otpadom: što manja, što veća, odlagališta svih mogućih vrsta otpada uredno su poslagana uz prometnicu koja vapi za obnovom.
Ulaz na gradilište Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim označen je još jednom pločom s onim istim žutim zvjezdicama na plavoj podlozi. Unutra, na ograđenoj površini od čak 46 hektara nedavno su započeli radovi čiji su „ukupni prihvatljivi troškovi” na „jeziku EU administracije” zaokruženi na 486.217.920 kuna. I 80 lipa, vjerovali ili ne.
Dino Perović, direktor tvrtke „Eko” koja vodi ovaj projekt, kasnije će nam objasniti da je „intenzitet potpore EU 76,2655779 posto”. On je savladao onaj gore spomenuti jezik: od tog postotka sa sedam decimala, pa do razumljivog postotka od 90, gradnju CGO-a financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a preostalih deset posto „lokalna zajednica” okupljena među vlasnicima tvrtke „Eko”.
-Rok za dovršetak radova je sredina 2022. godine, ali treba računati i na šest mjeseci probnog rada. Dovršetkom radova konačno će biti zatvoren deponij kod Dikla, kaže Perović prisjećajući se obilne procedure koja je prethodila konačnom početku radova.
-Radovi su, po građevinskim dozvolama koje smo dosada dobili, krenuli 17. kolovoza, ovdje će uskoro biti jako živo. U cijeloj Hrvatskoj najdalje smo odmakli mi u Zadru i u Šibeniku, ostali su još u fazi izrade dokumentacije.
-Pa koliko je tih građevinskih dozvola?
-Ukupno ih je 13, stigle su nam dvije, ali to će vam bolje objasniti šef gradilišta, kaže Perović.
Gradilište je ogromna ploha s koje su golemi bageri već počistili makiju, tu su i kontejneri unutar kojih su „terenski uredi”, ali i poveća „sala za sastanke”. Trenutno je prazna, ali će se i to uskoro promijeniti.
-Dobili smo građevinske dozvole za pristupnu cestu i trafostanicu. Čim su stigle, istog dana su krenuli radovi na donjem ustroju ceste i iskopu za trafostanicu. Sredinom listopada slijedi betonaža. A ostalo su pripremni radovi, sada je sveukupno na gradilištu 10-12 ljudi, a kad se sve ovo zahukta i kad radovi budu najintenzivniji bit će ih oko 150, objašnjava nam Igor Jošt, čovjek kojega je slovenski konzorcij „Riko” kao izvođač radova imenovao za šefa gradilišta.
Radnici su smješteni u obližnjim Suhovarama i Poličniku, po apartmanima čiji se vlasnici s pravom nadaju još boljoj popunjenosti u naredne dvije godine.
Šefu gradilišta ovo nije prvi posao u Zadru:
-Zbog CGO-a sam stigao početkom studenog prošle godine, ali već sam bio ovdje, bio sam zamjenik šef gradilišta kada je 2015. godine rađena zgrada putničkog terminala u Gaženici, prisjetio se Jošt.
U ime zagrebačke tvrtke „Invest inženjering” radove nadzire Blaženka Špiljar. Ni njoj ovo nije prvi „radni susret s Dalmacijom”:
-Već sam osam godina na „privremenom radu” u Dalmaciji, kraće vrijeme sam bila u Kninu i Podgori, a sve ostalo vrijeme sam u Zadru. Tako je ispalo, ovdje uvijek ima posla, kaže nadzorna inženjerka.
Poveli su nas u malu šetnju preko buduće servisne ceste unutar CGO-a. Usput, veliki radni strojevi s natpisom podizvođača radova „Galić, Imotski”.
-Sada ih je šest, a bit će ih tridesetak, velik je obim radova. Rokovi? Moramo ih stići, nema nam druge, naš je rok do veljače 2022. godine, navodi šef gradilišta.
Šetnja završava na rubu provalije. Ispod je nekadašnji kamenolom „Franta”, a bageri ga sada čiste, šire i - produbljuju!
-Na tom će mjestu niknuti odlagalište neopasnog otpada, na kraju će najveća dubina biti deset metara, dodaje Igor Jošt i navodi brojku:
-Dosada smo na cijelom gradilištu očistili i iskopali između 10 i 15.000 kubičnih metara materijala! A praktično smo tek na početku. Svaki dan očekujemo i treću građevinsku dozvolu, za reciklažno dvorište otvorenog tipa i čim stigne, bacamo se i na taj dio posla, najavljuje Jošt.
S ruba provalije namijenjene zbrinjavanju neopasnog otpada vide se kuće, zaseoci Drača i Jokića su u neposrednoj blizini. Predstavnici mještana ubrzo su bili još bliže – pojavili su se na gradilištu srdačno se pozdravljajući s direktorom Perovićem i izvođačima radova.
-Mnogi su se borili protiv izgradnje Centra, a mi kojima je on došao doslovno u dvorište, nikad nismo dignuli glas, smatrajući da će nam takva investicija donijeti napredak i bolji život u našem mjestu. Smatramo da smo zaslužili da nam se poboljšaju osnovni uvjeti za život, pričaju Stevan Jokić i Rade Drača u ime tridesetak mještana.
Sa svojim su zahtjevima upoznali župana Božidara Longina, te Branka Dukića i Tomislava Bulića, gradonačelnike Zadra i Benkovca na čijem se području Biljane Donje nalaze.
-Pokazali su razumijevanje za naše zahtjeve, a naše pismo je predano i državnom tajniku Mili Horvatu. Ne vidimo razloga zbog kojeg nam se ne bi izašlo u susret, kaže Jokić i navodi što su to mještani tražili.
Mjesto nema vodovodnu mrežu, pa im se čini logično da zajedno s CGO-om i oni dobiju priključke. Tražeći vodu, ne tražimo puno, smatraju mještani koji očekuju i rekonstrukciju cesta koja ide uz gradilište.
-Cesta je bila u vrlo lošem stanju, učestalo prolaze teški kamioni, pa je sad još gora, a od prašine se ne da živjeti. Trebalo bi je obnoviti, izgraditi nogostup i javnu rasvjetu. Nije u boljem stanju ni prometnica kroz mjesto, pa bi i nju trebalo obnoviti, navode dalje Jokić i Drača priželjkujući i manji društveni dom da se mještani imaju gdje okupljati.
Nisu, naravno zaboravili ni famoznu ekološku rentu kao svojevrsnu odštetu za život u blizini Centra, odnosno naknade za razliku između tržišne vrijednosti i umanjene vrijednosti svojih nekretnina.
Najbliža dvorišta su na rubu sada ograđenog gradilišta, prve kuće su na niti stotinjak metara od CGO-a u kojem bi, nadaju se mještani, radno mjesto mogao naći i netko od njih.
Ako ništa drugo, ne bi dugo putovali do posla.