Od sedam zdravstvenih ustanova na zadarskom području, u prošloj godini pozitivno su poslovale svega dvije: Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije te Ljekarne Zadar. Ostale četiri, među kojima su tri velike bolnice, Zavod za javno zdravstvo te Dom zdravlja Zadarske županije svoje poslovanje u 2019. godini zaključili su s minusom koji je, u gotovo svim slučajevima, posljedica nepodmirenog duga iz prošlih godina. Pokazuju to izvješća o poslovanju za prošlu godinu koja će se danas, u četvrtak, naći pred vijećnicima županijske Skupštine.
Daleko najveća zdravstvena ustanova, Opća bolnica Zadar, koja zapošljava 1327 ljudi, na zadnji dan prošle godine upisala je ukupan manjak poslovanja u iznosu od 71.8 milijuna kuna. Iako na prvi pogled ne izgleda tako, to je zapravo dobar rezultat jer su stari dug od 74,2 milijuna, s kojim su ušli u 2019., pozitivnim poslovanjem u prošloj godini uspjeli smanjiti za 2,3 milijuna kuna.
Neplanirani manjak prihoda dogodio se zbog izgubljenog spora s Lavčevićem oko bolničke kuhinje te povećanja materijalnih prava djelatnicima. Iako je ustanova sredstva za svoje redovno poslovanje osiguravala putem ugovora sa HZZO-om, od refundacija, sudjelovanja pacijenata u cijeni zdravstvene usluge te manjih drugih prihoda, problem nedovoljnog limita I dalje je aktualan, pogotovo zbog sve više ljudi koji dolaze na liječenje u zadarsku bolnicu iz okolnih županija.
Druga po veličini bolnica na zadarskom području, Specijalna bolnica za ortopediju Biograd na moru, lani je ostvarila manjak prihoda kao rezultat poslovanja u iznosu 30,2 milijuna kuna. Samo prošle godine novog je duga bilo 6,5 milijuna kuna i to zbog, kako je naveo sad već bivši ravnatelj Andrija Marcelić, niskih cijena usluga i nepostizanja ugovorenog limita. Zabrinjavajući je i dug koji biogradska bolnica ima prema dobavljačima i koji se već popeo na preko 22 milijuna kuna zbog čega je već bilo pokrenuto nekoliko prijedloga za ovrhom. Marcelić u svom zadnjem izvještaju zato zaziva intervenciju iz državnom proračuna jer specijalne bolnice, za razliku od “običnih”, nisu dobile nikakva sredstva za sanaciju tih desetljetnih dugova.
Slična situacija, iako s puno manjim dugom, je i u Psihijatrijskoj bolnici Ugljani gdje su lani, uz 12,6 milijuna kuna starog duga, imali još 1,3 milijuna novog minusa. Ukupno, 13,2 milijuna kuna duga. Razlozi su isto kao u biogradskoj bolnici, nerealni limiti kojima ne mogu pokrivati redovito poslovanje.
Četvrti gubitaš, uz tri bolnice, je Zavod za javno zdravstvo koji je lani kao rezultat poslovanja ostvario manjak prihoda i primitaka u iznosu od 3,2 milijuna kuna. I to su dijelom stari dugovi koji su nastali prilikom preseljenja iz stare zgrade na kolovarama u novu Polikliniku. Ostvareni manjak prihoda planira se pokriti iz redovnog poslovanja Zavoda, većim opsegom poslova na tržištu, prije svega provođenja novih analiza te reduciranjem troškova.
Zadnji na popisu je Doma zdravlja Zadarske županije čiji manjak u lanjskoj godini iznosi 2.8 milijuna kuna. Kada se tome pridoda preneseni višak prihoda iz prethodnih godina u iznosu od 3,6 milijuna kuna, finalna bilanca te ustanove za 2019. godinu je plus na računu od 703 tisuće kuna. Taj novac kroz dvije naredne godine bit će utrošen na financiranje specijalizacije iz ginekologije i pedijatrije.