Lučka uprava Zadar (LUZ) upravlja najvećom i najmodernijom putničkom lukom na hrvatskoj obali, onoj u zadarskoj luci Gaženica, i iza nje je godina završetka velikih investicijskih ciklusa i infrastrukturnih projekata, kao što su izgradnja ribarske luke u samoj Gaženici te u uvali Lamjana na otoku Ugljanu, ali i obnova zadarske rive u potezu od Foše do gradskog mosta, što je jedinstven zahvat na našoj obali još iz vremena Austro-Ugarske koja je praktički izgradila prve rive i lučke sustave duž jadranske obale. Posao međutim tu nije završen.
Gaženica ulazi u novu fazu razvoja gospodarskog dijela luke, za četiri godine trebao bi se obnoviti teretni i putnički željeznički promet u Gaženici, a tu su i aktualni izazovi modernizacije, zelene tranzicije te konkurentnosti u odnosu na druge luke na Jadranu, o čemu smo razgovarali sa Željkom Kneževićem, ravnateljem Lučke uprave Zadar.
LUZ je uspješno završio investicijski ciklus u ribarske luke (Gaženica i Lamjana), obnovljena je zadarska riva od Foše do mosta, što je sljedeći zadatak? Koji su novi investicijski projekti na obali i otocima?
- Lučka uprava Zadar trenutno je usmjerena na modernizaciju teretnog dijela luke Gaženica. U tu svrhu u pripremi je dokumentacija za projekt "Modernizacija teretne luke Gaženica" koji obuhvaća aktivnosti usmjerene prema daljnjem razvoju, modernizaciji i povećanju kapaciteta teretne luke Gaženica. Te aktivnosti obuhvaćaju, ali se ne ograničavaju na produbljenje akvatorija teretne luke Gaženica, sanaciju/rekonstrukciju postojećih gatova te izradu konceptualnih rješenja daljnjeg razvoja luke.
U pripremi je i izvedbena dokumentacija za III. etapu ribarske luke u Gaženici odnosno pristupni put, obalni zid ukupne duljine 282 metara i novi manipulativni prostor ribarske luke unutar obuhvata luke otvorene za javni promet. Uređenjem nove manipulativne površine omogućit će se ukrcaj-iskrcaj te opskrba ribarskih brodova. Prostor ribarske luke bit će opremljen javnom rasvjetom i hidrantskom mrežom, a na obali će biti smješteni energetski ormarići opremljeni strujom i vodom.
Kad stigne željeznica...
Što se događa na gospodarskom dijelu luke Gaženice gdje je predviđen gat za ro-ro promet odnosno kontejnerski terminal?
- Trenutno razvijamo masterplan predmetnog lučkog područja te će se uskoro pokrenuti postupci vezani za koncesioniranje tog dijela luke Gaženice. Ovaj dio priče je vrlo zahtjevan te je potrebno pronaći kvalitetna prometna rješenja kako bi se maksimalno valorizirao izuzetan položaj predmetnog terminala. Putem iskaza interesa prikupljeno je dosta korisnih inputa koji će nam poslužiti u boljem promišljanju i donošenju odluka vezanih za budućnost predmetnog lučkog područja.
Jesu li trenutačnih kapaciteti luke i lučke infrastrukture dostatni za razvoj luke? Poznato je da planirate integraciju luke s prilaznim cestama i željezničkim prometom, hoće li se povezivanje Gaženice s željeznicom ostvariti kroz projekt obnove željezničke pruge od Knina do Zadra? Hoće li to biti povezivanje i i putničkog i gospodarskog prometa?
- Prema posljednjim saznanjima, željeznička trasa od Knina do Zadra trebala bi biti obnovljena do 2028. godine te je već potpisan ugovor s izvođačima radova.
Nemamo dublja saznanja od toga, ali nas svakako veseli. Obnovljena pruga do Zadra svakako može omogućiti značajne pomake u teretnom segmentu prometa jer je poznato da je to najjeftiniji način kopnenog prijevoza različitih vrsta tereta. Bez obzira radi li se o putničkom ili teretnom prometu, obnova pruge osigurava mogućnost razvoja u oba segmenta. Nama, kao tijelu koje upravlja lukom naglasak je na teretnom prometu.
U Gaženici iz godine u godinu raste kruzerski promet, ali koliko smo daleko od cilja, da Gaženica postane matična luka (home-port) za kruzere? Gdje ste došli na tom putu?
- Kruzerski promet značajno raste, da nije bilo prethodne pandemije već danas bi razgovarali o brojkama koje su iznad 300 tisuća putnika na godišnjoj razini. Međutim, ne bi nas začudilo da već u 2026. godini dosegnemo tu brojku od 300 tisuća putnika, s obzirom na to da već sad u najavi imamo više od 250 tisuća putnika za tu godinu. Ove godine očekujemo dolazak između 230 i 245 tisuća putnika što je otprilike 35 posto veći promet nego prethodne godine i oko 30 posto veći promet od dosad rekordne 2019. godine.
Što se tiče home-porta, odnosno luke u kojoj se događaju operacije ukrcaja i iskrcaja putnika, možemo reći da su te aktivnosti već zabilježene, međutim, u vrlo malom obujmu. Za ozbiljnije brojke vezane za ukrcajno-iskrcajne operacije putnika sa kruzera morat ćemo malo duže pričekati, odnosno dok se ostali sadržaji potrebni za razvoj predmetnih aktivnosti ne razviju poput cjelogodišnje zračne povezanosti Zadra s ostatkom Europe i svijeta te povećanja kapaciteta hotelskog smještaja na destinaciji.
Kada kreće gradnja hotela i parkirališta u Gaženici kao jednih od preduvjeta za dobivanje statusa matične luke?
- Gradilište je otvoreno u svibnju ove godine, a po terminskim planovima investitora, hotel sa pripadajućim garažama bi počeo sa radom krajem 2025 godine.
Nastavak linije za Anconu
U kojem smjeru planirate razvoj domaćeg putničkog prometa, poglavito brodske linije između Zadra i Ancone kao jedine međunarodne pomorske veze između Zadra i Italije?
- Jasno je da je promet u prethodnom razdoblju značajno pao, dok ga je pandemija, već smo dosadni s tim, ali to su činjenice vidljive u brojkama, svela praktički na nulu.
Zasad od državnog brodara Jadrolinije očekujemo nastavak sezonskog prometovanja trajektne linije za Anconu, a razgovarat ćemo i s ostalim brodarima koji bi eventualno bili spremni razvijati ovaj prometni pravac. Prvi kontakti su napravljeni, međutim, bilo bi neodgovorno zasad dublje ulaziti u ovu temu. U svakom slučaju, optimistični smo i vjerujemo da će, barem u nekom kratkoročnom razdoblju, ova linija rasti.
Je li LUZ pripremio natječaj za koncesioniranje nautičke marine Zadar? Kada će biti objavljen?
- Lučka uprava Zadar dobila je predmetno područje isključivo na privremeno upravljanje i nema mandat za raspisivanje natječaja.
Državni brodar Jadrolinija najavljuje elektrifikaciju flote. Postoji li u Gaženici, ali i na drugoj vašoj obalnoj infrastrukturi, dostatni kapaciteti električnih postaje za punjenje brodova?
- Trenutno ne postoje jači punjači niti potreban kapacitet, tj. količina električne energije na području putničke luke Gaženica, međutim, uskoro planiramo započeti i s tim projektom. Za početak je, prema riječima državnog brodara, potrebno osigurati najmanje 1 MW električne energije za te priključke. Usporedbe radi, cijela nova putnička luka Gaženica trenutno troši otprilike toliko, dok je kapacitet postojećih trafostanica 2x750 KW odnosno 1,5 MW. Vjerujemo da ćemo, u koordinaciji sa državnim brodarom, osigurati potrebne priključke prije dolaska modificirane flote.
Vrlo je važno za kvalitetu zraka u destinaciji izbjeći noćni rad na motorima. U gradskoj luci postoje elektro-ormarići manjeg kapaciteta, a koji su takvi zbog istog problema – potrebe za električnom energijom rastu iz godine u godinu te Poluotok zahtjeva jaču i kapacitetniju električnu infrastrukturu da bismo mi imali odakle dovesti električnu energiju na obalu.
Koliko je LUZ odmakla u implementaciji zelenih politika održivog razvoj te zaštiti obalnog pojasa, kao što su crni tankovi, emisije CO2 kod kruzera, korištenje obnovljivih izvora?
- Vrlo smo aktivni po tom pitanju. Trenutno je u izradi projektna dokumentacija za postavljanje postaja za praćenje kvalitete zraka za koju smo ishodili nepovratna sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša. Nakon izrade projektne dokumentacije planiramo na isti način financirati i njihovu izgradnju.
Osim toga, kroz strateški Interregov projekt SUSPORT napravili smo nadstrešnicu sa fotopanelima i punjačem te nabavili malo električno vozilo za lokalne potrebe Lučke uprave Zadar. Pokušavamo svojim primjerom utjecati na smanjenje štetnih polucija, ne samo na lučkom području. U planu je i nastavak projekta SUSPORT koji će se zvati PRESPORT i počinje sljedeće godine u kojemu ćemo pokušati povećati kapacitete naše male solarne elektrane.
Jesu li iskorišteni kapaciteti putničkog terminala u Gaženici s obzirom na postojeći promet putnika, ali na najam poslovnih prostora? Luke u Šibeniku i Splitu planiraju daleko manje putničke zgrade od one u Gaženici?
- Radi se o potpuno drukčijim konceptima. U Splitu postoji terminal za domaći promet, a pomorske službe su dislocirane na više mjesta. Oni grade nešto potpuno drugo od terminala koji je izgrađen u Gaženici. U Zadru smo se davnih dana odlučili na relokaciju trajektnog i kruzing prometa iz stare gradske jezgre na novu lokaciju u Gaženici te je bilo potrebno objediniti potrebe lokalnog linijskog i međunarodnog linijskog putničkog prometa, objediniti na jednom mjestu sve javne službe koje su u funkciji terminala te uključiti u sve to i promet brodova na kružnim putovanjima.
Usput smo cijeli projekt prilagodili i svim sigurnosnim potrebama, sve kako bi bio u skladu sa Shengenom. U Splitu se sve to još uvijek nalazi u staroj gradskoj jezgri. Šibenik radi jedan lijepi putnički terminal veličinom usklađen s brojem putnika koji bilježe i nije baš za neku usporedbu jer se u ovom slučaju radi o višestruko manjim prometnim brojkama.
Gdje ćemo biti za 10 godina
Što biste istaknuli kao ključne izazove u jačanju konkurentnosti zadarske Gaženice u odnosu na druge jadranske i mediteranske luke, od Venecije i Trsta preko Rijeke do Barija i Drača?
- Po broju putnika Zadar spada u zasigurno najveće luke u Jadranu i na Mediteranu. Nema puno luka koje broje ukupan promet od oko tri milijuna putnika.
Mnoge su pretpostavke za budući razvoj ostvarene, međutim, potrebno je marljivo i uporno raditi na daljnjem razvoju jer će nas u suprotnom slučaju pregaziti vrijeme. Smatramo da smo u svim segmentima vrlo konkurentni, osim u teretnom dijelu luke. Svakako smo prepoznali naše slabosti i zato nam i je u fokusu modernizacija lučke infrastrukture u tom dijelu luke, kako smo uostalom spominjali u prijašnjim pitanjima. Također smo energetski podkapacitirani i tu možemo napraviti velike pomake u budućnosti kako bismo zadržali konkurentnost u odnosu na druge luke u okruženju.
Gdje vidite Gaženicu, odnosno LUZ, za deset godina? S kakvim sadržajima i s kojom ulogom na Jadranu?
- Gaženicu vidim kao modernu luku koja će objedinjavati sve vrste lučkih aktivnosti, kao luku koja će odgovoriti svim izazovima novog vremena, otpornu na klimatske promjene, prijateljsku i dostupnu za naše korisnike. Poseban naglasak bih stavio na stvaranju "zelene luke" u kojoj će biti prisutan stalni i mjerivi monitoring te digitalizaciju procesa.
