Hrvatska je posljednjega lanjskog dana imala najveći godišnji rast broja osiguranika koji uplaćuju mirovinsko osiguranje u proteklih 12 godina, ali joj to nije pomoglo da se brojem osiguranika vrati na pretkrizne razine kada je imala 1,6 milijuna ljudi koji su uplaćivali mirovinske doprinose.
Krajem prošle godine bilo je čak 59.656 manje osiguranika nego krajem 2008. godine i 34.271 osiguranika manje nego krajem 2007. Tako je lani u odnosu na 2008. godinu nestao grad veličine Pule nastanjen osiguranicima koji uplaćuju mirovinski doprinos.
U prosincu prošle godine Hrvatska je imala 1,54 milijuna osiguranika, 2,54 posto više nego krajem prethodne godine, a ta je godišnja stopa rasta osiguranika najveća od 2007. Ni taj skok nije pomogao da broj osiguranika dosegne pretkriznu 2007. i 2008. godinu, a kada bi se umjesto stanja s kraja godine gledao prosječni godišnji broj osiguranika, onda je lanjskih prosječnih 1,56 milijuna osiguranika manje nego ih je bilo u 2007., 2008., i 2009.
UKLJUČENI VOLONTERI I DRUGI
Tih godina Hrvatska još nije bila u EU-u i nije imala iseljavanje kakvo bilježi proteklih godina.
Iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) ističu da u svojim statističkim evidencijama, kao osiguranike vode osiguranike kod pravnih osoba i Hrvatske vojske te osiguranike s otvorenom prijavom na osiguranje poput volontera, osobe na stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem i drugo. Te se osobe ne mogu smatrati zaposlenima i Državni zavod za statistiku ih ne uključuje u svoja izvješća o zaposlenosti, a jedina dva službena izvora na temelju kojih se može govoriti o padu ili rastu zaposlenosti podaci su Državnog zavoda za statistiku o broju zaposlenih prikupljenog iz poreznih obrazaca JOPPD-a i Anketa o radnoj snazi.
HZMO je objavio podatke o broju osiguranika i umirovljenika od 1980. do danas. Tako je u Hrvatskoj te daleke 1980. godine bilo 1,8 milijuna osiguranika i 449.080 umirovljenika, 4,04 osiguranika na svakog umirovljenika, u 1990. na jednog umirovljenika od njih 655.788 bilo je tri osiguranika, a 1,97 milijuna ljudi uplaćivalo je doprinose u mirovinski fond.
U idućih pet ratnih godina broj zaposlenih kliznuo je na 1,57 milijuna, a nabujao je broj umirovljenika na njih 865.769 te je 1995. bilo samo 1,81 osiguranik na jednog umirovljenika. Pretkrizne 2008. bilo je 1,6 milijuna osiguranika i 1,15 milijuna umirovljenika, i njihov je odnos bio 1,4 osiguranika na svakog umirovljenika, a prošla godina je okončana s omjerom od 1,25 uplatitelja mirovinskih doprinosa na jednog od 1,24 milijuna umirovljenika.
Pitate li analitičare HZMO-a koji gradovi u Hrvatskoj imaju najpovoljniji odnos broja osiguranika i umirovljenika bez problema će istaknuti Varaždin, Čakovec, Zabok, Zagreb i Dubrovnik. To su jedini gradovi u zemlji u kojima na svakog umirovljenika dolazi dva i više uplatitelja doprinosa.
SIJEDA MOSLAVINA
Varaždin je vodeći – tamo 2,55 osiguranika dolazi po svakom od 13.023 umirovljenika, u Čakovcu je 2,46 osiguranika po umirovljeniku, u Zaboku 2,26, dok u Zagrebu 2,25 osiguranika dolazi na svakog od 204.855 umirovljenika. Peti je Dubrovnik s 2,05 osiguranika na svakog od 11.950 umirovljenika.
Zadar je na 10. mjestu s 1,79 osiguranika po svakom od 20.180 umirovljenika, Split je na 13. mjestu s 1,65 uplatitelja mirovinskog doprinosa na svakog od 49.967 umirovljenika, a Šibenik je 19. sa samo 1,29 osiguranika na 14.691 umirovljenika. Najslabiji omjer ima Velika Gorica gdje je gotovo izjednačen broj osiguranika i umirovljenika jer je omjer 1,04 osiguranik na jednog umirovljenika.
Među županijama najbolji omjer osiguranika ima Međimurska gdje 1,65 osiguranika dolazi na svakog od 25.087 umirovljenika. Najslabija je Sisačko-moslavačka županija gdje je broj umirovljenika premašio broj osiguranika. Tako je u toj županiji 40.729 osiguranika i 45.002 umirovljenika i na svakog umirovljenika statistika računa samo 0,91 osiguranika.