Nezavisni vijećnik Višeslav Dokoza tražio je od Općine Starigrad i općinske komunalne tvrtke Argyruntum d. o. o. četiri milijuna kuna odštete zbog duševnih bolova izazvanih nezakonitim otkazom ugovora o radu kojeg je dobio još 2008.godine.
Dokoza navodi kako mu je povrijeđeno pravo na tjelesno i duševno zdravlje, te ugled i čast, i to ne samo nezakonitim otkazom, već i objavama neistinitih informacija u medijima u kojima su ga Općina i tvrtka 'blatile sto puta'.
Iako je u sudskom postupku utvrđeno da je njegov otkaz bio nezakonit, zbog čega je načelnik Općine Starigrad Krste Ramić na Općinskom sudu u Zadru prošle godine nepravomoćno osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu, sudovi su Dokozin zahtjev odbili.
Županijski sud u Splitu potvrdio je, naime, presudu Općinskog suda u Zadru kojom je utvrđeno da Dokozin zahtjev za odštetom nije osnovan jer u postupku nije dokazao da je duševne boli nezakonitim otkazom i pretrpio.
U prvostpanjskom postupku je zaključeno da odgovornost poslodavca za naknadu duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda zbog nezakonitog otkaza ugovora o radu postoji samo ako je poslodavac postupao s namjerom da šikanira radnika, dakle, ako je poslodavac postupao - šikanozno.
Sama činjenica da je otkaz ugovora o radu bio nezakonit, kako navode, ne predstavlja valjanu osnovu za dosuđenje te naknade.
Ocjenom izvedenih dokaza prvostupanjski sud je, naime, utvrdio da nije moguće utvrditi ni da su OpćinaS tarigrad i njezina komunalna tvrtka ciljano preko medija Dokozu oko 100 puta blatili, odnosno izmišljali neistinite priče da ih je oštetio za iznos od oko 3.000.000,00 kuna. K tome su i dodali kako Dokoza nije ishodio pravomoćnu osuđujuću presudu protiv tuženika, a koji bi mu kao takvi povrijedili čast i ugled.
Dokoza se zbog toga žalio i Ustavnom sudu, RH koji se međutim složilo s ranijim presudama kojima mu je odbijen taj zahtjev.
Dokoza je u ustavnoj tužbi naveo povredu prava na pravično suđenje, te povredu načela jednakosti oružja jer nisu prihvaćeni njegovi dokazni prijedlozi, odnosno prijedlog za provođenje medicinskog vještačenja na okolnost postojanja uzročno posljedične veze između postupanja tuženika i njegovog zdravstvenog stanja.
Prvostupanjski sud je, međutim, odbio prijedlog za provođenje daljnjih dokaza koje je tražio Dokoza navodeći da smatra da je činjenično stanje dovoljno utvrđeno i razjašnjeno za donošenje odluke, te da je u skladu s načelom ekonomičnosti postupka.
Ustavni sud je prihvatio ovakvo obrazloženje utvrdivši kako neizvođenjem tog dokaza nije povrijeđeno postupovno jamstvo jednakosti oružja na način koji bi doveo u pitanje pravičnost postupka u cjelini.
Naveli su kako je Dokozi tijekom čitavog parničnog postupka bilo osigurano iznositi odlučne navode i očitovati se o navodima protivnih stranaka, predlagati dokaze, te prisustvovati raspravi i izvoditi dokaze.
Dokoza je još 2010. godine tužio općinu Starigrad i komunalnu tvrtku Argyruntum d.o.o. zbog otkaza na mjestu direktora te tvrtke.
Načelnik Općine nepravomoćno je osuđen prošle godine na uvjetnu zatvorsku kaznu. Optužnicom se teretio da je 10. svibnja 2010. godine u parničnom postupku Dokoze neistinito iskazao da je Milorad Jović kao sindikalni povjerenik i ujedno član predsjedništva HDZ-a bio nazočan sjednici HDZ-a koja je održana 18. prosinca 2008. godine, tj. istoga dana prije sjednice Općinskog vijeća na kojoj je donesena odluka o izvanrednom otkazu, te da je glasovao o otkazu Višeslavu Dokozi.
Pri tome je znao da sjednica predsjedništva Općinskog odobora HDZ-a Starigrad toga dana nije uopće održana, a učinio je to s ciljem kako bi opravdao osnovanost izvanrednog ugovora o radu.