Brojke pokazuju da se na području Zadarske županije proizvodi oko 63 posto od ukupne proizvodnje u akvakulturi u Hrvatskoj, a gotovo 70 posto kada je riječ o uzgoju bijele morske ribe. Ono što stanovništvu cijelog Dugog otoka stvara popriličnu glavobolju je podatak da se 50 posto proizvodnje u Zadarskoj županiji odvija na području Općine Sali i to skoro u cijelosti u Srednjem kanalu između Dugog otoka, Ugljana i Pašmana.
- Te su brojke zaista takve i mi na Dugom otoku generalno s tim nemamo problem. Dakle, odmah ću reći: mi smo kadri prihvatiti i podnijeti toliku površinu namijenjenu ribogojilištima, ali sugeriramo i tražimo promjenu pristupa cijelom tom poslu, kaže Zoran Morović, općinski načelnik Sali.
Dakle, ipak imate neke uvjete?
- Ne bih baš rekao da su to uvjeti. Mi jednostavno smatramo da postojeću površinu akvatorija za ribogojilišta možemo ne samo izdržati, nego čak i povećati, ali da se ta područja disperziraju, a ne da budu skoncentrirana na samo dvije točke, jer to ne samo što ostavlja traga u podmorju nego bitno utječe i na turističku djelatnost na cijelom otoku.
A što je u podmorju?
- Pa, kad god se rade nekakve studije i analize ispadne da je sve u redu, ali mi golim okom vidimo, bolje reći ne vidimo, što se događa. Jer, nekada smo na području Žmana i Luke vidjelo dno na trideset metara dubine, a sada ga ne vidimo na pet metara!
Vratite se onda tvrdnji da niste protiv ribogojilišta...
- Da. Ponavljam, nismo protiv. Svjesni smo da se kroz ribogojilišta zarađuje, znamo da se na taj način zapošljavaju ljudi, a 30 posto koncesijskih naknada ovako ili onako završi u općinskom proračunu. Nisu to nikakve astronomske brojke, ali nisu ni potpuno nevažne. Rekao sam vam koji nas problemi muče, a 90 posto tih problema bilo bi riješeno kada bi se poštivao Prostorni plan Općine Sali.
A ne poštuju ga?
- Između Zverinca i otoka Tuna predviđena je još jedna lokacija za ribogojilište, na kojoj su se nekada uzgajale tune, tu su jake morske struje i djelatnost nije ostavljala posljedice na turizam. Umjesto toga, sada je Županijskim prostornim planom predviđena lokacija između Luke i Žmana koja – uopće ne postoji u Općinskom prostornom planu!?
Žalili ste se na to?
- Jesmo, ali smo odbijeni u svim sudskim sporovima, pa i na Vrhovnom sudu, a ta sporna lokacija se uporno, da ne kažem bezobrazno, i dalje forsira. Naslušao sam se argumenata tipa „ta je lokacija u planu višeg reda”, ali, ako je tako, čemu onda služi Prostorni plan Općine Sali i za što ga uopće donosimo?! Dakle, nemamo ništa protiv ribogojilišta, samo tražimo da se naš Prostorni plan poštuje, zaključuje načelnik Morović.
Kad Zadarska županija radi promotivne materijale o svojim prirodnim ljepotama, od deset fotografija njih pet je s Dugog otoka, primjećuju Dugootočani koji osjećaju strah i za svoje prirodne ljepote i za turizam kao djelatnost bez koje život više nije moguć. Čemu strah? Kao odgovor navode da su studije pokazale da ribogojilište srednje veličine onečišćuje more kao grad od 10.000 stanovnika, a kada se uzme ukupna površina akvatorija "pod ribogojilištima”, ispada da ona otpadnim vodama onečišćuju podmorje u omjeru u kojem grad veličine Zadra onečišćuje okoliš odvodnjom otpadnih voda na godišnjoj razini.
I, na kraju, postoji i takozvana "zona A2” u kojoj se uz marikulturu dopuštaju i druge djelatnosti, pa i turizam. No, u Salima upozoravaju da je, s kapacitetima dugootočkih ribogojilišta i njihovim trenutnim lokacijama, teško zamisliti paralelno postojanje i istovremeno širenje marikulture i turističke djelatnosti.