StoryEditorOCM
4 kantunaNEODRŽIVO STANJE

Namjena i buduće vlasništvo zgrade Doma županije još nisu riješeni, a s krova za to vrijeme padaju komadi fasade na ulicu!

Piše Mišel Kalajžić
11. srpnja 2024. - 22:06

Prije rata zvala se Dom JNA, a nakon toga zgrada Zadarske županije ili jednostavno Županijski dom. A onda je sve uskovitlala namjera Vlade RH da zgradu preda Zadarskoj nadbiskupiji u zamjenu za oduzetu crkvenu imovinu. Zadarska nadbiskupija planirala je u taj prostor zbrinuti arhivsku građu i kaptolsku knjižnicu „Metropolitanu“, a dio zgrade služio bi im i za druge administrativne poslove, istaknuto je u to vrijeme iz Zadarske nadbiskupije.

Takve su namjere međutim izazvale priličnu reakciju zadarske javnosti koja se pobunila. Brojni su građani tada istaknuli kako bi zgrada na najljepšem dijelu rive kojim dominira zalazak Sunca trebala dobiti neku civilnu, odnosno, kulturnu namjenu. Spominjao se muzički dom, kavana, čitaonica, bilo je i nekih, nešto manje podržanih ideja, o prenamjeni u ekskluzivni hotel. Na kraju se izgleda odustalo od darivanja županijskog doma Zadarskoj nadbiskupiji (mada to još nije nigdje službeno potvrđeno), da bi Grad Zadar početkom ove godine i službeno iskazao interes za preuzimanjem Doma županije.

Realnost je međutim tužnija od navedenih planova. Zgrada je evidentno zapuštena i oronula, u tolikoj mjeri da je od strane Ulice Božidara Petranovića uz rub fasade postavljena ograda kako bi se spriječilo da padajući komadi s građevine pogode nekog prolaznika.

Županijskoj upravi zbog toga smo uputili nekoliko pitanja. Zanimalo nas je zašto je zgrada ograđena s ulice, u kojem je stanju, namjerava li se obnavljati, koji je obim obnove potreban, u kojem je vlasničkom statusu i što je s preseljenjem županijske uprave? Evo što su nam odgovorili:

- U prosincu 2023. godine nakon obilnih kiša uočili smo propuštanje vode kroz oluk i padanje dijelova betonskog vijenca s krova zgrade Doma županije na kolnik. Dana 13. prosinca 2023. godine Zadarska županija je zatražila od Konzervatorskog odjela Zadar izdavanje posebnih uvjeta za sanaciju trulog limenog opšava u betonskom oluku na krovu zgrade Doma županije u Zadru budući je dolazilo do propuštanja vode i padanja dijelova oluka na kolnik.

Od Konzervatorskog odjela u Zadru 21. prosinca 2023. godine zaprimili smo posebne uvjete za izmjenu limenog opšava na zgradi Zadarske županije iz kojih je bilo razvidno kako je predloženu zamjenu limenog opšava na oluku potrebno izvesti paralelno s radovima sanacije svih oštećenih dijelova na potkrovnom vijencu, a prije kojih radova je potrebno izvesti restauratorske radove, dokumentirati postojeće stanje i izraditi šablonu za profilaciju čitavog vijenca uključujući i šablonu za istaknuti dio vijenca na glavnom pročelju ispod atike.

Kako je Zadarska županija u intenzivnim postupcima izvođenja radova na preseljenju iz predmetne zgrade koje nije vlasnik, a za uređenje postojeće zgrade Doma županije potrebna je i suglasnost vlasnika zgrade - Republike Hrvatske, kao privremeno rješenje bilo je nužno ogradom zaštititi pristup pješacima. Radovi na prilagodbi zgrada darovanih od strane Republike Hrvatske Zadarskoj županiji na lokaciji bivše vojarne Stjepana Radića u Zadru su u tijeku te je njihov planirani završetak početkom 2025. godine, kada će se započeti s preseljenjem županijskih upravnih odjela u darovane zgrade.

Zgrada Doma županije na adresi Božidara Petranovića 8 uknjižena je kao vlasništvo Republike Hrvatske i o njenoj budućoj namjeni odlučivat će Vlada RH – navodi se u odgovoru županijske uprave.

Guvernerova palača burne povijesti

Vilu koja se nalazi na bastionu sv. Nikole, Jugoslavenska narodna armija je kao bivšu vojnu zgradu (Palača vojnog komandanta, odnosno za vrijeme Italije, Palača guvernera) stavila na upotrebu civilnim vlastima. Odmah po oslobođenju u zgradi današnjeg Doma županije sakupljale su se dragocjenosti izvađene iz ruševina, a kasnije je zgradu zauzela engleska vojska. Nakon odlaska Engleza iz Zadra, u vilu se uselio Državni arhiv. Međutim, Jugoslavenska narodna armija zatražila je vraćanje zgrade pod vojnu vlast. Cvito Fisković pisao je Predsjedništvu Vlade Narodne Republike Hrvatske, tražeći i podršku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti za zabranu iseljenja Arhiva iz palače.

Naveo je kako se vojska sama odrekla te zgrade, ističući kako nema nikakvo strateško već reprezentativno značenje i navodeći kako se u dvorištu planira urediti lapidarij od prikupljenih fragmenata iz ruševina – istaknula je prije dvije godine kada se pokrenula rasprava o namjeni zgrade, poznata profesorica dr. sc. Antonija Mlikota s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru, te naglasila:

- Vojska je uspjela u svojoj namjeri, u parku je umjesto lapidarija uređena terasa za plesne večeri oficira, a u zgradu se uselila Komanda garnizona. U novoizgrađene stambene zgrade uselili su se uglavnom oficiri. Tako je vojska na bastionu ostala izolirana od grada, a na dijelu obale ispod bastiona sve do kraja dvadesetog stoljeća nije ništa izgrađeno. Taj dio grada ostao je manje više izoliran i zapušten sve do izgradnje Morskih orgulja i Pozdrava Suncu prema projektu arhitekta Nikole Bašića - zaključila je tada Mlikota.

16. studeni 2024 10:13