Jedna od deset žena u Hrvatskoj će tijekom života oboljeti od raka dojke.
Po tome smo iznad EU prosjeka i kampanje kojima se žene pokušava osvijestiti da su redoviti preventivni pregledi nužni ne daju značajne rezultate.
Zadarska županija je postala vodeća u Hrvatskoj po broju oboljelih od karcinoma.
- Od 25-te godine žene trebaju jednom godišnje obavljati ultrazvučni pregled dojki. Ultrazvuk je apsolutno neštetna dijagnostička metoda i nju bi trebale koristiti žene mlađe dobi, dok je mamografija više prilagođena ženama starije dobi, jer se vremenom žljezdano tkivo reducira – kaže dr. Ivica Vlatković, specijalist ginekologije i opstetricije, sa završenim postdiplomskim studijem ultrazvuka dojke. Dr. Vlatković se ultrazvučnom dijagnostikom bavi tri desetljeća.
- Najmlađa žena kojoj sam na pregledu dijagnosticirao zloćudnu bolest dojke imala je 26 godina. Preventivni pregledi od izuzetne su važnosti, dakle govorimo o pregledima koje treba raditi jednom godišnje. Unutar jedne godine zloćudnu tvorbu, ako nastane, možemo 'uloviti' dok je još uvijek lokalnog karaktera. Ne dođe li se na pregled više godina, karcinom će, makar u dojci bio velik tek jedan centimetar, lako metastazirati po tijelu – kaže dr. Vlatković. Karcinome dojke otkrivao je i kod žena starijih od 80 godina, a traumatičnih situacija bilo je puno.
Priopćiti ženi tijekom pregleda da je uočio tvorevinu koja je najvjerojatnije zloćudna je već po sebi teško, a dr. Vlatković se našao više puta u situaciji da nakon pregleda prve dojke karcinom uoči i na drugoj.
- To su užasne situacije za svaku ženu. Karcinom na obje dojke za vrijeme jednog pregleda našao sam puno puta i nikada nije previše ponavljati koliko su preventivni pregledi važni. Žene koje su opterećene obiteljskom anamnezom, dakle ako je u obitelji bilo oboljelih od karcinoma, preventivne preglede trebaju započeti najkasnije s 25 godina – kaže dr. Vlatković, objašnjavajući da je uvriježeno mišljenje da rodilje na pregled dojki trebaju doći nakon perioda dojenja.
- To je nekakav općeniti stav, no ja moram upozoriti da sam imao žene kojima je rak dojke otkriven netom nakon poroda. Generalno, što je manji broj poroda, to je veći rizik od raka dojke, kao što je i manje dojenja veći rizik od raka dojke. Zato u zemljama s visokom stopom nataliteta karcinom dojke nije javnozdravstveni problem – naveo je dr. Ivica Vlatković.
Upitan o uzrocima tako učestalih dijagnoza karcinoma dojke, dr. Vlatković je kazao da se iz 30-godišnje prakse uvjerio da su „okidači“ prolongirani stresovi.
- To je ono što sam ja osobno uočio. Na prolongirani stres, dakle onaj koji traje dugo, žene reagiraju drugačije od muškaraca. Svjedok sam da se, generalno govoreći, žena više opterećuje nekim dubokim problemom u obitelji, dok će muškarac radije problem zanemariti. Govorimo o događajima kojima je „napadnuta“ psiha: gubitak djeteta, smrt roditelja, gubitak posla i egzistencijalne brige, razvod… To su situacije koje nisu rješive, ali žene se jako teško mogu s njima nositi ili se pomiriti sa novonastalim stanjem i naći balans da ne ugroze sebe. Osobito ako je u pitanju bolesno dijete. Nastaje trajno razmišljanje o problemu i time trajni, neprekidni stres. Genetski, žene su nositeljice života, ne samo po organima koji stvaraju život ili ga održavaju, već one i obiteljske probleme nose duboko u sebi, trajno se opterećuju i onim situacijama koje jednostavno nisu rješive. Događa se da ja kod žene dijagnosticiram karcinom dojke šest mjeseci do godine dana nakon smrti člana obitelji – kazao je dr. Vlatković, ističući da je od iznimne važnosti za žene ne podleći permanentnoj psihičkoj opterećenosti problemima. Dr. Vlatković je ujedno izrazio veliku potporu medijskoj kampanji „Zraka za život“ kojom se prikupljaju sredstva za aparat za zračenje, rekavši da bi se, dobivanjem aparata u zadarsku bolnicu, izbjegle brojne dodatne patnje osoba oboljelih od zloćudnih bolesti.
