- Raspisao sam natječaj, ali nitko se ne javlja. Plaća vjerujte mi nije loša, ali nitko ne želi raditi taj posao, pa situaciju na kraju uglavnom spašavaju momci iz Slavonije koji dolaze raditi u Zadar - kaže Stipe Knežević, potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore i ugostitelj iz Zadra u kojem već mjesecima konobara nema "ni za lijek"!
Samo u veljači, preko burze rada objavljeno je 120 oglasa za to zanimanje, a mjesec prije čak 160, zbog čega je "konobarenje" postalo najtraženije zanimanje u zadarskom Područnom uredu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Unatoč ovakvim potrebama, u obrazovnoj strukturi nezaposlenih većinu čine upravo djelatnici s takvom školom. Prema najnovijim podacima sa zadarske burze rada, najveći broj nezaposlenih osoba je sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od tri i četiri godine, te za kvalificirane i visokokvalificirane radnike. Slijede nezaposleni s osnovnom školom, te oni sa višom školom, prvim stupnjem fakulteta i stručnim studijem, sa fakultetima, akademijama, magisterijima i doktoratima.
-Teško je reći u čemu je problem. Možda je stvar u tome što je ovdje mala konkurencija ili pak ljudi sa Zavoda zapravo ne žele raditi, te bi ih se trebalo drugačije tretirati. Mi ćemo zbog toga kao i dosad morati posegnuti za radnicima izvan županije. Samo na zadarskom području ima više od tisuću ugostiteljskih objekata,a da ne spominjem hotele i ostalo – rekao je Knežević, iako su na evidenciji zadarskog Područnog ureda HZZO-a krajem veljače evidentirane 6.532 nezaposlene osobe, među kojima je 3676 žena, te 2856 muškaraca.
Najveći broj njih (392) se prošli mjesec zaposlio u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane, trgovinama na veliko i na malo, popravku motornih vozila i motocikala, obrazovanju, prerađivačkoj industriji, te na administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
- Vjerujem da bi se situacija možda ubuduće mogla promijeniti i zbog nedavnog potpisivanja Memoranduma o uspostavi partnerstva za naukovanje. Memorandum promiče važnost strukovnoga obrazovanja i donosi značajne promjene u sustavu strukovnoga obrazovanja kao što su bolja organizacija prakse i bolja kvaliteta obrazovanja. Polaznici strukovnih škola provodit će dio vremena na praksi, a dio u razredu, što je odlično - kaže Knežević.
Svakako bi, kako je dodao, što je najvažnije, trebalo raditi na produženju turističke sezone koja bi trebala trajati cijelu godinu, a ne samo nekoliko mjeseci.
- Kada bi sezona trajala cijelu godinu onda bi i ljudi koji rade u ugostiteljskim sektorima mogli dobiti i ugovore na neodređeno, a ne bi morali raditi tek nekoliko mjeseci i imati nesigurnu budućnost - zaključuje Knežević.