- Stanovnici udaljenih otoka naše županije suočeni su sa brojnim izazovima koje mi koji živimo na obali nedovoljno poznajemo i o kojima se u sferi i nacionalne i lokalne politike govori samo načelno i prigodničarski. Ipak, stanovnici malo kojeg otoka dijele svoje izazove sa stanovnicima Sestrunja i Rivnja, jer ono što je specifično za ta dva otoka jest da ćete na plaži prije sresti divlje svinje nego ljude, kazala je županijska vijećnica i v.d. predsjednica ŽO SDP-a Zadarske Županije - Vedrana Mišković, problematizirajući ovu temu na sjednici Županijske skupštine.
Kazala je kako je 1996. g.tadašnja Zadarsko - kninska županija donijela je odluku o uspostavi zajedničkog lovišta na području Sestrunja i Rivnja i još nekoliko manjih, nenaseljenih otoka.
- Legenda kaže da su nedugo nakon toga novi stanovnici otoka postala četiri para divljih svinja. Pitam se djeluje li samo meni ova priča bizarno? Na Sestrunj, maleni naseljeni otok namjerno je dovedena populacija velikih, nimalo bezazlenih divljih životinja kojih po nekim procjenama sada ima 50 puta više od ljudi, kazala je Mišković dodajući kako je prvim ugovorom iz 2006. na deset godina lovoovlaštenik postala zadruga Automar iz Zadra i za to je plaćala godišnju naknadu od, već i tada zbilja beznačajnih 637,07 eura.
- Mještani su se žalili da im divlje svinje uništavaju masline i ruše suhozide, ruju puteve i dolaze u dvorišta. Zaludu su predsjednik MO Sestrunj i načelnik Općine Preko tvrdili da je razmnožavanje divljih svinja potpuno izmaklo kontroli i da se mještani boje. Zadarska županija je unatoč prosvjedima mještana, 2016. g. potpisala novi desetogodišnji ugovor. I novi lovoovlaštenik, a to je trenutno tvrtka Sestrunj auro lov Split, plaća i dalje istih onih mizernih 637,07 eura godišnje naknade. Šteta koju ove životinje nanesu, valjda je to svima jasno, nemjerljivo je veća od toga, kazala je Mišković dodajući kako su se divlje svinje, s obzirom na to da su odlični plivači, u velikom broju namnožile i na Rivnju, a nerijetko preplivaju i do Ugljana i to uz znatne štete.
- Lovište je trebalo doprinijeti napretku otoka. Kako? Na kraju će ljudi nestati a na Sestrunju i Rivnju ostat će samo divlje svinje, poneki muflon a možda i čagalj. 31.3. 2026. godine ističe aktualni ugovor. Iskreno se nadam da će nakon toga lovište na Sestrunju i Rivnju otići u povijest i da će oni koji su ove životinje doveli naći način da ih i odvedu. Treba nešto hitno napraviti odmah jer lovoovlaštenik ne vrši ono za što je dobio ugovor i ne izlovljava životinje u dovoljnoj mjeri, imamo li ikakve instumente da se on pokrene?, upitala je Mišković.
- Veliki problem otoka je prvenstveno što su bez stanovništva i zarasli su u makiju, a divljač tamo ima svoj mir i razmnožavaju se vise nego bi trebalo biti. Imamo ovlaštenika koji ima svoju lovno gospodarsku osnovu i postupa se prema toj osnovi. Lovni inspektori treba utvrditi je li ispunjena ili ne, ali osnova kontrolira da ne bude prekomjernog razmnožavanja. Kontaktirat ćemo ministarstvo i inspektore pa ćemo reći kolika je kvota odstrjela i koliko je tamo dozvoljeno životinja, kazao je župan Božidar Longin