Trebao je to biti "zadarski Central park", "pluća Zadra" i "najveći park na Jadranu", u kojem bi "svi zaljubljenici u prirodu mogli kvalitetno provoditi svoje vrijeme uživajući u zelenilu".
Trebao je to biti jedan od pet ključnih projekta koji će Zadar pretvoriti u "metropolu Mediterana" i podići ga visoko na ljestvici "ekološki osviještenih i zelenih gradova". Trebala je šuma na Musapstanu, prema obećanjima političara od 2007. do danas, biti štošta toga, ali u stvarnosti je sve samo ne ono što su obećavali. Istina, u Prostornom planu grada Zadra od 2012. piše da je Musapstan park-šuma, no zdrave oči i zdrav razum nam govore nešto posve suprotno.
Zamišljene trim staza, šetnice...
Da je šuma u Musapstanu park-šuma samo na papiru i da je u stvarnosti, nakon Dikla, najveći gradski deponij komunalnog i građevinskog otpada, jasno je svakome tko je barem jednom zakoračio kroz tu uistinu fascinatnu borovu šumu. No, osim što su prije nekoliko godina prokrčeni šumski putevi, što je samo olakšalo pristup građanima za deponiranje otpada, ništa od atributa zaštićene park-šume Musapstan u ovih deset godina nije dobio. Naprotiv, svakodnevno dobiva nove tone i tone raznovrsnog otpada, što jednako ide na dušu gradskim vlastima koliko i onim "građanima" koji unatoč brojnim apelima i ekološkim akcijama Musapstan beskrupulozno koriste kao odlagalište smeća.
Rekreacijski centar, ljetna pozornica, trim staza, šetnice, ugostiteljski paviljoni i mnoge druge stvari namijenjene kvalitetnom boravku u prirodi, ostale su tako samo puste želje, daleko od ružne stvarnosti koja Musapstan definira prije svega kao divlji deponij. Tu situaciju primijetili su i brojni građani koji su javno počeli dijeliti slike divljih odlagališta na svojim facebook profilima. Prema njihovim podacima, na području Musapstana i drugih dijelova grada detektirano je oko 200 lokacija ilegalno deponiranog otpada, mahom na zelenim površinama. Nisu sve lokacije jednakog obima i veličine, neki deponiji su u međuvremenu i sanirani, no situacija je i dalje kritična jer broj novih deponija gotovo svakodnevno raste.
Obilazeći park-šumu Musapstan u to smo se i osobno uvjerili. Uz plastične vrećice i sitni komunalni otpad koji "ukrašava" rubove šumskih puteva, bez problema smo pronašli nekoliko većih odlagališta otpada.
Realnost: pločice, ostaci zidova, kade...
Prvi deponij nalazi se odmah nakon ulaza u Musapstan iznad bokanjančkoga groblja. Na prostoru veličine nekih sto metara kvadratnih netko je istresao nekoliko desetaka kubika građevinskog materijala. Razbijene pločice, cigla, ostaci zidova, kade, WC školjke, umivaonici... Izgleda da je renovacija stanova, odnosno trend prenamjene stanova u turističke apartmane, izrazito popularan zadnjih godina u Zadru, stvorio svoju neželjenu djecu, nove ilegalne deponije građevinskog otpada na zelenoj površini. Uz građevinski otpad, tu su i odobačeni trosjedi i dvosjedi, fotelje, laminat, plastične kante za boju, građevinske mrežice, ali i nekoliko "hrpica" betona. Očito se neka miješalica betona malo "olakšala"...
Na vatrogasnom putu od Bokanjca prema Crnom nailazimo na novo odlagalište kojim dominiraju odbačeni dijelovi automobila. Branici, gume, vrata, limovi, vjetrobranska stakla, razne žice i akumulatori "krase" područje veličine 30-ak metara kvadratnih, a vjetar se pobrinuo i da okoliš bude smećem primjereno dekoriran.
Na glavnom vatrogasnom putu još je nekoliko manjih odlagališta građevinskog materijala. Izgleda istresen na brzinu, najvjerojatnije iz prtljažnika automobila ili prikolice, moguće pod okriljem noći. I ovdje se radi o nekoj obnovi kupaonice i zamjeni podnih obloga. Malo dalje su ostaci starog asfalta...
Nakon izlaska iz Musapstana krećemo prema Crnom koje izgleda veća crna rupa od tzv. park-šume. Na to područje nas je upozorio i jedan naš anonimni izvor preko društvenih mreža.
"Kad idete cestom od Crnog prema Murvici, na lijevoj strani imate što vidjeti po pitanju odlagališta", kazao nam je, i nije nas prevario. Na površini od nekoliko stotina kvadratnih metara, uz ruševnu kuću koja je sama po sebi već dovoljno opasna, dominira velika količina komunalnog i građevinskog otpada koji čeka hitnu sanaciju.
- Radim s turistima i često ih odvozim u zaleđe kako bi vidjeli prirodu. Njihovo oduševljenje našom netaknutom prirodom, nažalost, kratko traje jer čim malo zagazimo u neku zelenu zonu, uslijedi šok! Svako malo naiđem na neko novo odlagalište - govori naš anonimni izvor, dodajući da nikada nije nekoga zatekao "in flagranti", kako izbacuje smeće, ali zato često zna vidjeti kamione pune otpada kako odlaze u Musapstan i u šumu iznad Crnoga gdje, najvjerojatnije, bacaju smeće u prirodu.
A gdje je zeleni porez?
- Mislim da je ljude potrebno educirati jer većina ne zna da mogu besplatno odnijeti veće količine smeća, poput građevinskog materijala, na gradski deponij, govori nam naš izvor, naglašavajući kako su akcije čišćenja prirode odlične, no očito nedovljne, jer unatoč njima nedogovorni građani smeće opet bacaju u prirodu.
U nekim gradovima su zbog toga uveli tzv. zeleni porez, odnosno visoke novčane kazne za sve one koje se zatekne u prekršaju odlaganja otpada izvan za to predviđenih mjesta. Neki su pak na kritičnim mjestima, kao što je Musapstan, postavili nadzorne kamere koje 24 sata nadziru zone ilegalnog odlaganja otpada.
Želimo zapravo reći da rješenje i za ovaj komunalni problem postoji, no uvijek je pitanje postoji li volja kod gradskih otaca da se uhvate u koštac s njim. Ili se i ovdje, kao u slučajevima krađe vode iz gradskog vodovoda, počiniteljima gleda kroz prste jer se vlast ne želi zamjeriti svojim biračima...
Prošle godine evidentirali 27 divljih odlagališta i uklonili više od 3000 tona otpada!
Grad Zadar je prošle godine sanirao 3.168.57 tona otpada s divljih odlagališta! Više od tisuću tona uklonjeno je s lokacije Ulice 159. gardijske brigade i južno od mjesnoga groblja Bokanjac, dok je 2112 tona otpada uklonjeno u sklopu programa održavanja javnih površina koji provodi 'Čistoća' kao redovnu djelatnost, prema pozivu komunalnih redara. Dodatno, u četiri akcije prikupljanja otpada uklonjeno je još 12 tona.
- Nova divlja odlagališta evidentiraju se slijedom dojave od građana ili uočavanja tijekom nadzora komunalnih redara – kaže Robertino Dujela, pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Zadra, dodajući da je prošle godine na zadarskom području evidentirano 27 lokacija onečišćenih otpadom.
- Kriterij saniranja određen je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom prema kojemu su vlasnik, posjednik, odnosno osoba koja prema posebnom pravu upravlja određenim područjem, odgovorni za uklanjanje nepropisno odbačenog otpada na svom području - govori Dujela, ističući da se uklanjanje otpada s lokacija u gradskom vlasništvu financira iz gradskog proračuna.
Prijavite onečišćenja na Zeleni telefon
Građani Zadarske županije ekološke probleme mogu prijaviti i na Zeleni telefon udruge Eko-Zadar.
- Najveći broj prijava tiče se upravo divljih odlagališta otpada - kaže Ira Ćurković iz Eko-Zadra, koja je u prošloj godini imala čak 40 poziva vezanih uz otpad.
- Nakon što ljudi prijave svoj ekološki problem, zamolimo ih da nam pošalju fotografiju onečišćenja. Potom tu prijavu šaljemo nadležnim jedinicama lokalne samouprave koji onda saniraju otpad - govori Ira i dodaje:
'Kada netko izbaci otpad na javnu površinu, grad ili općina snose financijski trošak saniranja. No, kada to netko napravi na privatnoj površini, onda je vlasnik terena dužan sam podmiriti troškove sanacije otpada, što je veliki problem, jer u 99 posto slučajeva onečišćenje napravi nepoznata osoba.
Sve više odbačenog klaoničkog otpada!
U proračunu grada Zadra za 2018. godinu povećana je svota za sanaciju klaoničkog otpada u odnosu na prošlu godinu za 45 tisuća kuna. Veća količina ilegalno deponirnog klaoničnog otpada sugerira da ilegalne klaonice pojačano rade i da se na tržištu nalazi sve više mesa koje nije prošlo potrebne veterinarske provjere. Odbačeni klaonički otpad iznimno je štetan za zdravlje ljude i životinja zbog brojnih bolesti koje se iz njega mogu razviti.
- Pretežno se taj otpad baca na području park-šume Musapstan. Prošle godine smo šest puta morali sanirati takvu vrstu otpada - rekao nam je Mario Pešut, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb, u čijem je proračunu i stavka za sanaciju deponija klaoničkog otpada.