- Na današnji dan se osjećam vrlo tužno. Ja danima ne spavam prije Dana sjećanja i večeras kada bude ponoć, ja se rodim drugi put. Ovdje u Škabrnji izgubio sam svoje najmilije, svoju obitelj. Ovdje sam izgubio svoje vojnike, rodbinu i prijatelje. Ja sam veliki gubitnik Domovinskog rata. Kada podvučem crtu od 1991. do 1996. izgubio sam pedeset i nešto hrvatskim sinova. Nemojte misliti da mi je lako na duši što sam izgubio svoju braću, hrvatske sinove koji su bili nešto najvrednije što je Hrvatska rodila, a ostali smo bez njih. Danas sam tužan, ali ujedno i ponosan na ovaj hrvatski narod koji je došao u našu Škabrnju – kazao je Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje, nakon polaganja vijenca ispod Središnjeg križa na mjesnom groblju Sv. Luka povodom 31. obljetnice stradanja tog ravnokotarskog mjesta u Domovinskom ratu.
- Ovo danas je bilo veličanstveno i dostojanstveno. Svaka čast hrvatskom narodu i Hrvatima dobre volje što ne zaboravljaju nevinu prolivenu krv Škabrnje, Vukovara i svih dijelova Hrvatske – dodao je Miljanić.
Obilježavanje 31. obljetnice zločina u Škabrnji proteklo je mirno i dostojanstveno, bez incidenata kao večer prije, kada su nekoliko branitelja i mještana okrenuli leđa premijeru Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću jer su na polaganje vijenaca na mjestu masovne grobnice došli u društvu potpredsjednice Vlade Anje Šimprage iz SDSS-a.
Prvi put u Škabrnju na Dan sjećanja službeno je došao neki predsjednik Republike Hrvatske, a pamtit će se da je to bio Zoran Milanović. On je najprije posjetio ured mladog općinskog načelnika Ivana Škare koji se rodio u godini maskara, a potom se uz snažno osiguranje uključio u kolonu Korak po korak prema mjesnom groblju sv. Luke gdje je ispod Središnjeg križa zapalio svijeće i položio vijenac za sve škabrnjske žrtve. Iako je u petak u Škabrnji došlo nekoliko desetaka veterana HOS-a iz cijele Hrvatske u pratnji mladih simpatizera, koji su u Koloni sjećanja nosili crnu zastavu s natpisom ‘Za dom spremni‘ dugu preko 30 metara, između njih i predsjednika Milanovića nije došlo do bliskog susreta. Naime, zadnji njihov takav susret na zadarskom groblju u siječnju ove godine povodom obljetnice akcije Maslenica završio je naprasnim Milanovićevim odlaskom s komemoracije zbog istaknutih ustaških obilježja.
Predsjednik je u Škabrnji ostao dosljedan svome obećanju te kao ni u Vukovaru nije htio povodom Dana sjećanja davati izjave za medije. U kolni se družio s članovima Vlade, potpredsjednikom i ministrom mora, prometa i infrastrukture Olegem Butkovićem te pripadnicima raznih veteranskih udruga. Vladu su u Škabrnji, uz ministra Butkovića, predstavljali još ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ministar gospodarstva Davor Filipović i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, zajedno s brojnim državnim tajnicima iz Zadra i Šibenika. U ime Hrvatskog Sabora vijenac za sve poginule civile i hrvatske branitelje položila je delagacija Sabora koju je predvodio Andro Krstulović Opara.
Krvavi pohod na Škabrnju počeo je ujutro 18. studenoga 1991. napadom srpskih paravojnih jedinica potpomognutih zrakoplovstvom bivše JNA, tenkovima i pješaštvom Kninskoga korpusa pod zapovjedništvom Ratka Mladića. Nakon sloma otpora slabo naoružanih branitelja, iz podruma i kuća na najbrutalniji način istjerane su žene, djeca i starci, a samo toga dana u Škabrnji je ubijeno 48 civila i 15 branitelja. Pokolji i progoni nastavljeni su i sljedećih dana, a za višegodišnje okupacije do oslobođenja u Oluji 1995., broj škabrnjskih žrtava povećao se na 86.
Program obilježavanja 31. obljetnice stradanja Škabrnje počeo je u komemorativnim skupom na predjelu Ambar odakle je u 10 sati krenula Kolona sjećanja - mimohod do Spomen-obilježja masovne grobnice gdje su članovi obitelji stradali i pripadnici ratnih jedinica položili vijence.
Misu za domovinu i poginule u župnoj Crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Samo nekoliko dana prije 31. obljetnice, DORH je najavio kaznenih progon šestorice odgovornih za svirepa ubojstva u Škabrnji, a među njima je i Tripko Čečović, pukovnik JNA, kojeg mnogi smatraju najodgovornijim za škabrnjski zločin.
- Vrijeme je i bilo, ako to nije bacanje prašine u oči – kaže Marko Miljanić.
- Pukovnik Čečović je bio zapovjednik 180. mehanizirane brigade iz Benkovca koja nas je napadala. Samo da to ne bude bacanje prašine u oči. Slažem se da ga se kazneno godini, ali počinjemo puno, puno kasno. Te je radnje trebalo odavno napraviti... - zaključuje ratni zapovjednik obrane Škabrnje.
