- Na prvi pogled, čini se lako složiti se s idejom većeg broja Zadrana o tome da zgrada Doma županije, ili kako ga ja zovem, Doma JNA, kada se isprazni, postane svojevrsni glazbeni centar, te da u njega useli i Glazbena škola. Međutim, ne bih toj ideji pristupio kao a priori odličnoj, a potom će se „razrađivati detalji“. Tu se nameće niz pitanja – kazao je ugledni zadarski violinist, dirigent i dugogodišnji profesor u Glazbenoj školi Blagoja Berse Petar Vrbančić (85), u razgovori o budućoj namjeni zgrade Doma županije.
- Podsjetio bih javnost da mi niz godina pokušavamo senzibilizirati gradske vlasti da se u Zadru izgradi koncertna dvorana. Postoje vrlo konkretni planovi i lokacija na Ravnicama. Ciljevi su odavno poznati, no o njima se premalo govori: da Zadarski komorni orkestar preraste u Simfonijski orkestar, te da Zadar dobije primjerenu, veliku koncertnu dvoranu. U tim nastojanjima puno povjerenje imam u maestra Ivana Repušića, on uistinu razumije problematiku, ima viziju i točno zna što Zadru i Zadranima treba „na duge staze“ – kazao nam je prof. Vrbančić.
On je istaknuo da ne zna kako unutra izgleda „Dom JNA“ i koliko ima raspoloživog prostora, osim što mu je poznata velika dvorana i park. Maestro Vrbančić izrazio je konkretnu bojazan: ako se zgrada Doma županije prepusti Glazbenoj školi i glazbenicima, doći će se u situaciju da od gradnje nove koncertne dvorane neće biti ništa, a da je zgrada Doma županije, po njemu, polovično rješenje.
- Lokacija te zgrade je fenomenalna, zgrada je impozantna, a park kolosalan. Međutim, funkcija je nešto drugo. Otvaraju se pitanja. Pitanje akustike. Pitanje utjecaja zvuka Morskih orgulja. Uglavnom, niz pitanja koja bi se morala prepustiti stručnjacima, no glavni je problem što bi takva namjena, bojim se, „zakočila“ naša nastojanja o izgradnji koncertne dvorane. Zadar takvu dvoranu mora imati. A da ne kažem da se jedan dalmatinski grad veličine Zadra ne bi smio ni zamisliti bez zgrade opere. Ima je Šibenik, ima je Split. Zadar ih je imao, dvije – rekao je prof. Petar Vrbančić.
- Naše zadarsko kazalište ne može primiti Simfonijski orkestar. Što se tiče Doma JNA ili, kako kažete, Doma županije, ja ne znam kakvi su tamo uvjeti, postoji li dovoljno veliki prostor i da li bi orkestar imao dodatne prostore za vježbanje i za garderobu. To su standardi. Ako mene pitate, a govorimo o namjeni vezanoj uz školu, ja bih u toj zgradi radije vidio školu baleta nego Glazbenu školu – ustvrdio je maestro Vrbančić.
- Balet i suvremeni ples u Zadru su procvjetali zahvaljujući Sanji Petrovski. Ona se školovala kod Ane Roje, u Primoštenu, u međunarodnoj školi. Zadar ima sjajna baletna imena koja su nastajala kroz rad Sanje Petrovski, kad bih nabrajao, od Petre Hrašćanec, Filipe Bavčević… Baletnu školu i ljepotu plesa mogu na tom reprezentativnom mjestu zamisliti – ustvrdio je maestro Vrbančić. Ponovio je da se zalaže za izgradnju koncertne dvorane, da se u gradskoj upravi o tome razgovara još od mandata dr. Živka Kolege, da je uloga maestra Ivana Repušića u tome iznimno važna, te da je njegova osobna bojazan da bi se od izgradnje Koncertne dvorane odustalo ako bi Dom županije postao „Dom glazbe“ zasigurno opravdana.
Petar Vrbančić živi na Poluotoku u Zadru i kaže da bi svoje veliko znanje volio prenijeti učenicima violine.
On je studij violine završio na Muzičkoj akademiji u Zagrebu i u zadarskoj Glazbenoj školi odgojio brojne generacije gudača i violinista. Njegovim se angažmanom prije gotovo četiri desetljeća Komorni orkestar zadarske Glazbene škole osamostalio u Zadarski komorni orkestar, te je zbog izvanrednih zasluga na području glazbene kulture i umjetnosti 2005. godine maestro Vrbančić nagrađen Nagradom Grada Zadra za životno djelo.