Zadranin (podaci poznati redakciji) neugodno se iznenadio kad je poštom od HRT-a dobio obavijest da je počinio prekršaj. I to da se protiv njega namjerava podnijeti optužni prijedlog zbog osnovane sumnje da u roku od 30 dana od nabave prijamnika, odnosno registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom, nije taj radio prijamnik prijavio Hrvatskoj radioteleviziji, čime je počinio prekršaj iz članka 47. Zakona o HRT-u.
- Ja sam kupio polovni automobil od fizičke osobe na svoje ime, dakle također kao fizička osoba, a ne kao ikakva firma, obrt ili tako što, i nakon pola godine dolazi mi preporučena pošiljka od HRT-a koju potpisuje njihov službenik (voditelj odjela pretplate) Damir Tus, kojom traže od mene da prijavim radio zbog plaćanja pristojbe. Ja ne znam odkud su mene našli, odakle im moj OIB, moja adresa, kako znaju da imam auto i da imam radio u autu? Otkud im svi moji podaci, tko im je to dao? I traže od mene da platim 80 kuna mjesečno, skoro tisuću kuna godišnje, znači isto onoliko koliko se plaća za televizor u domaćinstvu. Ja nikada nisam plaćao pretplatu, moji je roditelji plaćaju u kući, ali ja ne.
Nemam televiziju, ne gledam i ne slušam HRT, a radio u autu kupio sam zajedno s vozilom. Ja na njemu slušam samo svoju muziku s cd-ova, uopće ne slušam radio, niti bilo kakvu radio postaju. Ne znam što ću sad s tim, ne shvaćam zašto sam napravio prekršaj ako nisam mjesec dana nakon kupnje auta prijavio radio? Znaju moj OIB, moju kućnu adresu, znaju da imam auto i da imam radio? Pa što su oni? Dođe li do suda, pozivam inspekciju da dođe, neka napravi uviđaj i izvade mi radio iz auta pa ga zapečate jer ne namjeravam platiti nešto što uopće ne koristim niti to namjeravam. Ne želim njihov signal i ne znam zašto bi ga oni meni nametali? – pita se ovaj Zadranin.
Prema informacijama koje se nalaze na internetskim stranicama HRT-a, mjesečna pristojba državna je potpora koju su obvezni plaćati svi vlasnici ili posjednici prijamnika (radija, televizora ili kojega drugoga uređaja) u Republici Hrvatskoj u cilju osiguravanja sredstava za rad javnoga medijskoga servisa te financiranje Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija i rada Hrvatskoga audiovizualnog centra (HAVC). Plaćanjem mjesečne pristojbe sudjeluje se u solidarnome, zajedničkome financiranju javnoga medijskog servisa. Kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika, plaćaju jednu mjesečnu pristojbu, navodi se, ali i pojašnjava na koje je sve uređaje pristojba proširena: televizor, radio, stolno ili prijenosno računalo odnosno pametni telefon. Dakle iako možda nemate televizor kod kuće, ukoliko imate računalo, tablet, pa čak i pametni telefon ili radio u svom automobilu – dužni ste prema Zakonu o HRT-u plaćati pristojbu.
S obzirom da najveći dio građana ima ili televizor, ili radio, ili računalo ili pametni telefon, po HRT-ovom zakonu pretplatu su zapravo dužni plaćati skoro svi građani Republike Hrvatske. Ovrhe za neplaćanje televizora kod kuće postale su uobičajene, ali još nismo čuli da je netko kažnjem zbog radio prijamnika u automobilu. Na većini novijih automobila, radio prijamnici povezani su s centralnim kompjutorom automobila i ne mogu se jednostavno isključiti ili izvaditi. Ali HRT-ov zakon to očigledno ne priznaje već se zahtijeva da se pretplata plaća bez obzira na korištenje usluge.
Josip Miletić, predsjednik Udruge Zadarski potrošač, kaže kako nije osobno čuo za slučaj prijave HRT-a zbog radija u automobilu, ali da ga to uopće ne čudi jer je zakon na strani HRT-a.
- HRT je u ovom slučaju postupio prema važećem zakonu i u pravu je, dodao bih – nažalost. Građani su dužni prijaviti posjedovanje televizora, radija ili nekog drugog uređaja pomoću kojega mogu gledati programe javnog servisa HRT-a i pristojba se ne odnosi na korištenje njihovih usluga, već je jedna vrsta nameta odnosno poreza. Dok se taj zakon ne promijeni, građani su dužni plaćati pristojbu pa tako i građanin koji vam se javio i mi im u tome ne možemo pomoći – dodao je Miletić.
Uputili smo, naravno, pitanja i HRT-u i to osobno Damiru Tusu, voditelju odjela pristojbe. Evo odgovora HRT-a:
- Kako iz Vašega upita nemamo konkretne podatke o osobi, možemo načelno odgovoriti da je Hrvatska radiotelevizija (HRT) pravna osoba s javnim ovlastima te je stoga primatelj osobnih podataka u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka upravo radi obavljanja poslova u okviru zakonski utvrđenih djelatnosti Hrvatske radiotelevizije, među kojima je i obavljanje javnih ovlasti poput naplate mjesečne pristojbe.
Poslana je obavijest utemeljena na članku 109. a Prekršajnoga zakona (NN br. 107/7, 39/13 i 157/13), pri čemu se prekršaj može odnositi na posjedovanje televizijskoga prijamnika koji nije prijavljen u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji ili je u uporabi odjavljeni prijamnik, odnosno na posjedovanje motornoga vozila s ugrađenim radijskim prijamnikom.
Privatne se osobe pri očitovanju obično pozivaju na okolnost koja nije relevantna za konkretan slučaj iako su zakonskim odredbama pokriveni svi mogući slučajevi. Zbog toga su, naime, važni konkretni podaci o počinitelju. Kako je obavijest utemeljena na neposrednome saznanju činjenica od strane ovlaštenih kontrolora Hrvatske radiotelevizije, važni su konkretni podaci o počinitelju.
Bez podataka o počinitelju prekršaja ne možemo utvrditi osnovu počinjenja prekršaja.
U konkretnome slučaju može biti riječ o bilo kojoj vrsti prijamnika čije se posjedovanje, u skladu sa Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, čl. 34., mora prijaviti Hrvatskoj radioteleviziji u roku od 30 dana od dana nabave prijamnika. Hrvatska radiotelevizija šalje tipizirane obavijesti u kojima se podsjeća na odredbe Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji.
Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, naime, propisuje da je svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskoga ili audiovizualnoga programa na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan Hrvatskoj radioteleviziji plaćati utvrđenu mjesečnu pristojbu. U odredbama se istoga zakona usto navodi i da su fizičke osobe koje ne plaćaju mjesečnu pristojbu i nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu dužne plaćati pristojbu za prijamnik u motornome vozilu registriranom na njihovo ime.
Za pravne i fizičke osobe koje se bave ugostiteljskom djelatnošću, u skladu s člankom 34., st. 8. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, postoji iznimka te se za jedan prijavljeni prijamnik u ugostiteljskome objektu stječe pravo triju dodatnih prijamnika u istome ugostiteljskom objektu bez plaćanja mjesečne pristojbe.
Hrvatska radiotelevizija ostvaruje prihod od mjesečne pristojbe u visini od približno 1,2 milijarde kuna godišnje - stoji u odgovoru HRT-a.
Na 3. Forumu obiteljskog smještaja koji se u organizaciji HGK nedavno održavao u Zadru kazano je kako HRT godišnje ubere od pristojbe 1,2 milijarde kuna. Od toga 420 milijuna kuna odlazi na filmsku i glazbenu industriju, neovisnu produkciju, autorske honorare i ostalo. Obveza plaćanja pristojbe je regulirana zakonom i odnosi na sve hrvatske građane, kazano je u Zadru.
Sukladno članku 38. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji iznos mjesečne pristojbe od 80 kuna raspoređuje se na sljedeći način: 55 kuna (68 posto) izdvaja se za troškove proizvodnje programa, 9 kuna (12 posto) izdvaja se za emitiranje uključujući i izdvajanja za Odašiljače i veze (OiV), Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), Hrvatsku udrugu za zaštitu izvođačkih prava (HUZIP) i Udrugu za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava ZAPRAF, 4 kuna (4 posto) izdvaja se za zakonska davanja (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće za elektroničke medije i Hrvatski audiovizualni centar), 4 kuna (4 posto) izdvaja se za troškove aktivnosti organizacijskih jedinica Hrvatske radiotelevizije koje su povezane s obavljanjem javne djelatnosti (Radna jedinica Pristojba Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Arhiv Hrvatske radiotelevizije, Radna jedinica Interna revizija Hrvatske radiotelevizije), 9 kuna (11 posto) izdvaja se za troškove poslovanja (rezervacija, vrijednosno usklađivanje i financijski rashodi).