Nakon što Vijeće EU-a donese Odluku o ukidanju odstupanja, Vlada Republike Hrvatske odlukom objavljuje datum uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja, te odgovore na druga pitanja potrebna za uvođenje eura. Očekuje se da će Vijeće EU-a donijeti Odluku o usvajanju eura za Republiku Hrvatsku i uredbom utvrditi fiksni tečaj konverzije u srpnju, nakon čega bi trideset dana od objave proteklo u kolovozu, a prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon kolovoza, dakle 5. rujna 2022., nastupila bi obveza dvojnog iskazivanja novčanih iznosa u kunama i eurima.
Kod uključivanja kune u europski tečajni mehanizam (ERM II), središnji paritet određen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna, a dan uvođenja eura u hrvatski platni sustav je 1. siječnja 2023. godine, što znači da će građani plaće zarađene u prosincu ove godine, u siječnju dobiti u eurima.
Dvojno isticanje cijena
Sve je to i još puno više detalja koji prate ovu važnu ekonomsku temu opisano u Nacrtu prijedloga zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, koji je u obliku prezentacije predočen članovima Hrvatske obrtničke komore još u ožujku ove godine. Pa ipak, iako se datum uvođenja eura brzo primiče, čini se da još uvijek, općenito gledajući, malo znamo o svemu tome što nas čeka.
Kad ćemo i kako plaćati eurima? I što ćemo s kunama? Hoće li cijene skočiti, hoće li turizam profitirati, a neke se djelatnosti čak i zatvoriti? Puno je pitanja na koja uskoro moramo dobiti odgovore, no jedno je sigurno, nakon odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj povratka na staro, odnosno na kunu – više nema. Ili da parafraziramo slavnog Clinta Eastwooda, ubuduće će biti: za šaku – eura!
– To dvojno isticanje cijena malo pada u nezgodno vrijeme s obzirom da će još u tijeku biti turistička sezona. Naši su članovi inače dosta dobro upoznati s tim promjenama, tako da mi već sad u kalkuliranju pokušavamo cijene preračunavati i zaokruživati u eurima, a da ne upadnemo u probleme kad to stupi na snagu. Vlasnik programa koji koristim u svojoj trgovini već radi na tome i oni će prilagoditi račune u eurima i kunama nakon 5. rujna.
Mislim da će se cijene u eurima pojednostaviti, odnosno zaokružiti. Negdje će se tako malo dobiti, negdje izgubiti, ali zaokruženi iznosi, bez centi, bit će prihvatljiviji svima, trgovcima i kupcima. Što se tiče rasta cijena, situacija je već sad komplicirana, i bez uvođenja eura, zbog krize koju je izazvao nesretni rat u Ukrajini, ali prošlo je sve pa će i to proći – mišljenja je Mladen Malta, vlasnik trgovačke radnje i dosadašnji predsjednik Udruženja obrtnika Zadar.
Daniel Radeta, predsjednik Udruge iznajmljivača privatnog smještaja u Zadru, uvjeren je da će poslovanje iznajmljivača biti puno jednostavnije nego dosad.
– Među iznajmljivačima euro je već odavno službena valuta, tako da će njegova primjena samo dodatno pojednostaviti stvari, pa tako neće biti konverzija u kune koje su bile poprilično nepovoljne za iznajmljivače, jer su u zračnim lukama, na autobusnim i benzinskim postajama..., eure mijenjali po jako niskom tečaju pa su iznajmljivači gubili. U konačnici su i gosti očekivali da se takav tečaj računa i među iznajmljivačima, pa je tu bilo nerazmjera. Stoga će ovo biti nešto pozitivno za turizam, za iznajmljivače i sve koji se bave turizmom.
Do porasta cijena zbog uvođenja eura ne bi smjelo doći jer su one na platformama za bukiranje već tako i izražene. Vjerujem da će se u pojedinim segmentima i granama u turizmu cijene povećati, ali taj rast će više biti uvjetovan inflacijom i svim ostalim što se događa na tržištu. Ne vidim zapreke i probleme promjenom naše službene valute iz kune u euro, dapače, nakon toga će štošta biti puno transparentnije i bolje.
Gubitak radnih mjesta
Anđelo Vrkić nije nimalo oduševljen uvođenjem eura, što i ne čudi jer je vlasnik mjenjačnica.
– Većina nas u mjenjačnicama više neće imati što raditi. Euro nama čini devedeset posto posla. Druge valute su deset posto, a s tim ne možemo pokriti radnike, plaće, troškove, najam prostora i ostala davanja. Ukidanjem kune većina mjenjačnica definitivno odlazi u povijest. Možda netko ostane zbog kriptovaluta, ali na godišnjoj bazi bit će teško pokriti sve troškove. Količine "švicaraca" i dolara kao najzastupljenijih valuta bit će premale u mjenjačnicama da bi one mogle poslovati pozitivno. Mi, poput dinosaura, odlazimo u povijest – kaže Vrkić, koji posjeduje tri mjenjačnice u Zadru. Nakon 1. siječnja vjerojatno više neće imati ni jednu, a sedam njegovih djelatnika ostat će bez posla. Naravno, ako Vijeće EU-a tako odluči.
– Naša Vlada i premijer Plenković nisu razmišljali o tome gdje će ljudi zaposleni u mjenjačnicama koji sad ostaju bez posla. Ključ u bravu i doma?! Možda najbolje da se kandidiramo za Sabor, tamo su plaće najsigurnije – ironično će Vrkić.
– Povijest je pokazala da su svima koji su prešli na euro porasle cijene. Što znači da će i turist koji dođe kod nas za svoj euro moći kupiti manje nego kad ga je mijenjao u kune. Dosadašnji tečaj kune prema euru bio je realan. Država je do sada mogla kroz taj tečaj kalkulirati i birati razne mogućnosti u otplati vanjskog duga. Amerika uvijek kalkulira svojom valutom, kombinira s dolarom ovisno o zalihama i cijenama nafte na svjetskom tržištu i nekim drugim parametrima.
Trenutačno je, recimo, odnos dolara i eura 105 naprema 100, a prije koji mjesec bio je 120 ili 115, dakle, "štimaju" ga prema potrebi. Kad prijeđemo na euro, takvih mogućnosti kalkuliranja tečajem više neće biti. Ali zato ćemo se moći povoljnije zaduživati na tržištu novca, što je ionako uvijek glavna stavka naše politike. A kad ćemo taj dug više vratiti? – pita se Vrkić.
Ni taksisti neće biti lišeni gungule oko primjene eura. Doduše, taksimetri će biti izuzeti iz istodobnog iskazivanja cijena u kunama i eurima, ali kad se prijeđe na euro, naplata u toj valuti bit će obvezna i hrvatski će taksimetri raditi u eurima.
– Još ne znamo kako će se to provesti. Tvrtka iz Splita koja održava naše taksimetre morat će izvršiti preinake, a s obzirom da će svi to morati obaviti u isto vrijeme, pitanje je kojom će se dinamikom to moći odraditi – u nedoumici je Predrag Šimunov, jedan od zadarskih taksista s najduljim stažem.
I do sada su taksisti znali turistima cijene izražavati u eurima, pogotovo kad se ne bi snalazili s kunskim iznosima.
– Nije to nikad bio problem, ali problem je s onima među nama koji bi naplaćivali 100 eura od Zračne luke Zadar do grada. Ima toga i u Splitu, gdje se, vidim, naplaćuje po 900 kuna za vožnju s aerodroma – kaže Šimunov.
On je nedavno promijenio svoj automobil, skočile su i cijene goriva, pa je prije mjesec dana korigirao cijene na taksimetru. Iznos vožnje po kilometru kod njega sada košta kao litra dizela, 15 kuna. Ako je nekim putnicima to skupo, bude i pogađanja za cijenu vožnje, pogotovo za dulje relacije.
– Uvođenje eura ne bi trebalo donijeti nova poskupljenja taksi-usluga, ali pitanje je što će biti s cijenom goriva – veli Šimunov.
Taksimetri su spremni
U tvrtki "Taho" u Splitu, koja održava njegov i ostale taksimetre, kažu kako će za uvođenje eura svi uređaji biti spremni.
– Sve je moguće napraviti, premda mi do sada još nismo dobili nikakve službene upute. Taksimetar je mjerni uređaj koji podliježe određenim zakonskim odredbama. Najbezbolnije bi bilo da se u taksimetar upiše novi broj, na primjer umjesto za kilometar 10 kuna, pa će to biti 1,5 za euro, i to je to. U malom kantunu sad svijetli naljepnica kuna, a ubuduće bi to bila naljepnica euro i to bi bio najbezbolniji način promjene, iako će preprogramiranje cijena biti određen dodatni trošak taksistima. Postoji to prijelazno razdoblje, tako da ne bi trebali svi obaviti promjene u isto vrijeme, iako nas iskustvo uči da se obično to tako dogodi – kažu u splitskom servisu.
Koliko ćemo plaćati kavu; hoće li to biti jedan euro, 1,5 eura, 1,90? Predstavnik zadarskih ugostitelja Robert Kovačević kaže kako će se iznosi u ugostiteljstvu vjerojatno zaokruživati, pa će kava koštati "okrugli" iznos – 1, 2 ili 3 eura, ovisno o tome kolike će i gdje biti cijene omiljenog makijata.
– Nikad se u ugostiteljstvu nije naplaćivalo u centima, može biti na pola ili cijeli euro. S tim što će se vjerojatno zaokruživati na više, ne na manje. Trebat će vremena dok se ljudi ne naviknu što zapravo znači 1 euro ili 1,5 eura i kolika je njihova stvarna vrijednost. Bit će to donekle "dramatično" za potrošače dok se ne prilagode novim okolnostima, ali mislim da ćemo se brzo "prešaltati", otprilike kao kad se mijenja zimsko i ljetno vrijeme. Bit će "trauma" i što se iznosa plaća tiče. Hoće li plaća od 7000 kuna postati 1000 eura ili ćemo dobiti plaću od 900 eura?
Što se tiče računa na blagajnama, to će servisi koji održavaju našu opremu sigurno odraditi. Naše blagajne već godinama imaju mogućnost izražavanja cijena u kunama ili eurima, pa tu neće biti velikih promjena. Uvođenjem eura i schengenskog režima, hrvatski će se turizam povećati za 30 posto, pogotovo u dijelovima blizu talijanske granice. U mojemu lokalu već je 40 do 50 posto onih koji plaćaju karticama. U budućnosti, za godinu, dvije, to će doći i na 70 posto jer neće biti konverzije iz kuna u strane valute, iako kod nas dosta ugostiteljskih objekata još ne prima kartice. Turističku potrošnju euro će pojačati, a kod domaće potrošnje bit će određenog šoka, ali mislim da će to na koncu doći u neki balans – zaključuje Kovačević.