Podaci Državnog zavoda za statistiku očekivano pokazuju da Hrvatska i dalje klizi prema demografskoj katastrofi. Hrvatska u 2018. bilježi 2,4 posto stanovništva manje nego 2013. godine, a posebno je zabrinjavajuće što stanovništvo ne uspijevaju zadržati ni veliki gradovi i općinska središta u kojima broj onih koji su odselili i dalje premašuje doseljenike.
Kada je o Zadarskoj županiji riječ, više nitko nije iznenađen što se po padu stanovništva Gračac nalazi na drugom mjestu među općinama s više od 1.000 stanovnika. U pet godina, Gračac je ostao bez čak četvrtine stanovništva: odeslilo se njih 25,8 posto!
Mada se Nin s 4,6 posto nalazi na četvrtom mjestu među gradovima s najvećim rastom stanovništva, a Vir je s rastom od 14,2 posto treći među općinama s više od 1.000 stanovnika, najveće iznenađenje je pojavljivanje Općine Sali na drugom mjestu: dugootočna je općina u pet godina zabilježila povećanje broja stanovnika od čak 16 posto!
Što se u tih pet godina dogodilo u Salima i je li riječ o nekakvom trendu koji bi mogao ukazati da postoji put demografskog opstanka sve pustijih dalmatinskih otoka? I je li moguće da su otočna karta s prepolovljenom cijenom brodskog prijevoza i nepostojanje prireza na plaću predstavljali najveći motiv za doseljavanje i rast broja stanovnika?
-Mene ti podaci raduju, vjerujem u rast našeg stanovništva! Ne mogu tvrditi da prirez i otočna karta nisu bili motiv jednom manjem broju ljudi, ali pogledajte ovo: lani je u Salima bilo dvoje, a ove godine je upisano 13 prvašića! Sretni smo i zadovoljni jer u tome vidimo promjenu trenda, kaže saljski načelnik Zoran Morović i sam svjestan da su ti podaci, ma koliko ulijevali optimizam, neusporedivi sa situacijom iz sredine prošlog stoljeća kada je svako mjesto na Dugom otoku imalo punu školu djece dok ih je danas svega 60-ak, u školama u Salima i Božavi.
Ali, tada je Dugi otok imao oko 5.000 stanovnika, a sada ih je svega oko 1.600, pa se u svakom današnjem rastu vidi "svjetlo na kraju tunela".
-Poduzeli smo niz demografskih mjera, a koliko znam, imamo najveću naknadu za bebe od 60.000 kuna koliko naše obitelji dobiju kroz šest godina. Lani smo imali dvadesetak novorođene djece. Općina za besplatan vrtić osigurava pola milijuna kuna, a ove smo godine upisali skoro 40 djece! Svi vrlo dobri i odlični srednjoškolci i studenti imaju stipendije od 400 i 600 kuna, sva djeca za Božić dobiju poklone, a već godinama im kupujemo knjige i radne bilježnice. Nakon svega, osjeća se neki otočni baby boom, objašnjava Morović i priznaje da demografska slika Dugog otoka ima svoj "sjever i jug":
-Bolja je situacija na jugu gdje u Salima, Zaglavu, Žmanu i Luci živi dvije trećine stanovništva, a u preostalih sedam mjesta je svega deset učenika u školi u Božavi. Naravno da je tome pridonio i "Mardešić" koji je u Salima, radna mjesta su ključ opstanka. I na tom dijelu otoka se ipak počinje osjećati nešto povoljnija situacija, jako dobro rade marina i dva kampa, ali još uvijek imamo problem s radnom snagom koju ćemo, izgleda, morati uvoziti. Naše općinsko komunalno poduzeće, primjerice, već dugo neuspješno traži vozača i ne može ga naći! I to za plaću od oko 5.000 kuna, navodi načelnik Morović dodajući da je Općina spremna vozačku plaću i – povećati!
Ako je pojavljivanje Sali na listi općina s rastom stanovništva iznenađenje, za Vir se to nikako ne bi moglo reći.
-To je za nas uobičajena priča, stanovništvo raste već 30 godina, a posljednjih 20 intenzivno. Vir je 1991. imao 860 stanovnika, 2001. je to bilo 1.608, a 2011. čak 3.032. Po podacima Policijske uprave, 31. ožujka ove godine prebivalište je na Viru imalo 4.870 stanovnika, kaže načelnik Kristijan Kapović.
Ako je 1991. popis obuhvatio samo "virske starosjedioce", a 2001. je rast stanovništva bio uvjetovan ratnim doseljavanjem iz devedesetih, onda se brojka iz 2011. i pogotovo ova aktualna može objasniti "doseljavanjem na Vir sa svih strana".
-To su "zlatne godine" kada se osjetilo veliko doseljavanje ljudi iz "Zagrebačkog prstena", što se kasnije nastavilo i proširilo. Percepcija Vira je promijenjena i stvorene su infrastrukturni preduvjeti za cjelogodišnji život na otoku i rast stanovništva, a drugi razlog rasta je povećan natalitet. Nama već sada fali još jedan vrtić, planiramo i gradnju nove škole, najavljuje Kapović.
Mada se na Viru osjeća porast broja umirovljenika koji su mirovine zaradili u Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj, a na Viru imaju kuće, pa su odlučili i prebivalište "preseliti na otok", Kapović je uvjeren da su besplatni vrtić, knjige i prijevoz dosta dobar "mamac" i za doseljavanje mladih obitelji, jer na različite vrste potpora građanima odlazi više od četiri milijuna kuna, što je skoro 10 posto općinskog proračuna.
EMIL ĆURKO: U Ninu se gradi, to je uzrok rasta stanovnika
-Nitko tko zna što se sve u Ninu događa nije iznenađen rastom stanovništva, ali nas posebno veseli što je sve veći broj mladih obitelji. Danas smo dobili uporabnu dozvolu za novi vrtić koji će u četvrtak početi s radom. U njemu je sada 90 djece, a nekada ih je bilo 50 ili 60. Roditeljima smo osigurali 2.500 za prvo, pet tisuća za drugo i 10.000 kuna za treće dijete. Gradi se i komunalna infrastruktura, mostovi, kanalizacijski sustav, zgrada Hitne pomoći, a sve će to podići standard življenja u Ninu i dovesti, nadamo se, do novog rasta stanovništva, kaže Emil Ćurko, gradonačelnik Nina čije je stanovništvo u pet proteklih godina povećano za 4,6 posto.