Izvrsne rezultate ovogodišnje generacije na maturi nipošto ne treba podcjenjivati, jer ta su djeca iza sebe imala iznimno stresnu nastavnu godinu.
Međutim, treba sagledati i ostale okolnosti koje su pridonijele boljem uspjehu u odnosu na njihove prethodnike – slažu se stručnjaci i praktičari s kojima smo analizirali razloge prilično uspješnih rezultata na državnoj maturi ove godine.
Prema privremenim rezultatima ispita državne mature koje je početkom tjedna objavio Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), ustanova koja provodi maturu, broj negativnih ocjena iz obveznih predmeta hrvatskog jezika i matematike svih pristupnika na ovogodišnjoj maturi smanjen je za oko 40 posto u odnosu na prošlu godinu, a maturu je palo čak 60 posto manje gimnazijalaca nego lani (oko 450, a lani više od tisuću). Ukupno je maturu polagalo nešto više od 31 tisuće pristupnika.
Ravnateljica NCVVO-a Ivana Katavić na predstavljanju je istaknula kako ni produljenje školske godine zbog štrajka prosvjetara, ni epidemija koronavirusa koja je učenike odvojila od školskih klupa, ni prelazak na online nastavu, a ni potres u Zagrebu, nisu obeshrabrili ovogodišnje maturante. Dapače, sve to ih je samo dodatno motiviralo.
Prazan papir
Treba podsjetiti kako se na maturi ove godine, zbog novonastalih okolnosti, nije propitivalo gradivo drugog polugodišta četvrtog razreda srednje škole. Uz to, ove godine nije bilo ni minimalnog praga prolaznosti na eseju iz hrvatskog jezika, iako je nosio određeni broj bodova u konačnoj ocjeni iz hrvatskoga.
Teoretski, ove godine moglo se dogoditi da se učenik samo pojavi na eseju i preda prazan papir a da dobro napiše test iz hrvatskog pa da dobije prolaznu ocjenu iz tog predmeta.
Prethodne dvije generacije maturanata za prolaz su morale dobiti pozitivnu ocjenu i iz testa i eseja. Samo lanjske godine, podsjetimo, 1200 pristupnika, a 2018. godine njih 1700, predalo je prazan list na eseju iz hrvatskoga i zbog toga palo cijeli ispit, a time i maturu.
S druge strane, uspjehu ovogodišnjih maturanata vjerojatno nisu pridonijeli lakši ispiti jer, podsjetimo, sve inačice testova državne mature tiskane su prije korona-krize. Zbog izostanka gradiva drugog polugodišta četvrtog razreda nisu se tiskali novi ispiti, nego su maturanti samo dobili upute koje zadatke s tim gradivom u postojećem ispitnom materijalu ne trebaju rješavati. Također, ove godine u obveznim predmetima nisu promijenjeni ni pragovi prolaznosti u odnosu na prošlu godinu.
– Ukupne ocjene relativne uspješnosti u odnosu na prijašnje maturante u osnovi nisu moguće zbog prirode testova. Ispiti državne mature su u osnovi jednokratni i koncipirani na način da njihova međugeneracijska usporedba nije moguća – smatra prof.dr. sc. Josip Burušić, sveučilišni profesor i istraživač obrazovanja.
Sloga ravnatelja
Također, kaže on, učenici imaju sve više znanja i akumuliranog iskustva kako pristupiti maturi, ukratko, fokusirano ulažu trud na one predmete, obvezne i izborne, koji se boduju za upis na fakultete.
– Neprihvatljivo mi je, međutim, objašnjenje da provedba online nastave nije negativno utjecala na uspjeh na maturi, štoviše, da ga je potaknula. Što to znači? Da će iduće godine, ako nastavu potpuno premjestimo u online okruženje, uspjeh na maturi biti još bolji? – pita se Burušić.
Ravnatelji škola također se slažu da na uspjeh ove godine nije toliko utjecala sama online nastava, koliko činjenica da su djeca zbog toga više vremena boravila kod kuće, što su mnogi iskoristili da se bolje pripreme za maturu.
– Za analize će trebati još vremena, ali moja je pretpostavka da su ovogodišnji maturanti imali malo više vremena za ponavljanje. U anketi koju smo provodili tijekom online nastave sami su isticali kako sada mogu bolje rasporediti vrijeme – govori Ankica Kovač, ravnateljica splitske V. gimnazije "Vladimir Nazor".
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....