Potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac na proslavi Praznika rada u Rijeci obrušila se na HDZ. Bandu, poručila je ona okupljenim građanima, treba potjerati što dalje. Da se na vlast ne vrate bar osam godina.
Odmah je reagirao HDZ.
Predsjednik riječke organizacije te stranke Josip Ostrogović ustvrdio je da je "razdragana" Sabina Glasovac, "zanesena provomajskom drugarskom atmosferom", time potvrdila da u njoj "tinja agitpropovski žar kojim je spremna spaliti pravnu državu i sve političke protivnike za samo dva mandata vlasti". Dodavši pritom i da je ironija da je te izjave, Ostrogović ih je nazvao ostrašćenima, izrekla u Rijeci, sredini koju trese afera "sortirnica" i u kojoj SDP, koji je na vlasti, poslovne prostore dodjeljuje tzv. crvenim tajkunima.
Činjenica je da spominjanje bande ne spada u uobičajeni vokabular ove zadarske SDP-ovke. Sabina Glasovac karijeru je do sada gradila na ozbiljnim "sektorskim" kritikama vladajućih u područjima obrazovanja i prava žena. Pitali smo stoga potpredsjednicu SDP-a je li ovaj put pogriješila.
– Što sam krivo rekla? Plenković i njegova ekipa imaju sva obilježja bande: kradu željezo, kradu milijarde, kradu na COVID testovima. Je li banda pregrub izraz, ne znam, ali znam da je HDZ jedina pravomoćno osuđena kriminalna organizacija u Hrvatskoj. Je li uvreda nazvati stvari pravim imenom ili je uvreda ovo što oni nama rade? – odgovara nam protupitanjem Sabina Glasovac.
Izjava, dakle, nije krivo prenesena.
– U Rijeci sam rekla da Hrvatskoj nema boljeg života dok je Andrej Plenković sa svojom bandom na vlasti, i da ih treba maknuti s hrvatskog proračuna najmanje na osam godina. Jedino sam možda pogriješila što sam spomenula tih osam godina. Trebala sam reći da ih treba maknuti zauvijek – decidirana je potpredsjednica SDP-a.
Hrvatska se nikada, kaže ona, nije tako olako odricala najvrjednijeg potencijala koji ima, a to su ljudi i radnici.
– Zahvaljujući Plenkovićevoj Vladi radnici odlaze vani, a oni koji ostaju rade za minimalac. Umirovljenici nam kopaju po kontejnerima. S druge strane, Plenkovićevi ministri kradu iz naših džepova, a korupcija se ne mjeri u milijunima, nego u milijardama. Ova Vlada štiti velike i bogate, a za male, siromašne i za radnike nije ih briga. Iza svojih riječi stojim – poručuje ona.
Sabina Glasovac nije ni prva ni posljednja osoba koja je u politici posegnula za oštrijim rječnikom. Zoran Milanović svojedobno je zastupniku romske nacionalne manjine poručio "idi se okupaj", a Dalija Orešković i Marijana Puljak bile su mu "samodopadne narikače". Ante Prkačin u Saboru je Uršu Raukar nazvao "nakazom". HDZ Milanoviću poručuje da je "štetočina", a mostovce naziva "tragikomičnim jajanima". Mirela Ahmetović pak premijera naziva "anemičnim plačljivkom".
Komunikacijska stručnjakinja dr. Gabrijela Kišiček, docentica na Odsjeku za fonetiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, ocjenjuje da je na djelu trend kulture vrijeđanja.
– Retoričke vještine ne koriste se da bi se došlo do rješenja nekog problema, niti da bi se istaknule neke političke ideje i sadržaj, nego služe isključivo za isticanje samoga sebe. I pri tome se ne biraju sredstva – upozorava u izjavi za Slobodnu Dalmaciju Gabrijela Kišiček.
Mediji takva vrijeđanja prenose, oni na portalima završavaju u naslovima, i tu se gubi svaki sadržaj.
– U politici je počeo dominirati ulični rječnik. Te je trendove prvenstveno postavio predsjednik Republike, to su slijedili njegovi politički simpatizeri, a onda i suparnici. Medijska popraćenost takvih izjava, koja se mjeri u brojevima pregleda, velika je, a takvo ponašanje postaje prihvatljivo, čak i popularno. U takvom okruženju političari koji govore smireno i racionalno pitaju se rade li nešto krivo. U nekoj pretjerano distopijskoj verzji budućnosti postoji šansa da ćemo svi na koncu početi govoriti uličnim rječnikom, a tu onda sve granice padaju – naglašava ova komunikacijska stručnjakinja.
Politolog Matej Mikašinović-Komšo za GONG je nedavno radio Analizu vrijeđalačkog diskursa službene političke komunikacije HDZ-a na Facebooku. Dvije je godine pratio objave na službenom stranačkom profilu vladajuće stranke i popisao čitav niz uvreda kojim su HDZ-ovci kitili svoje političke suparnike. Milanovića su prozvali "Kremljenkom" i "štetočinom", a oporbu "cirkusom". Peđu Grbina nazvali su "posrnulim" i "kurirom", a Most "mališanima" i "tragikomičnim jajanima".
Porast vrijeđanja među političarima, Mikašinović-Komšo smatra iznimno zabrinjavajućim trendom, koji srozava kvalitetu službene političke komunikacije.
– Umjesto da potiču razvijanje demokratske građanske kulture i konstruktivne rasprave o pitanjima javnog interesa, političari time doprinose normalizaciji vrijeđanja i omalovažavanja u javnom prostoru, te potiču netrpeljivost i stigmatizaciju. Povjerenje u institucije, političare i političarke, pa i medije u Hrvatskoj je izrazito nisko. Stil razgovora kakav su izabrali pojedini političari i političarke, a koji nalikuje agresivnoj komunikaciji nekog anonimusa s društvenih mreža, doprinosi urušavanju demokratske političke kulture – upozorava Matej Mikašinović-Komšo.
Fokus političke rasprave nerijetko se svede na "pljuvanje" po političkim oponentima. A mi bismo kao društvo, zaključuje on, trebali inzistirati da se diskusije o društvenim i političkim pitanjima, posebice javnih politika, koje se tiču svakodnevnog života građana i građanki ove zemlje, vode na kvalitetan i konstruktivan način.