Prema novom popisu stanovništva, Zadarska županija strmoglavila se po broju stanovnika za deset tisuća ljudi, no ipak spada među tri hrvatske županije s najmanjim odljevom stanovništva.
Sama Zadarska županija, sa svojih šest gradova i 28 općina, sada ima 160.340 stanovnika, dok je prema popisu stanovništva iz 2011. godine imala 170.017 stanovnika. Manjak je, dakle, gotovo deset tisuća ljudi (preciznije, 9.677).
Grad Zadar sada ima 70.829 stanovnika, dok ih je prije deset godina bilo gotovo pet tisuća više, 75.062. Prema tome, manjak ili odljev od deset tisuća stanovnika u Zadarskoj županiji najviše je vezan uz Grad Zadar, gdje nedostaje polovica od ukupnog manjka stanovništva Zadarske županije.
Od ostalih pet gradova – Biograd, Benkovac, Obrovac, Nin i Pag, pad stanovništva je, očekivano, najveći u gradu Benkovcu. Prema popisu, područje Grada Benkovca sada broji 9.738 stanovnika, dok je prije deset godina tu živjelo 11.026 stanovnika, ili 1.288 više.
Jednako očekivano, slijedi ga grad Obrovac: prema popisu iz 2011. Obrovac je imao 4.323 stanovnika, dok ih danas ima 3.608. Valja podsjetiti da nije riječ o samom gradu, već o ukupnom administrativnom području Grada Obrovca gdje na površini od 350 četvornih kilometara ima 12 naselja.
Jednako loše je i u Gradu Pagu, koji je sa 3.846 stanovnika pao na 3.187 popisanih stanovnika.
U preostala dva grada, u Biogradu i u Ninu, živi gotovo jednak broj stanovnika kao i prije deset godina. U Biogradu 5.598, a u Ninu 2.714. Razlike od prije deset godina u ova dva grada su zanemarivih 29, odnosno 30 stanovnika manje.
U oči, međutim, upada golemi nesrazmjer između broja kućanstava i broja stambenih jedinica: samo u Gradu Zadru ima gotovo dvostruko više stambenih jedinica (44.180) nego kućanstava (26.713).
- Rast stambenog fonda u Zadru nije, na žalost, demografskog tipa, već trenda koji postoji i u drugim primorskim gradovima. Stambene jedinice zjape prazne dok nije sezona, sve su vezane uz turizam i jasno je što se događa. 'Boom' stanogradnje ne prati i demografsku sliku, pa imamo spomenuti nesrazmjer – komentirao je doc. dr. sc. Sven Marcelić, zadarski sociolog, ističući da je specifičnost Zadra u tome što se stanovništvo iz centra grada ne iseljava u okolna mjesta, kao što je to slučaj u Splitu gdje stanovništvo seli prema Dugopolju, Kaštelima ili Solinu, već u druge gradske četvrti, posebice Novi Bokanjac ili Vidikovac.
- Veliki broj stambenih jedinica u Zadru u odnosu na kućanstva samo potvrđuje da brojni stambeni prostori nisu primarni. Znamo da se posljednjih 15-ak godina broj stanovnika Poluotoka gotovo prepolovio. No stanovi postoje i iznajmljuju se. Istodobno, 'cvjeta' i novogradnja, jer se svi ti stanovi kupuju kako bi služili kao apartmani – istaknuo je Marcelić.