Raspisivanjem međunarodnog natječaja kojim se traži investitor za grandiozni projekt "Pašman rivijera", trenutno najznačajnijem turističkom projektu ne samo na zadarskom otočju već i u cijeloj Zadarskoj županiji, otok Pašman, korak je bliže realizacije te turističke investicije, po procjenama teške oko pola milijarde eura.
Riječ je o desetak godina starom turističkom projektu koji je razvijala konzultantska kuća Hosting International iz Zadra u suradnji s Općinom Pašman. Prije četiri godine Općina je uspjela upisati vlasništvo nad zemljištem na gotovo cijelom području predviđenom za investiciju i sada je, nakon interesa nekoliko privatnih konzorcija ulagača, odlučila raspisati javni natječaj.
Vrijeme će pokazati koliki je stvarni interes ulagača za ovaj atraktivan projekt koji uključuje i gradnju cijelog jednoga novog dalmatinskog mjesta u jednoj od atraktivnih pašmanskih uvala. Međutim, u startu se mogu nazrijeti nemale prepreke o kojima će se sigurno, prije upuštanja u rizik, raspitati svaki pametan investitor, a to je otočna infrastruktura.
Naime, iako je otok Pašman u redu razvijenijih i naseljenijih zadarskih otoka, te s otokom Ugljanom čini jednu cjelinu jer ih veže međuotočni most, mreža infrastrukture, od električnih vodova do odvodnje i prometnica građena je kroz godine po mjeri potreba preostalog otočnog stanovništva i tek djelomično za potrebe relativno skromnog te stihijskoga turističkog razvoja. Takva infrastruktura nije primjeran turističkom kompleksu koji bi trebao primiti 4000 gostiju te im omogućiti vrhunski i sadržajan odmor.
A u cijeloj priči i manjkavoj postojećoj infrastrukturi jedan ključni problem posebno strši: Pašman je ipak samo otok, bez obzira na relativnu blizinu kopna (nešto više od dva kilometra).
- Most bi puno pomogao u realizaciji investicije. Bitno bi smanjio trošak investitorima, ali bi olakšao i pristup turističkom naselju. Mi smo do sada već imali tri - četiri zainteresirana investitora za gradnju mosta. Procjena je da bi koštao oko 120 milijuna eura, a potom bi ga dali u najam na 30 godina tijekom kojih bi investitor od mostarine naplatio svoje ulaganje. Projektiranje i izgradnja mosta mogla bi biti dovršeni prije same investicije u turističko naselje - rekao je načelnik Općine PašmanKrešimir Ćosić.
Očito, Ćosić i njegovi mještani računaju da bi u njihovu slučaju mogla saživjeti ideja o gradnji javnog prometnog objekta koji bi se gradio privatnim sredstvima.
Takvu ideju već dosta dugo zagovara hrvatski iseljenik Davor Martinović (76) koji već 50 godina živi u Kanadi. Ovaj je ekonomist u bogatoj karijeri radio i u kanadskoj diplomaciji, a svojedobno je bio i savjetnik za investicije premijera pokrajine Ontario.
Martinović je lani, za svog boravka u Hrvatskoj tvrdio da u Kanadi može okupiti investitore za gradnju mosta između kopna i Pašmana, a u čestim prepiskama s medijima i političarima iznosi vrlo čvrste argumenata za takav zahvat. Doduše, prvi kojem je još davno, dok je bio ministar prometa, iznio ideju gradnje ovog mosta je sad već pokojniJure Radić.
Još 2002.godine u Zadar je donio idejni projekt mosta te se tada, iz opozicije snažno zalagao za gradnju 2217 metara dugog mosta koji bi se "naslonio" na otočić Ričul te prolazio kraj Galešnjaka, slavnog Otoka ljubavi.
Martnović se poziva na Radićeve zamisli i projekt pašmanskog mosta, ali u opširnom elaboratu koji je radio ne samo za domaću javnost, nego i za eventualne kanadske investitore tvrdi da bi, dugoročno, investitorima most bio isplativ.
Zanimljivo, bivši zadarski župan Stipe Zrilićtakođer se zalagao za cestovno povezivanje kopna, odnosno Zadra s otocima, točnije s otokom Ugljanom. Zdušno je podržavao ideju jedne splitske projektantske kuće o izgradnji podmorskog tunela do Ugljana (pa i dalje, prema drugim otocima), čak iz županijskog proračuna plaćeno preko milijun kuna splitskoj tvrtki za "razvoj te ideje", ali je Vlada zamisao glatko odbila te podmorski tuneli nisu uvršteni u Strateški prometni plan Hrvatske do 2030. godine.
Davor Martinović u svojim pismima iz Kanade žestoko osporava gradnju podmorskog tunela, daje prednost gradnji mosta, ali u tim dopisima poručuje nešto puno važnije što se ukratko može svesti na ovo: Hrvatska je gluha i slijepa ne samo na potrebe otočnog stanovništva, koji su zbog nebrige sustavno opustošeni, ne samo na potencijale razvoja otoka kakav je upravo projekt "Pašman rivijera", nego i na činjenicu da nam upravo sad, pred nosom stoje sredstva EU namijenjena gradnji baš ovakvih infrastrukturnih objekata.
I na koncu, na interes potencijalnog kapitala koji bi naši ljudi u svijetu mogli ovdje privući.