Goran Perović Mungos, trgovac voćem i povrćem sa zadarske tržnice, koji je više puta istupao u javnosti želeći da se u djelatnost Gradske tržnice unese više reda, poslao je pismo novom direktoru Gradske tržnice Zadar Tomislavu Letiniću u kojemu je iznio svoje ocjene potezima nove uprave tržnice, među kojima je i uvođenje novih štandova i novoga rasporeda na tržnici.
- Urnebesno, dekoncentrirano, neuredno, a pomalo i zbunjujuće stanje vladalo je na zadarskoj tržnici prije njegovog preuzimanja tržnice na mjesto direktora. Više puta sam isticao da je tu vladao jedan kaos i potpuni nered. U samim počecima njegovog upoznavanja s nama trgovcima i vlasnicima trgovina koji koriste usluge Gradske tržnice i našeg upoznavanja s njim, naglašavali smo da se zalažemo za sveukupni red i disciplinu na prostoru cjelokupne tržnice. Jednostavno, zalažemo se za red, jer red i disciplina mora biti da bi se nešto uradilo. Vladavina nerada, javašluka, samovolje i nediscipline koji su vladali zadarskom tržnicom odavali su nesposobnost uprave na čelu s bivšim direktorom i o tome smo dosta puta govorili. Prvi potez direktora – rekonstrukcija postojećih prodajnih mjesta na Gradskoj tržnici i nabavka jednog broja novih štandova ukazivalo je na njegovu namjeru da se ozbiljno pozabavi uređenjem, redom i disciplinom na prodajnim mjestima Gradske tržnice. Branio je i nije dopustio samovoljno prekrajanje novih štandova – ističe Mungos.
Ono što je zamjerio novoj upravi temeljem višegodišnjeg rada na štandovima Gradske tržnice odnosi se na nedostatak novih štandova po pitanju projektnih „gradela“ – mjesta na kojima se izlaže roba, odnosno sistema za izlaganje tržnih proizvoda.
- Naime, njihova kosina je nepogodna za sigurno izlaganje tržnih proizvoda. Direktor je rekao da će ovih dana biti primijenjen novi sistem kojim će se to učvrstiti, a čak je i nas pozvao da primjenom naših rješenja koja smo imali, damo neke sugestije. Osobno, slažem se da je njegovim dolaskom došlo do uvođenja reda. Jedan dio štandova je izbačen koji se nije koristio, a stvarao je „šumu“ od koje se nije vidjelo drveće. To je pozitivan dio svega toga. Upozorio sam direktora da mora postojati red i disciplina, te ako se bude ponašao pravično prema svim jednako i dostojno, onda će u tome uspiti. Ako bude davao privilegije nekome, onda će doći do određenog bunta i nas trgovaca i OPG-ova. Ono što mi se sviđa je da stalno dolazi i savjetuje se s nama prodavačima na tržnici što je pozitivno jer mi imamo iskustva koja mu mogu pomoći u radu – ističe Mungos.
Iako je poznat po tome da se ne libi kritizirati ono što ne valja, zadovoljan je novim uvjetima i radom, i ako se na taj način nastavi raditi, i dalje će biti zadovoljan.
- Za sada ima moje pozitivno mišljenje. U ocjenama kazano – plus tri. Ne valja puno niti hvaliti da se ne pokvari. Stanje koje smo imali prije bio je vašar bez kraja. Svatko se širio, dodavao i proširivao štand, što nije odgovaralo redu i urednošću. Moj je prijedlog da se sada i sajamske manifestacije i OPG-ovi koji proizvode tradicionalne proizvode kao što su ulje, sirevi i slično, da se također prezentiraju na gradskoj tržnici jer im je i mjesto ovdje, a ne na trgovima i kalama. Naravno, da se uredi to izlaganje i da ono bude prihvatljivo te da tako stvorimo jedan dio koji bi mogao funkcionirati i za vrijeme Adventa. Direktor se zalaže, a ne znam kad će u tome uspiti, da bi gradsku tržnicu valjalo osvijetliti. Postoje valjda neki tehnički problemi, ali apsolutno je neprihvatljivo da jedna gradske tržnica nije osvijetljena – ističe Mungos.
Sukoba interesa između trgovaca i OPG-ova ne bi smjelo biti kad bi se radilo po zakonu, nastavlja. Koliko god ga Carina uvjeravala da oni mogu kontrolirati gradsku tržnicu, on je uvjeren da ne mogu, pogotovo da li je nečija roba njegova ili nije. Ovim sistemom se to ne može kontrolirati, kaže Perović.
- O tome sam napisao jedan rad kojega ću prezentirati kad za to dođe vrijeme, gdje predlažem i rješenja za to što ne funkcionira. Hrvatska ima 165.167 registriranih OPG-ova, od toga 70.449 koji nemaju niti jednog člana. A svaki OPG morao bi imati barem jednog ili dva člana da bi se moglo raditi. Njemačka ima 90 tisuća OPG-ova na 90 milijuna stanovnika. To je nerazmjer kod nas koji ukazuje da nešto tu nije u redu, da to ne drži vodu i sistem ne funkcionira. Novi Zakon o OPG-ovima također nije pogođen jer se u dosta slučajeva dobivaju poticaji na hektare, a ne na proizvedenu robu. Ne kontrolira se dovoljno, tako da onaj tko bi želio biti pravi poljoprivredni proizvođač, on nauštrb ovih koji tu mešetare apsolutno ne može biti konkurentan europskom poljoprivrednom proizvođaču. Zato mi svake godine tonemo u poljoprivrednoj proizvodnji. Oko 12 milijardi kuna godišnje uvozimo poljoprivrednih proizvoda u Hrvatsku, a samo petinu toga izvozimo, i to uglavnom ribu i začinske proizvode. Kad bi barem dio toga pokrili izvozom, imali bi godišnje rast BDP-a. Ovako svake godine propadamo, a ulaskom u Europsku uniju još više jer imamo strahovit disbalans u poljoprivrednoj proizvodnji.