Evo tko je kriv za prometnu nesreću u kojoj je istrčao na cestu i ulubio automobil zadarskih tablica što ga je ‘koštalo glave‘...

Novi slučaj ‘jazavca pred sudom‘ pokazao je da je za prometnu nesreću u mjestu Gračac, 4. veljače 2019. godine, oko 22.55 sati, kada je istrčao ispred vozača i ulubio automobil zadarskih tablica, što ga je ‘koštalo glave‘, krivo zadarsko lovačko društvo Ursus lov j.d.o.o..

Katarina Zdunić, sutkinja Trgovačkog suda u Zadru, gdje se vodio ‘slučaj jazavac‘, dala je za pravo Croatia osiguranju d.d. koje je prošle godine pokrenulo tužbu protiv zadarskog lovačkog društva Ursus lov j.d.o.o..tražeći regresno novac za oštećenje automobila.

U sudskom postupku je, naime, vještačenjem Promet experta d.o.o. trgovačkog društva za prometna vještačenja, procjene i savjetovanje utvrđeno da je jazavac, iako je smrtno stradao, bio prebrz da bi ga vozač mogao na vrijeme uočiti.

Vještačenjem je utvrđeno da je jazavac istrčao s južne strane travnate površine sa područja koje pripada lovištu Veliki Urljaj, kojim gospodari ‘Ursus lov‘, kod 30,885 kilometra ceste. Automobil marke VW Passat, zadarskih oznaka, kojim je upravljao D. M. udario ga je i usmrtio prednjim desnim dijelom automobila.

- U navedenoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba – navedeno je u zapisniku o očevidu nakon što su tijelo jazavca odnijeli djelatnici Hrvatskih cesta Zadarske županije, Ispostave Gračac.

Vozač se nakon nesreće zaustavio na kolniku, a vještačenjem je utvrđeno da se automobil zadarskih oznaka kretao kolnikom državne ceste D-01 iz smjera sjevera prema jugu brzinom od oko 62 kilometra na sat. Jazavac je pak u tom trenutku kolnik prelazio iz smjera zapada prema istoku, odnosno od desne prema lijevoj strani u odnosu na smjer kretanja vozila.

- Imajući u vidu konfiguraciju terena i noćne uvjete, vozač je kretanje jazavca mogao percipirati svega oko 0,48 sekundi prije naleta. S obzirom da kočenju vozila prethodi psihomotorna reakcija vozača i kočionog sustava od oko 0,95 sekundi, proizlazi da vozač u konkretnim okolnostima nije bio u mogućnosti uspostaviti kočenje svog vozila prije naleta, pa je kočenje bilo realizirano tek nakon naleta. Mogućnost da se pravovremeno poduzetnom radnjom kočenja zaustavi na putu od 8,3 metara prije naleta vozač bi imao samo u slučaju da se kretao brzinom ne većom od 22 kilometra na sat- obrazložili su vještaci navodeći kako je visina štete na osobnom automobilu VW Passat iznosila oko 612,19 eura sa PDV-om

Zadarsko lovačko društvo osporilo je pak tužbu navodeći kako je mjesto i način nastanka nesreće neispravno utvrđeno, te da je ujedno neosnovano previsoko procijenjena šteta na automobilu. Usprotivili su se pribavljanju policijskog spisa od Postaje granične policije Gračac, jer im ‘nije jasno koji se to spis predlaže pribaviti‘. Pojasnili su da bi taj spis, ukoliko je i sačinjen, trebao biti kod nekog suda za slučaj eventualne prekršajne ili kaznene odgovornosti. Predložili su saslušanje vozača na okolnost dinamike nastanka prometne nezgode, kao i na okolnost mjera koje je poduzimao u smislu Zakona o lovstvu da do štete ne dođe, te utvrđivanja visine naknade koju mu je osiguranje isplatilo.

Sud u ovom postupku, međutim, nije saslušao policajca koji je sastavio zapisnik o očevidu, budući da, kako su pojasnili u presudi, nije jasno koje bi to on okolnosti potvrdio, a koje ne proizlaze istovremeno iz ostalih spisu priloženih dokaza, ponajprije dokumentacije koja se nalazi kao sastavni dio spisa Postaje granične policije Gračac, preslika kojeg je dostavljena u spis predmeta.

Također, nije uvažen ni prigovor lovačkog društva da im spis Postaje granične policije Gračac nije dostavljen na uvid, jer su ga mogli vidjeti osobno uvidom u spis predmeta ili uvidom u eSpis aplikaciju. Nije proveden ni dokaz saslušanjem vozača jer on nije po pozivu pristupio na sud, a u spisu predmeta već postoji izjava koju je dao policiji.

- Okolnosti na koje ukazuje tuženik o tome da je u podnesku tužitelja navedeno kako bi istome bila priložena izjava svjedoka Denisa Morine, a koje izjave nema ili da je prometno vještačenje utemeljeno na toj izjavi koja ne postoji - nisu dovoljno opravdane odnosno relevantne u ovom postupku za meritorno odlučivanje – navodi se u obrazloženju sutkinje.

Obrazložila je kako je njihova odgovornost i to kao objektivna odgovornost uređena Zakonom o lovstvu i općim propisima obveznog prava, dok se čl. 50. st. 1. Zakona o cestama (odgovornost po načelu krivnje) tiče isključivo odštetne odgovornosti pravne osobe koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionara javne ceste.

Divljač, u konkretnom slučaju jazavac, koji je istrčao na cestu predstavlja opasnu stvar. Prema članku 1063. Zakona o obaveznim odnosima (ZOO) šteta nastala u svezi s opasnom stvari smatra se da potječe od te stvari, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete.

- Prema čl. 86. Zakona o lovstvu propisano je da za štetu koju divljač počini u lovištu odgovara lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, pod uvjetom da je oštećenik poduzeo potrebne mjere za sprječavanje štete od divljači koje je bio dužan poduzeti, a smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta ako lovoovlaštenik ne dokaže suprotno, no ako dokaže suprotno i dalje je deliktno odgovoran, ali stječe pravo na odstrel divljači koja je pričinila štetu -navodi se u obrazloženju presude trgovačkog suda u Zadru, te se dodaje kako iz svih spisu priloženih dokaza ne proizlaze okolnosti koje bi upućivale na odgovornost vozača koji je upravljao osobnim automobilom, niti postoje neke druge okolnosti za oslobođenje lovačkog društva od odgovornosti u smislu čl. 1067. st. 1. i 2. ZOO-a.