Kako će izgledati proširena i poboljšana digitalizacija zadarske gradske uprave? Hoće li se svesti na on-line pružanje nekih usluga po uzoru na sustav e-građani, ili će Zadranima biti dostupno puno više informacija o radu gradske uprave?
Neposredno pred izbore, gradonačelnik Branko Dukić je govorio da će „Zadar postati digitalni lider među hrvatskim gradovima“, te da je upravo zbog toga još 2015. zadarska Gradska uprava, među prvima u Hrvatskoj, osnovala Inovativni Zadar, za „sveobuhvatnu digitalizaciju“.
Što će od toga imati građani i da li će, pored ostalih usluga, moći preko web stranice i aplikacije koja se u nekim gradovima već primjenjuje, pratiti gradske troškove?
- Grad Zadar je i do sada, prema istraživanju Instituta za javne financije, uvijek bio visoko na ljestvici transparentnosti, redovito dobiva maksimalne ocjene u tom području. Moguće je uvesti neke dodatne IT alate koji će građanima olakšati razumijevanje proračuna – kaže Alan Kociper, direktor tvrtke „Inovativni Zadar.“
To znači da će se putem aplikacije moći vidjeti računi, koliko i kome Gradska uprava nešto plaća? Neki hrvatski gradovi to imaju.
- Oni se time hvale, ali nije to baš tako. Proračun je specifičan dokument i treba ga znati čitati. Do određene razine, putem aplikacije, možete gledati proračunske stavke; unutar aplikacije vidjet će se proračun, detaljnije, ali je nemoguće da se vidi svaki račun, potpuno nemoguće – kazao je Kociper.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, koji je prvi u Hrvatskoj uveo taj model, kaže nam da su na njihovoj gradskoj web stranici dostupni i vidljivi apsolutno svi računi…
- U predizbornoj kampanji se uvijek pretjeruje, pa tako i s ovim. Svaki račun ne može se vidjeti, takav model ne postoji. Ali točno je da se proračunske stavke mogu vidjeti puno detaljnije – ustrajao je Kociper.
Kad smo o ovome pitali bjelovarskog gradonačelnika Hrebaka, kazao je da je točno takve odgovore, koje smo prenijeli, i očekivao, jer se s tim stalno susreće, te da svi gradovi, čije uprave zapravo ne žele da se vidi baš svaki račun, a osobito podatak kome je otišao novac iz gradske blagajne, „serviraju“ iste odgovore.
- U našem gradu ne postoji račun koji je iz gradske blagajne plaćen, a da ga svaki građanin ne može na stranici Grada vidjeti. To se zove transparentnost, a sve ostalo je bacanje prašine u oči. Kad naše računovodstvo zaprimi račun za pet kilograma kave, doslovno ga možete vidjeti; račun ima svoj broj, vrijeme nastanka, iznos troška. To se unosi u sustav i građani vide. I tako svaki račun, svaki! Tko god vam kaže da se to ne može, laže. Postoji jednostavna aplikacija, ja sam je prvi, 2019., počeo koristiti, sada je u Hrvatskoj koristi još nekoliko gradova. Zašto ih nije više? Zato što se na računima vidi ono što najviše „žulja“: kome ide novac. Kod koga se što kupuje, nabavlja, naručuje – objašnjavao je Hrebak.
- Ja sam gradonačelnik u drugom mandatu, nakon ovih izbora. Vi u tražilici, među računima, možete naći točno što sam, kada i gdje kao gradonačelnik pojeo i platio gradskim novcem, i u kojem je to restoranu bilo. To je ključno. Tko je dobio novac. Kad se to zna, kad to cijeli grad zna, nema korupcije, ona je onemogućena – kazao je Hrebak.
- Onaj tko ne želi to uvesti, kazat će vam da Institut za financije daje tom Gradu dobre ocjene za transparentnost proračuna. A to je zato što je proračun javno objavljen, ništa drugo. Kladim se da su vam u Zadru to rekli. A što građani imaju od toga? Gdje su računi, gdje je Grad trošio, koje firme dobivaju novac iz gradske blagajne? To je jedina prava transparentnost, aplikacija postoji i neka mi se obrati svatko tko „maže oči“ građanima da se to ne može. Objasnit ću mu vrlo rado kako aplikaciju uvesti, jednostavno je – bio je jasan Dario Hrebak. Dodao je da je nekolicina gradonačelnika u Hrvatskoj nakon njega uvela isti sistem transparentnosti trošenja gradskog novca, te da su svi oni dobili novi mandat. Predlagao sam, kazao je Hrbak, i bjelovarskom županu Bajsu da to uvede, nije htio; izbore je izgubio a dobio ih je Marko Marušić, s doslovno zanemarivim prethodnim političkim iskustvom, ali spreman na uvođenje aplikacije s praćenjem svih troškova i računa Županije.
Alan Kociper iz zadarske Inovacije je, međutim ostao pri tome da „digitalni Zadar“ ne podrazumijeva prikaz računa na gradskoj web stranici, te iznio niz usluga koje građani mogu ostvarivati preko portala ezadrani.hr (vezanog za NIAS sustav i portal e-građani), kao brže i lakše dobivanje potrebnih dokumenata ili praćenje statusa svog predmeta u gradskoj pisarnici. U planu je i izrada tzv. „Portala otvorenih podataka“ Grada Zadra, te objedinjavanje svih podataka na jednom mjestu, od broja autobusnih stanica do detalja komunalne infrastrukture i koječega drugog.
Stoga, „digitalni lider među hrvatskim gradovima“ sigurno nećemo biti.
Drugim riječima, „svega će bit'“, ali gradski računi na internetu biti neće.