Kad je predsjednik Udruženja veletrgovina pri HGK Tomislav Kulić prošlog tjedna izjavio da veledrogerije od Vlade traže uplatu 2,7 milijardi kuna do kraja godine i dogovor o otplatnom planu za ostali dio duga do ukupnih pet milijardi kuna, dug triju županijskih bolnica – opće u Zadru, psihijatrijske na Ugljanu i ortopedske u Biogradu - prema veledrogerijama iznosio je gotovo 130 milijuna kuna. Što ako vlada novac ne osigura, hoće li zadarski zdravstveni sustav završiti na koljenima?
Naime, ukupne obveze Opće bolnice Zadar do kraja rujna iznose 145 milijuna kuna, od čega su 111 milijuna kuna dugovi za lijekove i potrošni medicinski materijal. Dospjele obveze OB Zadar do kraja rujna iznose 91 milijun kuna, od čega 89 milijuna kuna otpada na lijekove i potrošni materijal, dok je ukupan dug OB Zadar za lijekove stariji od godine dana 4,9 milijuna kuna.
- Kao i većini drugih bolnica, veledrogerije su obustavile ispostavu lijekova i Općoj bolnici Zadar sve dok se ne podmire dugovi dulji od 365 dana. No, u OB Zadar smo se pripremili na obustavu ispostave lijekova te smo napravili zalihe lijekova koje će nam zasigurno izdržati mjesec dana. Imat ćemo problem s jednom skupinom malignih bolesnika čija narudžba lijekova ide isključivo na osobno ime, ali se nadamo da ćemo i to u vrlo kratkom roku uspjeti riješiti, ističe Željko Čulina, ravnatelj Opće bolnice Zadar, dodajući kako je Vlada na sebe preuzela obvezu rješavanja duga prema veledrogerijama.
- Uskoro će se raditi rebalans proračuna, a dio sredstava će biti namijenjen i za OB Zadar te ćemo uz pomoć tih sredstava ponovno uspostaviti nabavku lijekova. Važno je istaknuti da je mjesečni limit bolnice 18,1 milijun kuna, a mi samo na plaće naših zaposlenika mjesečno izdvajamo 19 milijuna kuna jer smo s početkom ove godine preuzeli sve obveze iz kolektivnog ugovora, govori ravnatelj Čulina dodajući kako je pandemija koronavirusa uvelike povećala troškove OB Zadar.
- Na proljeće smo praktički zatvorili bolnicu i smanjili smo kompletan posao u bolnici. Zbog smanjenog obujma posla dobili smo i manje dopunskog zdravstvenog osiguranja i manje prihoda zbog manjeg broja pregleda. Nismo mogli raditi sistematske preglede te nismo drugim zdravstvenim ustanovama mogli nuditi svoje usluge tako da smo bili ograničeni u svojim mogućnostima. S druge strane, porasli su nam troškovi za lijekove, potrošni medicinski materijal i za zaštitnu opremu, govori ravnatelj Čulina ističući kako je bolnica morala potrošiti tekuće investicijsko održavanje kroz koje su osposobili novofromirane Covid odjele. Zgradu ATD-a u potpunosti su preuredili i na nju utrošili preko milijun kuna, a isto tako su preuređivali odjele urologije i otorinolaringologije gdje je postavljen videonadzor i proveden kisik, kako bi stvorili uvjeti za sve pacijente.
- Mislim da je standard koji smo pružili stvarno na visokom nivou te je zasigurno veći nego u drugim bolnicama. Vodili smo računa o svemu. Broj zaraženih pomalo raste, ali kao županija imamo najmanje aktivnih slučajeva. No i za to smo se pripremili. U OB Zadar trenutno imamo 40 kreveta za COVID-19 pozitivne pacijente, dok u Specijalnoj bolnici za ortopediju u Biogradu imamo 10 kreveta. Da se razumijemo, mi cijelu OB Zadar možemo pretvoriti u COVID bolnicu, ali to nije cilj. Cilj je da imamo Covid odjel i da ostatak bolnice normalno funkcionira i da možemo zbrinjavati sve pacijente, a ne samo pozitivne na koronu, ističe ravnatelj Čulina dodajući kako je zadarska bolnica jedina u Hrvatskoj kojoj HZZO duguje novce jer su napravili više posla od njihovog limita.
Iako nismo uspjeli dobiti Matu Kutlešu, ravnatelja biogradske bolnice, doznati smo da je dug do kraja rujna iznosio 17,5 milijuna kuna, od čega 11.4 milijuna kuna otpada na veledrogerije.
Koliko je krhko poslovanje Psihijatrijske bolnice Ugljan (PBU) možda najbolje ilustrira to što im problem stvara i rast cijena – krumpira!? Ukupni dugovi otočne zdravstvene ustanove imaju trend rasta još otkako je ministar zdravstva bio Rajko Ostojić, a trenutno su dosegli iznos od 12,3 milijuna kuna.
- Toliko smo dužni svim našim dobavljačima. Unutar tog iznosa je i dug od blizu 2,3 milijuna kuna kojega imamo prema veledrogerijama, kaže Mladen Mavar, ravnatelj PBU dodajući da najveći dio toga duga veledrogerijama nije stariji od godinu dana.
I bez korone, PBU je godinama na rubu opstanka: s mjesečnim limitom od 3,6 milijuna kuna, od čega čak 88 posto sredstava odlazi na pokrivanje troška zaposlenih, a da njihov broj dramatično ne raste, pokazuje razloge zbog kojih PBU drhti i od cijena krumpira - Bolnica mora preživjeti s 12 posto mjesečnog limita, pa nije čudno što dug raste.
- Mjesečno na lijekove trošimo oko 200.000 kuna i sada se, nakon najnovijeg poteza veledrogerija, nalazimo u situaciji da ćemo za nekoliko dana morati naručiti i avansno platiti sve lijekove koji nam trebaju. A nisu oni jedini naši dobavljači, primjerice imamo i dug prema praonici rublja od 1,5 milijun kuna. Limit nam je od 2010. godine praktično isti, ali su se povećale plaće, troškovi hrane su skočili, a imamo problem i s režijama, jer nam neka komunalna poduzeća već šalju opomene pred ovrhe, obrazlaže ravnatelj Mavar.
U takvom je stanju PBU zatekla epidemija koronavirusa.
- Sreća je što do sada nismo imali proboj virusa u ustanovu, pa ni u domski dio gdje je smješteno 33 od ukupno oko 330-340 naših korisnika. A PBU je zbog epidemije korona virusa imala smanjen broj pacijenata, pa je onda smanjen i prihod. Jedan smo bolnički odjel s šest kreveta prenamijenili u prijemni odjel za smještaj novih pacijenata koji tu moraju proći kroz 14-dnevnu izolaciju prije nego budu zaprimljeni kao pacijenti PBU, kaže Mladen Mavar i navodi kako PBU među sličnim ustanovama u Hrvatskoj ima jedan od najlošijih omjera u odnosu broja zaposlenika i broja pacijenata.
Dom zdravlja Zadarske županije zasada nema dugova, ali njegova ravnateljica Renata Bek ističe kako sumnja da će završiti godinu u plusu.
- Nitko nije mogao očekivati pandemiju koronavirusa. Zasad uspijevamo pokriti sve svoje obveze i nemamo dugova no financijska situacija se pogoršava. Do kraja godine ćemo najvjerojatnije imati manjak prihoda, a najveća stavka koja uopće nije bila planirana u tolikoj mjeri je zapravo nabavka zaštitne opreme, istaknula je ravnateljica Bek.
U Zavodu za hitnu medicinu situacija je ista kao i u Domu zdravlja.
- Sve svoje obveze plaćamo u zadanom roku i zasada još uvijek nemamo nikakvih problema s dugovima prema ikome. Ustanove su se zbog pandemije odlučivale na korištenje minusa ili na rebalans proračuna.
Mi smo izabrali drugu opciju te smo odlučili štedjeti na nekim drugim stvarima kao što je nabavka novih vozila, govori ravnatelj Ivica Erlić dodajući kako će Zavod ove godine potrošiti oko milijun kuna više neplaniranih troškova uzrokovanih pandemijom koronavirusa.
- Još nam je u jednoj stavci drastično pao prihod, a to je prihod od pružanja zdravstvenih usluga u turističkoj sezoni koji je prošle godine iznosio 4,5 milijuna kune, a ove godine 2,2 milijuna kuna, ističe Erlić dodajući kako će prema njegovim procjenama, godinu ipak završiti u plusu.
- Nadamo se da ćemo pozitivno poslovati, ali takav će ishod biti samo ako trenutna situacija bude cijelo vrijeme ovakva. Dođe li do pogoršanja situacije, mogući su minusi, zaključuje Erlić.
Što se tiče Zavoda za javno zdravstvo Zadar, ravnatelj Zoran Škrgatić nam je rekao da je njihovo poslovanje pozitivno te nemaju dugova prema nikome. Dijelom i zbog plaćanja testova na koronavirus.
Kad se svi dugovi prema veledrogerijama na kraju zbroje, ispada da zdravstvene ustanove u Zadarskoj županiji duguju 129,8 milijuna kuna. Odnosno da je ukupni dug triju bolnica 175,6 milijuna kuna.