Prvi tjedan kolovoza Zadarska županija dočekuje s najboljim turističkim brojkama u Dalmaciji. Čak 70 posto ostvarenih dolazaka i noćenja u odnosu na lanjsku godinu iznad je svih očekivanja, a brojke iz dana u dan samo rastu. Od Zadra prema jugu situacija ide na gore: Šibensko-kninska županija je na nekih 60 posto prošlogodišnjih brojki, Splitsko-dalmatinska se drži oko 50, a najlošijim se čini stanje u Dubrovačkoj-neretvanskoj županiji gdje bi srpanj mogao završiti s rezultatom od 40 posto u odnosu na lani. Ipak ukupno gledano daleko je to iznad katastrofičnih predviđanja kakva su prevladala u turističkom sektoru tijekom ožujka i travnja, kada je zbog pandemije koronavirusa u cijeloj Europi proglašen lockdown.
O ovogodišnjim rezultatima Zadarske županije, tijeku sezone i turističkoj budućnosti Zadra i Dalmacije u doba nove normalnosti, razgovaramo s Mihaelom Kadijom, direktoricom Turističke zajednice Zadarske županije.
Da vam je netko u ožujku ili travnju rekao da ćete u srpnju imati 70 posto lanjskih rezultata, što biste mu rekli?
- Da s njim nešto nije u redu (smijeh). Šalim se, ali ovo nitko nije mogao predvidjeti. Nakon otvaranja granica u svibnju nadali smo se nečemu, očekivali smo 30 posto, misli da će biti odlično ako dođemo do 50, ali da ćemo u srpnju imati 70 posto, nitko nije mogao ni sanjati.
Kakav bi mogao biti ishod glavnog dijela sezone, ako se obistine najave za kolovoz i zadrži rast broja dolazaka?
- Tijekom srpnja i kolovoza Zadarska županija inače ostvari oko 65 posto godišnjeg turističkog prometa. Ako se ovaj rast dolazaka s kraja srpnja nastavi u kolovozu, mislim da bi na koncu mogli imati dobru sezonu.
Možemo li već sad govoriti o prihodima? Je li potrošnja u skladu s prošlom godinom?
- Analiza potrošnje dolazi s odmakom, tako ćemo još pričekati s time. Iz komunikacije na terenu i samog dojma potrošnja je zadovoljavajuća. No nedostaju organizirani, odnosno grupni dolasci koji često u paketu imaju uključen niz usluga i to će se osjetiti.
Tko nam nedostaje u tih 30 posto minusa od prošle godine?
- Rekla bih da je to jedan miks tradicionalnih i avio-gostiju. Također i gosti s kruzera, ali oni i ne ulaze u ovu statistiku. Ryanair je zadržao trećinu najavljenih linija, ali s manjim brojem letova. Ovo ljeto u Zadru je trebao imati bazu s preko 30 linija i povećanje broja putnika za 50 posto u odnosu na prošlu godinu. Kad me pitate za potrošnju, avio-gosti nisu nužno bolji potrošači, ovisi o tržištu i periodu u kojem dolaze...
Ovdje se zadrže dva do tri dana, možda i kraće, i onda nastavljaju prema drugim destinacijama, najčešće prema jugu...
- Tako je. Avio-gosti su nam posebno važni u predsezoni i postsezoni, u samoj sezoni nisu toliko presudni za naše brojke, ali da nismo bili u lockdownu, a da su nam izostali aviogosti, bio bi to značajan gubitak za našu destinaciju.
Zašto Zadarska županija ima toliko bolje rezultate u odnosu na južnije jadranske županije? U čemu je 'kvaka'?
- Nekoliko je razloga. Prvenstveno je razlog što imamo tradicionalne, vjerne goste koji dobro znaju našu destinaciju, znaju što ovdje mogu očekivati, i znaju da smo u ovoj pandemiji sigurna zemlja. S druge strane, Zadar je u prednosti u odnosu na južnije županije jer je jednostavno bolje prometno pozicioniran i bliži gostima iz srednje Europe. Naš uspjeh je ujedno i pokazatelj koliko su važna tradicionalna tržišta kao što su Slovenija, Njemačka, Austrija, Češka i Poljska, s kojih dolazi glavnina naših gostiju. Oni su prije bili tu i sada su opet. Ne smijemo ih podcjenjivati jer postoji prilika za širenje i na tim tržištima.
Nadalje, nautika nam je odlična na 86 posto, kampovi također. U hotelima smo na oko 50 posto, što je opet bolje od nekih drugih destinacija gdje hoteli imaju manju realizaciju.
Ispada da je Zadarska županija zbog slabe razvijene hotelske infrastrukture prošao bolje u koronakrizi?
- To je relativno i ne mora biti razlog. Ja bih prije ocijenila ulaganja u kvalitetan odnos s gostima kao ključne i u ovom trenutku. Bit će vremena za analize, pustimo da se odradi kolovoz. Srpanj je, u skladu s epidemiološkom situacijom, bio vrlo turbulentan. Ali unatoč tome iz tjedna u tjedan brojke su rasle i nije bilo onih čuvenih „srpanjskih rupa”. Nadam se da će povoljna epidemiološka situacija kod nas doprinijeti dobrim rezultatima u kolovozu.
A rujan?
- On se sada čini predaleko. Navikli smo iz tjedna u tjedan procjenjivati situaciju tako da o rujnu nitko još ozbiljno ne priča. Globalno se doduše puno priča o tom drugom valu pandemije i zaista je u takvim okolnostima nezahvalno bilo što procjenjivati. Smatram da je naša zemlja, posebno Zadarska županija i u ovakvoj globalnoj zdravstvenoj krizi prilično sigurna, da imamo razmjerno mali broj zaraženih i da to može biti pozitivan pokazatelj.
Rujanski promet inače raste iz godine u godinu. S lipnjem i rujnom, uz srpanj i kolovoz, to je je gotovo 90 posto turističkog prometa Zadarske županije. U lipnju smo bili blizu 50 posto, pa očekujemo još bolji rujan. No, ovaj ovisi kako će se stvari odvijati epidemiološki i hoće li se avio-promet normalizirati. Živimo u vremenu bez presedana, od tjedna do tjedna. Svaki dan može biti ključan.
Koliki udio u visokim 'zadarskim' brojkama čine vikendaši? Mislim prvenstveno na otok Vir koji je među vodećima na ljestvici u Hrvatskoj po broju dolazaka i noćenja?
- Vikendaši imaju značajan udio, veći nego prošle godine, što je i logično zbog izostanka dijela tradicionalnih gostiju i avio-gostiju. No i to su turisti, odabrali su našu destinaciju za svoj „drugi dom“ i stvaraju potrošnju u destinaciji. Naš problem je siva, da ne kažem crna zona. Neke destinacije žale se na čak 20 do 30 posto. Vir je uveo red u svojim kapacitetima, uložio u dodatnu ponudu i logično je da bilježi dobre rezultate.
Može li se taj „sivo-crni sektor” još smanjiti?
- Može se, ali je potrebno, među ostalim, uložiti u sustav turističke inspekcije. Broj inspektora je razmjerno mali s obzirom na veličinu sektora i nije se jednostavno boriti protiv negativnih pojava.
Koliko je udio komercijalnih gostiju u tih 70 posto?
- I komercijalni smještaj je na 65 posto prošlogodišnjeg prometa, što je i dalje, uz Kvarner, u Hrvatskoj najbolje ostvarenje u odnosu na prošlu godinu.
Što ste iz ovogodišnje krize naučili za iduću godinu?
- Potvrdilo se da je stalni gost najvažniji gost. Treba održavati tu tradiciju dolazaka gostiju iz Austrije, Njemačke, Češke, Poljske, naših dakle tradicionalnih tržišta. Često se neka od tih ocjenjuju kao „niže platežne moći“, no pitanje je jesmo li dosegli sve strukture tog društva. Tamo gdje već imamo prednost, trebamo i ulagati. Potvrdilo se što znači ovisnost o avio-linije što svjedočimo u drugim destinacijama, a i nama će se odraziti na postsezonu.
Kakva je budućnost avio-gostiju od kojih su postali 'ovisni' Split, Zadar, Dubrovnik...?
- Moramo pratiti ponašanje avio-industrije koja je najviše pogođena u ovoj krizi. Sve kompanije smanjuju kapacitete, ne samo letova nego flote. To će nam biti pokazatelj za iduću sezonu. Ako se pokaže da je taj način kompromitiran zbog epidemije, fokusirat ćemo se na tržišta koja možemo doseći.
Nedostaju li nam u tom kontekstu gosti s dalekih azijskih tržišta?
- Oni su važni u predsezoni i podsezoni, u zimskim mjeseci, i čine mali udio.
Ove su godine otkazani gotovo svi veći događaji u destinacijama, je li se to osjetilo na dolazak gostiju?
- Događanja sama po sebi nisu motiv dolaska gostiju u sezoni. Možda jedan dio i dolazi, ali to su zanemarivi brojevi. Događanja su dodatni sadržaj u destinaciji. Navikli smo organizirati događanja više za domaće ljude, ali destinacija mora pružiti više varijanti, dodatnih sadržaja, poput gastro-ponude, izleta, kulturnih mjesta, biciklističkih staza, avanturistički i outdoor turizam...
Kako u krizi prolaze ruralni dijelovi županije, jesu li oni podbacili?
- Ruralni dijelovi dobro stoje, na nekih 60 posto i više u odnosu na prošlu godinu. Situacija je solidna u Ravnim kotarima i drugim destinacijama koje broje veliki broj kuća za odmor s bazenima, pogotovo u zaleđu Sukošana.
Je li koronakriza spustila cijene usluge i smještaja?
- Nikad nije dobro ići u drastično snižavanje cijena. Bolja strategija je pokušati zadržati cijenu, pružiti mogućnost popusta odnosno ugraditi dodatnu uslugu, odnosno za istu cijenu ponuditi više. Čini se da kod nas nije došlo do velikog snižavanja cijena, no financijske analize će nam reći pravo stanje.
Može li se reći da su mali iznajmljivači najveći gubitnici u ovoj sezoni?
- S obzirom na rezultate srpnja, i predviđanja iz ožujka, mislim da se nitko ne osjeća kao gubitnik u Zadarskoj županiji.