U idućih nekoliko mjeseci Državno sudbeno vijeće (DSV) treba donijeti odluku o novom predsjedniku Županijskog suda u Zadru.
Tri su kandidata za mjesto predsjednika: Hrvoje Visković, predsjednik Kaznenog odjela te bivši glasnogovornik i zamjenik predsjednika Županijskog suda, Željko Đerđ s Građanskog odjela, te Boris Babić, zadnji predsjednik suda kojeg je od isteka mandata krajem 2019. godine zamijenio Marijan Bitanga kao vršitelj dužnosti. Sudac Bitanga se nije natjecao za mjesto predsjednika jer je izabran za suca Visokog kaznenog suda u osnivanju.
– Sudačko vijeće dalo je ocjenu o svim kandidatima. Ocjenjivali su njihov dosadašnji rad i predloženi program rada za iduće četiri godine. Ti materijali, zajedno s mišljenjem predsjednika Vrhovnog suda, proslijeđeni su DSV-u na konačno odlučivanje. Kada će odluka biti donesena, teško je reći. Zakonski rok ne postoji, ali DSV ima svoj ritam rada i oni će u skladu s njim odlučiti – kazao nam je Bitanga, "sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske prakse", kako službeno glasi titula privremeno prvog čovjeka zadarskog suda.
Ocjene kandidata
Podsjetimo, natječaj za novog predsjednika Županijskog suda raspisan je u travnju prošle godine, ali do isteka mandata sucu Babiću novi predsjednik nije izabran. Naime, nakon što je zadarsko Sudačko vijeće dalo ocjene kandidatima, a i tada su ista trojica bila u igri, sudac Babić se žalio na metodologiju ocjenjivanja Vrhovnom sudu. Vrhovni sud je njegovu žalbu usvojio i stvar je vraćena na početak. Novi natječaj raspisan je krajem veljače ove godine i na njega su se opet javili Visković, Đerđ i Babić. U srpnju su svi kandidati ocijenjeni u skladu s novom metodologijom, a nakon toga je dokumentacija iz Zadra upućena DSV-u.
Predsjednicu Sudačkog vijeća Sanju Prosenicu pitali smo koje su ocjene dobili kandidati, odnosno koliko tko ima bodova. Umjesto odgovora, uputila nas je na same kandidate. "Neka vam oni to kažu", rekla je. Tako smo i učinili.
Najviše bodova svojih kolega za dosadašnji rad, učinak, kvalitetu presuda, dužinu sudačkog staža, predloženi program rada i druge sudačke aktivnosti, poput predavanja na Pravosudnoj akademiji, članstva u Sudačkom vijeću i slično, dobio je sudac Građanskog odjela Željko Đerđ. Njemu su kolege dodijelili 142 boda za "izvrsno obnašanje sudačke dužnosti". Koliki je maksimum bodova, Đerđ nam nije znao točno reći, ali misli da je oko 150. Sve bodove od 137 naviše smatra odličnim ocjenama. Đerđ je na Građanski odjel došao 2014. godine, prije toga je bio sudac u Pagu, a na Općinski sud u Zadru stigao je 2012. godine. Za suca je prvi put imenovan 1999. na Prekršajnom sudu u osnivanju u Iloku, da bi 2002., kao predsjednik Prekršajnog suda, postao i sudac Općinskog suda u Iloku u osnivanju.
Hrvoje Visković je dobio 138 bodova uz ocjenu "izvrsno obnaša sudačku dužnost". Visković je u pravosuđu već 20 godina, prvih pet godina radio je u odvjetništvu, a potom prelazi na Općinski sud u Biogradu, odnosno u Zadru, gdje radi kao parničar, na ovrhama i kaznenim predmetima. Kazneni sudac Županijskog suda je od 2014. godine. U mandatu Borisa Babića bio je njegov zamjenik i glasnogovornik suda.
Svakako najzanimljivije ime među kandidatima je Boris Babić. On je od svojih kolega također dobio 138 bodova i ocjenu izvrsnog obnašanja sudačke dužnosti. S više od 40 godina u pravosuđu i napunjenih 66 godina života, Babić je najstariji kandidat, koji, očito, sudačku mirovinu želi dočekati na mjestu predsjednika suda.
Babić nam se pohvalio da je u njegovu mandatu ukupan broj neriješenih predmeta na Građankom odjelu gotovo prepolovljen, s 2070 na 1144. Također je smanjen broj predmeta u radu starijih od deset godina od početka procesa, i to za gotovo četiri puta, sa 129 na 35, dok je broj predmeta starijih od deset godina od datuma osnivanja smanjen s 403 na 173. Babić ističe provedenu novu organizaciju rada suda prema kojoj su suci morali rješavati predmete prema datumu zaprimanja, uvažavajući određene iznimke, a ne kako bi oni ili neki drugi htjeli. Takva praksa, kao i još neke druge njegove odluke, nije svima bila po volji, ističe Babić, ali je pospješila učinkovitost rada suda.
Veze i lobiranja
Koliko će bodovi i ocjene sudaca o svojim kolegama imati utjecaja na DSV, teško je reći. Kandidat s najviše bodova ne znači da će automatski biti izabran za predsjednika suda. Konačnu odluku DSV donosi u dubokoj diskreciji i javnost zapravo nikada ne zna što je bilo presudno kod nekog izbora. Činjenica je da suci prolaze sigurnosne provjere te provjeru podrijetla imovine. U svemu tome, iako je sudbena vlast formalno neovisna od izvršne, nisu nevažne razne vrste lobiranja, poznavanje s političkom nomenklaturom i veze u Ministarstvu pravosuđa, ali i utjecaj kroz strukovne udruge, poput Udruge sudaca.
Naime, mišljenje o kandidatima daje i Vrhovni sud, a njegov predsjednik je Đuro Sessa, dugogodišnji bivši predsjednik utjecajne Udruge sudaca.
Nakon predaje dokumentacije, DSV će sve kandidate pozvati na intervju. Termini razgovora još nisu zakazani, a tek nakon njih slijedi konačna odluka.