StoryEditorOCM
4 kantunaSPOR OKO PROŠLOSTI

Bogdan Marov, autor projekta obnove Muraja: Nitko nije tražio uklanjanje spomenika, trebao bi ostati na bedemima! Ali, postoji i drugo rješenje...

Piše Predrag Opačić
15. rujna 2020. - 19:25

Prije deset mjeseci reporteri Slobodne Dalmacije obišli su gradilište na Muraju gdje su se s 66,5 milijuna kuna europskih i deset milijuna „domaćih” kuna punom parom obnavljali zadarski gradski bedemi. Radovi bi, kako je predviđeno, trebali biti okončani do prosinca ove godine.

-Dosadašnji izgled Muraja – odmah to kažimo - više ne postoji. Kad se projekt dovrši, postat će to gradska šetnica, nešto kao "promenada iznad grada", kakvu je funkciju, vjerojatno imao i prije nekoliko stotina godina kad je nastajao. Automobili su "prognani" s bedema, zauvijek čini se i koliko je god ta činjenica izazvala početnu pobunu među vozačima, kad se prošeta Murajom, čak i u ovako raskopanom obliku, shvati se da je taj dio grada zapravo do sada bio zanemareni dragulj, zapuštena obiteljska srebrnina potamnjelog sjaja, koja je samo čekala da je se otkrije i na primjeren način uredi, te otkrije turistima, ali i domaćim ljudima, zapisao je tada reporter Slobodne Dalmacije.

U tom je tekstu spomenut i antifašistički spomenik postavljen uz prometnicu preko gradskih bedema 1981. godine.

-Čitav taj prostor je kulturna baština pod zaštitom UNESCO-a, pa se posao obavlja "pipkavo", uz strogi nadzor. Jedan dio iznad ribarnice napravljen je pedesetih godina, tu se nalazi i antifašistički spomenik, koji je zaštićen ispod drvenog sarkofaga i – kako smo doznali - ostaje na istom mjestu na budućem obnovljenom Muraju, s tim što će okoliš oko njega biti uređen na drugačiji način nego do sada.

Deset mjeseci kasnije, radovi na toj mikrolokaciji su zaista i završeni, okoliš oko spomenika je „uređen na drugačiji način”, a spomenik je cijelo to vrijeme bio na istom mjestu. A onda je uslijedilo otvoreno pismo predsjednika Udruge antifašističkih boraca i antifašista Zadra Miljenka Letinića koji je gradonačelnika Branka Dukića pitao zbog čega obnovu bedema koristi kao izgovor da s njih ukloni spomenik „postavljen u sjećanje na osnivanje prve ćelije Komunističke partije u Zadru”.

Do tog trenutka nitko nije ni znao za postojanje takve želje gradonačelnika Dukića, ali se pokazalo da su Letinić i antifašisti znali što se priprema. Jer, u odgovoru na otvoreno pismo Dukić je, nazivajući spomenik „instalacijom” koja podsjeća na komunistički totalitarizam, iznio svoj stav:

-Je li podsjetnik na osnivanje ćelije Komunističke partije iz 1981. nužan, društveno i povijesno visoko vrijedan u tom prostoru? Evo pitanja za gradske vijećnike koji predstavljaju sve naše sugrađane. Osobno, mislim da nije. Tu instalaciju se ne smije rušiti. Dapače, mišljenja sam da je treba muzejski zbrinuti kao podsjetnik na neka prošla zadarska vremena, zaključio je Dukić prebacujući lopticu Gradskom vijeću.

Međutim, da bi Gradsko vijeće donijelo odluku o uklanjanju spomenika, netko će morati napisati zahtjev i priložiti „prethodnu suglasnost državnog tijela nadležnog za poslove zaštite kulturne i prirodne baštine”. A zadarski Konzervatorski odjel dosada nije imao nikakvih primjedbi na zadržavanje spomenika na obnovljenim gradskim bedemima, već su, naprotiv, tražili da ga se za izvođenja radova na primjeren način zaštiti.

Hoće li sada doći do preokreta i u Konzervatorskom odjelu, nije poznato – pokušali smo saznati njihov stav, ali su nas, zbog osjetljivosti pitanja i upravo otvorenih ideoloških sporova, uputili na Ministarstvo kulture.

Autor projekta obnove gradskih bedema, zadarski arhitekt Bogdan Marov, tvrdi da mu nikada nitko nije spominjao mogućnost uklanjanja spomenika.

-Nije nam bilo rečeno da se spomenik miče s Muraja, pa smo ga ostavili na mjestu na kojem je i bio. Trebalo ga je samo očistiti, a čini mi se da su isti stav imali i zadarski konzervatori. Naš je stav da ga treba ostaviti gdje jest, kaže arhitekt Marov.

-Ako ipak dođe do njegova uklanjanja, bi li to bila izmjena projekta i bi li kao autor to morali odobriti?

-Ne, to ne bi bila izmjena projekta. Ako Gradsko vijeće donese odluku o micanju spomenika, može ga se zamijeniti nečim drugim i „popuniti” prostor kojega sada zauzima. Ako nekome možda smeta tekst koji se na spomeniku nalazi, osobno mislim da ga se može promijeniti i postaviti novi tekst. Radi se o neutralnom spomeniku na kojemu nema ideoloških oznaka, ali, ako nekome smeta tekst, može se postaviti novi koji ne bi bio „ideološki isključiv” i koji bi jasno dao do znanja zbog čega se spomenik nalazi baš na tom mjestu. Na to bi, mislim, svi mogli pristati, zaključuje Bogdan Marov.

Zašto je spomenik baš na tom mjestu?

Spomenik je izradio zadarski akademski kipar Kosta Kostov, a postavljen je 1981. godine u znak sjećanja na osnivanje prve ćelije KPJ u Zadru. Na tom su se mjestu u okupiranom Zadru početkom lipnja 1941. godine sastali Ante Banina iz Velog Iža, Ivan Burčul iz Galovca i Mirko Jurin iz Preka koji su činili tu ćeliju. Zadatkao im je bio okupljanje „širokih masa u jedinstveni narodni front za narodnooslobodilački pokret u borbi protiv fašizma za oslobođenje zemlje”

-Osnivanje partijske ćelije i NOP-a u Zadru imalo je višestruko značenje: u prvom redu manifestirala se odlučnost Partije i pokreta da u tom fašističkom središtu pristupa okupljanju i organiziranju svih progresivnih antifašističkih snaga za borbu protiv fašizma, za širenje istine o ciljevima NOB-a, za prikupljanje materijalne pomoći i pružanje moralne podrške NOP-u, zapisano je u materijalima s jednog znanstvenog skupa održanog u Zadru tri godine nakon što je spomenik na gradskim bedemima postavljen.

25. studeni 2024 02:03