Naš vojni upad u rusku regiju Kursk ima za cilj stvoriti tampon-zonu da bi se spriječili daljnji napadi Moskve preko granice. Sada je ruska granica nasuprot naše Sumske oblasti uvelike očišćena od prisutnosti ruske vojske. I to je također među ciljevima naše operacije, taktičkim ciljevima - napokon je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otkrio koji je glavni cilj ukrajinskog prodora na ruski teritorij koji je počeo 6. kolovoza i predstavlja prvi upad stranih trupa u Rusiju još od Drugog svjetskog rata, piše Jutarnji list.
Ukrajinska vojska sada kontrolira 92 naselja u Rusiji na površini od 1250 četvornih kilometara, izjavio je Zelenski. Prema njemu, ukrajinske oružane snage sada jačaju svoje položaje i povećavaju broj zarobljenih Rusa, koji se planiraju razmijeniti za Ukrajince u budućnosti.
"Općenito, ova operacija je postala najveća investicija u procesu oslobađanja Ukrajinaca i Ukrajinki iz ruskog zarobljeništva. Već smo primili najveći broj ruskih zarobljenika u jednoj operaciji i to je značajan rezultat, a ovo je jedan od naših ciljeva i naše akcije se nastavljaju", rekao je Zelenski.
Iz njegova istupa se vidi da se Ukrajinci ne namjeravaju povući iz kurske regije, nego ondje učvrstiti položaje, da bi Rusi teže mogli gađati Sumi. Naravno, tu je i psihološko-propagandni aspekt jer iako je okupiran samo komadić Rusije, to predstavlja ogromnu blamažu za Vladimira Putina.
Rijeka Sejm prirodna granica
Ukrajinski vojni zapovjednik general Oleksandr Sirski je nedavno izjavio da su ukrajinske snage napredovale do 35 kilometara u dubinu kurske regije. Od tada je tempo napada očekivano usporen, ali uspjesi pozitivno djeluju u Ukrajini, pa je i potpukovnik Bohdan Krotevič, načelnik stožera ukrajinske Azovske brigade, koja se bori na istočnom frontu, izjavio da je "operacija u Kursku vrlo dobra i hrabra ideja. Ali drugi problemi na bojištu nisu nestali. Ovisi o tome koliko dugo možemo držati liniju fronta u Kursku. Ako to potraje, mislim da će Rusi početi prebacivati svoje rezervne jedinice iz Pokrovska u Kursk."
Prirodna granica tampon-zone koju je spomenuo Zelenski mogla bi biti rijeka Sejm (koja izvire u Rusiji i završava u Ukrajini, a dužinom od 745 kilometara slična je Dravi), uspiju li Ukrajinci protjerati Ruse na drugu obalu. Zbog toga su srušili tri mosta preko kojih su ruskim snagama stizali pojačanja i opskrba, ali tek će u sljedećim danima biti poznato mogu li ukrajinske trupe potpuno izbaciti Ruse s tog područja.
Uspiju li, to bi moglo malo olakšati situaciju u kojoj se već trideset mjeseci nalazi grad Sumi, s populacijom od približno 260.000 ljudi, koji je na tridesetak kilometara od ruske granice. Ruski tenkovi su već 24. veljače 2022. prodrli u ovaj grad, ali izbačeni su poslije trodnevnih uličnih bitaka. Kao kuriozitet navedimo da se najžešći sukob u gradu odvijao na lokaciji koja se zove Avenija Kursk. Ukrajinci su do travnja očistili cijelu Sumsku oblast, ali rat u tom kraju nije prestao. Do sada je na Sumi ispaljeno dvije tisuće projektila i napada bespilotnim letjelicama.
Pojam tampon-zone koristi se sve češće. Treba podsjetiti da je u svibnju ruski predsjednik Vladimir Putin tijekom posjeta Kini rekao da je ofenziva Moskve tog mjeseca u ukrajinskoj sjeveroistočnoj regiji Harkov imala za cilj stvaranje tamošnje tampon-zone. Napadi su bili odgovor na ukrajinsko granatiranje ruske oblasti Belgorod, rekao je Putin. "Javno sam rekao da ćemo, ako se nastavi, biti prisiljeni stvoriti sigurnosnu zonu, sanitarnu zonu. To je ono što mi radimo", kazao je ruski diktator. Tri mjeseca kasnije, Rusi drže nekoliko izbočina, imali su velike gubitke, a sada o tampon-zoni govori Zelenski, ali onoj u Rusiji.
Obrat Zelenskog
To je u suprotnosti s njegovim nedavnim istupima. Netom uoči operacije Zelenski je dao više signala o spremnosti za pregovore: osobno je najavio mogućnost završetka rata ove godine, poslao Dmitra Kulebu, ministra vanjskih poslova, u Kinu i održao niz međunarodnih sastanaka, "na kojima se nadao pridobiti potporu za stajališta Ukrajine i utrti put za šire rješenje". Ove su inicijative bile u oštrom kontrastu s prethodne dvije godine, kada je odbijao bilo kakve nagovještaje ustupaka Rusiji. Ali napad na regiju Kursk razbio je sve prognoze da bi dvije zemlje mogle krenuti prema prekidu vatre.
Osim toga, vojni analitičari upozoravaju da bi, ako bi Ukrajina mogla pokušati konsolidirati svoje dobitke unutar Rusije, to bilo riskantno, s obzirom na ograničene resurse Kijeva, jer bi njezine opskrbne linije koje se protežu duboko u Kursk bile ranjive.
"Ukrajinska operacija u Kurskoj oblasti natjerala je Kremlj i rusko vojno zapovjedništvo na donošenje odluke hoće li 1000 kilometara dugu međunarodnu granicu sa sjeveroistočnom Ukrajinom promatrati kao legitimnu crtu fronta koju Rusija mora braniti", objasnio je George Barros iz Instituta za proučavanje rata (ISW) u Washingtonu. "Rusija je potrošila značajna sredstva za izgradnju utvrda duž međunarodnog graničnog područja, ali nije dodijelila ljudstvo i za značajnu popunjenost i obranu tih utvrda", tako Barros vidi uzroke ruskih problema.
The Times je upozorio da poslije ukrajinskog prekograničnog prepada Rusi sada neće htjeti dati nijedan komad zemlje koji su okupirali u Ukrajini jer bi to pokazalo uzaludnost cijelog rata u Ukrajini, "a Putina osudilo na vjerojatnu smrt". Rusko vodstvo ionako nije briga za ogroman broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika i vjerojatno im je također važnija okupirana ukrajinska zemlja od one izgubljene u Kurskoj oblasti, za koju se nadaju da će je ipak lakše vratiti.
Jedno je sigurno, rat se nastavlja.