Sirijski predsjednik Bašar al-Asad pobjegao je pred pobunjenicima iz Damaska u ranim jutarnjim satima u nedjelju, što označavajući kraj 54-godišnje vladavine obitelji Asad nad Sirijom. Strani mediji pišu da je njegov odlazak uslijedio nakon što su opozicijske snage, predvođene grupom Hayat Tahrir al-Sham (HTS), ušle u glavni grad nakon ofenzive koja je započela krajem studenog.
Syrian Emergency Task Force izvijestila je da su "režim Asada, Rusija i Iran izgubili kontrolu nad Sirijom."
Bashar al-Asad nije bio predodređen za predsjednika Sirije. Kao drugi sin Hafeza al-Asada, koji je vladao Sirijom od 1970. do 2000. godine, Bashar je studirao oftalmologiju u Londonu. Nakon smrti starijeg brata Basila u automobilskoj nesreći 1994. godine, pozvan je natrag u Siriju kako bi se pripremio za preuzimanje vlasti. Nakon smrti oca 2000. godine, tada 34-godišnji Bashar al-Asad postao je predsjednik nakon što je sirijski parlament izmijenio ustav kako bi snizio dobnu granicu za predsjednika s 40 na 34 godine.
Njegovo preuzimanje vlasti popraćeno je očekivanjima mogućih reformi i modernizacije zemlje. U početnom razdoblju svoje vladavine, Asad je najavio određene reforme, piše Večernji list.
U jednom od svojih prvih intervjua kao predsjednik izjavio je: "Reforma je nužna, ali mora biti postupna i prilagođena našim uvjetima."
Ipak, njegova vladavina bila je obilježena centraliziranom kontrolom nad državnim institucijama, značajnom ulogom alavitske manjine u vojsci i vladi, te koncentracijom ekonomske moći među određenim skupinama. Značajna promjena dogodila se 2011. godine s početkom Arapskog proljeća - vala prosvjeda koji su zahvatili brojne arapske zemlje, počevši od Tunisa. Prosvjedi koji su započeli u Siriji prerasli su u dugogodišnji oružani sukob koji je rezultirao velikim brojem žrtava i raseljavanjem stanovništva.Tijekom sukoba, Asad je imao podršku Rusije i Irana, ali nije uspostavio kontrolu nad cijelim teritorijem Sirije.
Ruska vojna intervencija u Siriji 2015. označila je pokretanje odlučnije vanjske politike, a Putin je tada poslao poruku Zapadu da Rusija ponovno zauzima mjesto dominantnog igrača na globalnoj sceni. To je, kako u svojoj analizi piše Pjotr Sauer, Guardianov ekspert za Rusiju, bila prva dugotrajna vojna kampanja Moskve u inozemstvu od debakla u Afganistanu prije 35 godina, a njezino sudjelovanje u građanskom ratu u Siriji preoblikovalo je sukob koji je godinama bio u zastoju.
Asadova administracija upravljala je većinom većih gradova, dok su drugi dijelovi zemlje bili pod kontrolom različitih grupa. Prema dostupnim informacijama, značajne promjene u kontroli teritorija započele su krajem 2023. godine. Nakon gubitka kontrole nad više gradova, uključujući Homs, izvori navode da je Assad napustio Damask.
Razdoblje sukoba u Siriji ostavilo je značajne posljedice na zemlju i stanovništvo. Prema procjenama UN-a, sukob je rezultirao s oko 500.000 žrtava i raseljavanjem oko 11 milijuna ljudi. Dokumentirani su brojni slučajevi kršenja ljudskih prava od strane svih uključenih strana, uključujući i korištenje kemijskog oružja. "Moja dužnost je spasiti Siriju", izjavio je Assad 2016. godine, no zemlja se suočila s opsežnim razaranjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....