Referendum u Moldaviji pokazao je duboku podijeljenost društva kad je riječ o pristupanju Europskoj uniji. Na temelju 97 posto prebrojenih glasova u zemlji s 2,6 milijuna stanovnika, za ulazak najsiromašnije europske zemlje u EU glasalo je 50,8 posto, a protiv je bilo 49,92 posto birača.
Istodobno s referendumom provedeni su predsjednički izbori, na kojima je aktualna predsjednica Maia Sandu dobila 41 posto glasova, pa će se u drugom krugu sastati s Aleksandrom Stojanoglom, koji je uz podršku proruske Partije socijalista dobio 27 posto glasova.
Naš sugovornik koji je pratio izbore na sjeveru zemlje, a morao je ostati anoniman zbog poslovnih odredbi, iznenađen je u kojoj je mjeri taj dio države okrenut Rusiji.
– Predsjednica Sandu podrijetlom je sa sjevera, ali nevjerojatno je u kojoj je mjeri tamošnje stanovništvo ne doživljava kao predstavnicu njihovih interesa. Oni slušaju ruski radio, gledaju rusku televiziju i njeguju snažan sentiment prema sovjetskim vremenima. Čak ni najbolji poznavatelji internih odnosa u Moldaviji nisu sigurni kako će završiti drugi krug predsjedničkih izbora. Čini se da su ovi izbori zapravo priprema i test za parlamentarne izbore, i da je sada bio cilj otkriti koalicijski potencijal proeuropskih snaga, koje bi nakon parlamentarnih izbora iduće godine trebale donijeti važne odluke za europski put Moldavije – kaže naš sugovornik. Boravak u Moldaviji suočio ga je i sa zanimljivim kavanskim običajima u toj zemlji. Naime, kad uz pizzu naručite pola litre piva, svaka iduća "tura" mora biti za decilitar manja, e da se gosti ne bi opili. Kad se prođe jedan decilitar, onda se opet može naručiti veliko pivo, a cijena je prihvatljiva – samo dva eura.
– Izbori 20. listopada održani su unatoč masovnim zloćudnim pokušajima stranog uplitanja i stalnim napadima na demokratske vrijednosti i institucije. Unatoč naporima vlasti da se suprotstave dezinformacijama i shemama kupovanja glasova, ENEMO (Europska mreža za promatranje izbora) izražava veliku zabrinutost zbog takvih pokušaja da se zemlja odvrati od jačanja demokratskih institucija i vladavine prava. Tijela za provođenje izbora vodila su proces transparentno i profesionalno. Manje proceduralne povrede ili nepravilnosti na dan izbora nisu utjecale na integritet procesa – rekao je Dritan Taulla, voditelj međunarodne izborne promatračke misije ENEMO-a u Moldaviji.
I u EU-u vjeruju da je tijesan rezultat referenduma u Moldaviji posljedica ruskog uplitanja.
– Nastavljamo davati punu potporu europskim ambicijama, aspiracijama i angažmanu Moldavije. Naš stav o aspiracijama Moldavije za članstvo u EU-u ostaje isto – rekao je glasnogovornik Komisije Eric Mamer.
Glasnogovornik Komisije za vanjsku politiku i sigurnost Peter Stano rekao je da EU pozorno prati i referendum i predsjedničke izbore u Moldaviji jer su oni jako važni za budućnost te zemlje, ali i za odnose s Europskom unijom.
– Ovi su izbori bez presedana jer su održani uz grubo miješanje i zastrašivanje od strane Rusije s ciljem destabilizacije zemlje i ugrožavanja demokratskog procesa. Čekamo objavu konačnih rezultata, i za referendum i za predsjedničke izbore, kao i izvješće promatračke misije. Nakon toga će EU izaći i sa službenom reakcijom na ove izbore – rekao je glasnogovornik Europske unije.
Moldavija je paralelno s Ukrajinom i Gruzijom krenula na put prema članstvu u EU-u. U lipnju 2022. godine dobila je status kandidata, također i odluku o otvaranju pristupnih pregovora, a sada je na čekanju i datum za početak tih pregovora. Velik broj državljana Moldavije ima i državljanstvo Rumunjske, dakle EU-a, i velik broj njih nalazi se na zapadu. To je i utjecalo na rezultate referenduma. Na kraju su u korist ulaska u EU presudili upravo glasovi dijaspore sa zapada. EU ponavlja stav da svaka zemlja mora imati pravo sama slobodno odlučiti o svojoj budućnosti, i dok Moldavija bude nastavljala svoj put prema EU-u, imat će potporu za to.