stdClass Object
(
[id] => 1270421
[title] => Šire se europski prosvjedi protiv NATO-a i slanja oružja Kijevu. ‘To se mora okončati i to nije Putinova propaganda‘
[alias] => sire-se-europski-prosvjedi-protiv-nato-a-i-slanja-oruzja-kijevu-to-se-mora-okoncati-i-to-nije-putinova-propaganda
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Kako ukrajinski rat ulazi u drugu godinu, uočavaju se prvi signali opadanja zapadne potpore beskonačnom naoružavanju Ukrajine. O tome govori postupno osipanje bučno najavljivane “tenkovske koalicije”, kao i niz antiratnih prosvjeda – s ključnim zahtjevom da se umjesto slanja oružja Ukrajini pokrenu mirovni pregovori – održanih prošlog vikenda u Berlinu, Londonu, Parizu, Rimu, Bruxellesu i drugim europskim gradovima.
Očekivano, najveće demonstracije zabilježene su u Berlinu, gdje ih je organizirala bivša čelnica njemačke parlamentarne stranke Die Linke (Ljevica), danas zastupnica u Bundestagu Sahra Wagenknecht, uz asistenciju njemačke feminističke ikone Alice Schwarzer. Prosvjedni skup nazvan je “Ustanak za mir”.
Deseci tisuća građana okupili su se ispred Brandeburških vrata – organizatori tvrde da je došlo 50.000 ljudi, dok je policija dala konzervativnu procjenu o 13.000 prosvjednika – pozivajući njemačku vladu da prestane isporučivati oružje Kijevu te da deeskalira krizu otvaranjem pregovora s Rusijom za okončanje rata.
– Nama je važno da se zaustave užasne patnje i umiranje u Ukrajini. Ali istodobno želimo da se Rusiji predoči temelj za pregovore umjesto da se beskrajni rat do iznemoglosti uvijek iznova produljuje isporukom novog oružja – rekla je na skupu Sahra Wagenknecht, koju zbog čvrstih i dosljednih lijevih stavova njemački analitičari nazivaju “reinkarnacijom Rose Luxemburg”.
---
---
Organizatorice skupa morale su se suočiti s uobičajenom floskulom ratnih huškača da je svatko tko zagovara mir automatski Putinov “korisni idiot”. Wagenknecht se od takvih kritika obranila vrlo jednostavno:
”Svakim oružjem koje isporučujemo u ovu bačvu baruta raste opasnost od rata globalnih razmjera. To se mora okončati i to nije Putinova propaganda”, poručila je 54-godišnja njemačka ljevičarka, dodavši da su njezini strahovi iz djetinjstva od nuklearnog rata u hladnoratovskim osamdesetim godinama prošlog stoljeća “oživljeni sadašnjim sukobom”.
Wagenknecht je na skupu govorila o “početku građanske inicijative” i “početnom signalu za novi, snažni mirovni pokret u Njemačkoj”. Kako je rekla, prosvjednike je ujedinio osjećaj da aktualna vlada kancelara Olafa Scholza i njegove ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock ne zastupa njihove interese, jer je odluku da Ukrajinu opskrbljuju oružjem donijela protivno većinskoj volji građana Njemačke.
---
---
I doista, na dan berlinskog prosvjeda objavljeno je istraživanje međunarodnog instituta YouGov, koje je potvrdilo riječi Sahre Wagenknecht: relativna većina Nijemaca protivi se slanju oružja Kijevu, a apsolutna većina drži da njemačko naoružavanje Ukrajine znači da njihova zemlja sudjeluje u ratu protiv Rusije.
Konkretno, najveći broj njemačkih ispitanika, njih 40 posto, drži da je Njemačka dosad “poslala previše oružja” Ukrajini; daljnjih 23 posto smatra da je Berlin poslao “dovoljno” oružja, dok 22 posto misli da je njemačka vojna pomoć “nedostatna”. Što se tiče slanja njemačkih tenkova Leopard 2, tome se protivi 44 posto Nijemaca, dok njih 41 posto podržava taj potez.
Konačno, natpolovična većina Nijemaca (51 posto) smatra da slanjem oružja Ukrajini Njemačka postaje sudionik u ratu, dok ih tek nešto više od trećine (37 posto) misli suprotno.
Stoga ne čudi da je glavna meta berlinskih demonstranata, uz kancelara Scholza, bila spomenuta ratoborna šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock, poznata po nedavnoj izjavi u Europskom parlamentu da Njemačka i njezini saveznici “vode rat protiv Rusije”. Za vrijeme Wagenknechtičina govora prosvjednici su ljutito uzvikivali “Baerbock raus!”. Odnosno, “Baerbock van!”.
---
Christophe Gateau/Dpa Picture-alliance Via Afp
---
Prosvjed u Berlinu održan je dan nakon prve godišnjice ukrajinskog rata i dva tjedna nakon što su organizatorice skupa – Wagenknecht i Schwarzer – na svojoj web-stranici objavile “Manifest za mir”, u kojem su pozvali kancelara Scholza da prekine daljnje slanje oružja Kijevu i “stane na čelo jakog saveza za prekid vatre i početak mirovnih pregovora”.
”Nastavi li se rat kao dosad, Ukrajina će ubrzo postati razorena zemlja bez stanovnika. A i mnogi ljudi u cijeloj Europi boje se širenja rata. Boje se za svoju budućnost i za budućnost svoje djece. (...) Pregovarati ne znači kapitulirati. Pregovarati znači praviti kompromise i to na objema stranama. S ciljem sprečavanja smrti daljnjih stotina tisuća ljudi i još gorega. Tako mislimo mi, tako misli polovica stanovnika Njemačke. Vrijeme je da se posluša ono što govorimo!” – stoji u Manifestu.
---
---
Među ostalim, autorice Manifesta podsjećaju kancelara Scholza na njegovu prisegu da će njemački narod štititi od opasnosti, te ga pozivaju na promjenu politike prema ukrajinskom ratu.
”Pozivamo njemačkog kancelara da zaustavi eskalaciju isporuke oružja. Odmah! Jer svaki novi dan rata košta po tisuću života i približava nas Trećem svjetskom ratu”, objavile su organizatorice prosvjeda.
Kako navodi britanski Guardian, Manifest je u prva dva tjedna potpisalo 650.000 ljudi, uključujući brojne intelektualce i javne ličnosti (do utorka je brojka prešla 700.000 potpisnika, op. a.). Dio njih došao je i na berlinski skup, noseći transparente s natpisom: “Danas kacige, sutra tenkovi, preksutra vaši sinovi”, aludirajući na način kojim je njemačka vlada povećala vojnu potporu Ukrajini, u početku donirajući tek 5000 kaciga, da bi nedavno pristala poslati Kijevu njemačke tenkove Leopard 2.
---
John Macdougall/Afp
---
Na drugim transparentima pisalo je “Diplomaten statt Grenaten” (Diplomati umjesto granata), “Stop ubijanju!”, “Nije moj rat” i “Ne eskalirajte, pregovarajte!”.
Dio njemačkih prosvjednika uputio se na drugi kraj zemlje, ravno pred američku zračnu bazu u Ramsteinu, kako bi osudili ulogu SAD-a u potpirivanju ukrajinskog rata.
– Amerikanci iz Ramsteina vode ratove po cijelom svijetu. Ovdje se također odlučujuće upravlja ratom u Ukrajini – rekao je jedan od prosvjednika za televizijsku kuću Press TV.
---
---
Slične poruke istog su se dana čule i u Londonu. Kako javlja agencija Anadolu, na prosvjedu koji je održala koalicija “Stop the War” u Portland Placeu, u središtu Londona, demonstranti su uzvikivali antiratne slogane te pozivali na mir u Ukrajini i prestanak slanja oružja Kijevu. Među okupljenima, koji su kasnije marširali prema Trafalgar Squareu, bio je i bivši neomarksistički čelnik Laburističke stranke i član britanskog parlamenta Jeremy Corbyn.
”Ne slažem se sa slanjem oružja jer se time produžuje rat”, rekla je aktivistica Dalia Sanchez, dok je prosvjednik John Clark ustvrdio da je do rata došlo zbog širenja NATO-a na istok.
”Danas sam ovdje jer mislim da moramo zaustaviti ratne huškače i preispitati ono što se događa. Želim vidjeti prekid vatre i razgovore o miru. Trebali bismo slati diplomate, a ne oružje”, rekao je Clark, a slične su stavove iznosili i drugi prosvjednici, poput aktivistice Talije.
”SAD manipulira svijetom za svoje vlastite interese. Mislim da trebamo prestati slati oružje, trebamo početi razgovarati, jer nam oružje ne donosi rješenje. Moramo shvatiti da je Rusija velika, moćna zemlja i ne smijemo zaboraviti da je nuklearna država”, rekla je Talia, kako prenosi Anadolu.
---
---
Antiratni skupovi na kojima se tražio prekid zapadnih isporuka oružja Ukrajini održani su prošle subote i u nizu talijanskih gradova: u Rimu, Milanu, Genovi, Firenci, Pisi, Lecceu... Deseci tisuća prosvjednika uzvikivali su “Ne ratu” i “Mir”, pozivajući vladu talijanske premijerke Giorgije Meloni da prestane opskrbljivati Kijev oružjem.
”Mi predstavljamo većinu javnog mnijenja koje ne želi rat, već želi mir”, rekao je za Press TV Maurizio Landini, socijalist iz Rima.
Na ulicama Genove, pak, viđene su i brojne komunističke zastave, kao i anti-NATO transparenti, te se pozivalo na istupanje Italije iz NATO saveza.
”Mi dobro znamo da je ovaj sustav taj koji proizvodi ovaj rat. Mi smo radnici, studenti, različite smo duše. Kao što pokazuju i ankete, 60 posto Talijana je protiv slanja oružja i protiv ove vojne avanture”, rekao je jedan od prosvjednika u Genovi.
Prosvjednici su isticali da su kratkovidna politika Rima i sukob s Rusijom doveli do štetnih ekonomskih posljedica za Talijane, koji trpe zbog nestanka ruskih energetskih resursa. Zbog rasta cijena energije i hrane – prvenstveno povezanim s ratom u Ukrajini i povećanom potrošnjom za naoružavanje – život je u Italiji osjetno poskupio: cijene energenata lani su prosječno porasle za 49 posto, a cijene goriva za 40 posto, dok je inflacija dosegla najvišu razinu u zadnjih 37 godina. Stoga su se u Genovi čuli i slogani poput “Dolje oružje, povećaj plaće!”.
---
---
Za razliku od prosvjeda u drugim europskim gradovima, koje je mahom organizirala politička ljevica – i to onaj dio pozicioniran ljevije od lijevog centra – demonstracije u Parizu organizirala je desničarska partija Les Patriotes, čiji je vođa Florian Philippot pozvao Francusku da iziđe iz NATO-a i prekine s oružanom podrškom Kijevu.
– Želim da Francuska napusti NATO i da se NATO raspusti. Taj stroj je trebao nestati s Hladnim ratom, to je ratni stroj, stalno u potrazi za neprijateljem. Nakon Rusije, bit će Kina – poručio je Philippot.
Spomenuti političar također je optužio SAD za “dizanje u zrak Sjevernog toka” – referirajući se na nedavno otkriće čuvenog američkog istraživačkog novinara Seymoura Hersha – te je oštro osudio europske zemlje zbog podređenosti SAD-u, a posebno njemačke i francuske diplomate koji “nisu rekli ni riječ” o uništavanju ključnog europskog plinovoda.
– Ali to je ratni čin. To je objava rata, naravno. Dira se naša strateška imovina, energetska imovina koja utječe na naše zemlje i gospodarstva, a mi ne kažemo ništa? Potpuno smo pokorni. To je sramota – ustvrdio je Philippot.
---
---
Osim u antiratnim prosvjedima širom Europe – spomenimo još da je tisuće ljudi marširalo i ispred Europskog parlamenta u Bruxellesu, tražeći hitne pregovore s Rusijom – prva godišnjica ukrajinskog rata prolazi i u znaku (ne)očekivanog osipanja zapadne “tenkovske koalicije” koja je Kijevu trebala osigurati stotine novih tenkova Leopard 2 (spominjala se brojka od najmanje 300 tenkova), za dugo najavljivanu protuofenzivu ukrajinske vojske.
Zadnjih tjedana, međutim, sve više europskih zemalja odustaje od te ideje ili smanjuje broj tenkova koje namjeravaju poslati u Ukrajinu.
Podsjetimo, nakon što je 25. siječnja njemački kancelar Scholz službeno potvrdio da će Njemačka poslati Ukrajini 14 tenkova Leopard 2 (kasnije se brojka povećala na 18 tenkova), kao i da dopušta svim državama koje raspolažu Leopardima 2 da ih također pošalju Kijevu, činilo se da će ciljana brojka od barem 300 tenkova biti začas dosegnuta.
No ubrzo su europske zemlje, jedna za drugom, stale reterirati, uključujući i onu verbalno najagresivniju – Poljsku. Kako je nekidan na portalu Index istaknuo vojni analitičar Mario Galić, vlada u Varšavi je u početku najavljivala da će sama poslati polovinu od 300 potrebnih tenkova Leopard 2, odnosno ravno 142 tenka – čak je prijetila da će ih poslati i bez njemačke dozvole – da bi nakon njemačkog blagoslova ta brojka pala na 14 tenkova, niti deset posto od ranije najavljivane donacije.
---
---
Jedan od glasnijih agitatora za slanje Leoparda 2 Ukrajini bila je i Finska, koja raspolaže sa 100 operativnih tenkova tog tipa i još 100 u ratnoj rezervi. Međutim, nakon što je Berlin dopustio njihovo slanje, finska premijerka Sanna Marin je 13. veljače izjavila da Finska još nije primljena u NATO pa zasad ne može poslati nijedan tenk.
Dva dana potom, 15. veljače, simultano su iz “tenkovske koalicije” istupile Nizozemska i Danska, objavivši da neće slati tenkove Ukrajini. Slično je postupila i Norveška, koja se, kako ironično pišu analitičari, naknadno “sjetila” da graniči s Rusijom, pa su iz Osla poručili da njihova donacija ne može biti velika – tek osam Leoparda.
Grčka je već ranije objavila da ne želi slati svoje Leoparde 2 Kijevu, jer bi joj mogli zatrebati u eventualnom sukobu s Turskom, da bi 22. veljače grčki ministar obrane Nikolaos Panagiotopoulos objavio da iz istog razlog Atena ne može poslati Kijevu ni raketne sustave S-300 ruske proizvodnje.
---
---
Zanimljivo je da je samo dan ranije, 21. veljače, Atenu posjetio državni tajnik SAD-a Antony Blinken, koji je tom prilikom zahvalio Grčkoj na “nepokolebljivoj podršci” Ukrajini. Inače, Blinken je iz Atene ispraćen negodovanjem tisuća Grka koji su prosvjedovali protiv NATO-a i SAD-a, marširajući sve do američke ambasade.
Drastično je reterirala i Španjolska, koja je još lani u lipnju među prvima zagovarala slanje Leoparda 2 u Ukrajinu. Nakon što je u početku obećavala poslati čak 53 Leoparda, sada se brojka spustila na “četiri do šest” tenkova, uz obećanje da će “u budućnosti poslati još toliko”.
Ukratko: tenkovska situacija u Europi se razvija skoro kao u onoj slavnoj pjesmi Grigora Viteza: “Vidjeh, ljudi, sto vukova...”, da bi se na kraju pjesme pokazalo da možda nije bilo nijednog vuka.
---
---
Vratimo se na Španjolsku: valja reći da se tamošnja koalicijska vlada – sastavljena od socijalističke stranke PSOE i još ljevijeg Podemosa – raskolila u pogledu politike prema Ukrajini, jer se čelnici Podemosa protive slanju oružja Kijevu i optužuju socijalističkog premijera Pedra Sancheza da “slijedi američke interese”.
Među ostalim, iz Podemosa upozoravaju kako na temelju vojnih zbivanja “nema jamstava” da španjolski vojnici neće u budućnosti biti poslani na ukrajinsko bojište.
U kritikama je posebno žestoka generalna tajnica Podemosa Ione Belarra, koja u Sanchezovoj vladi obnaša dužnost ministrice za socijalna prava.
– U Španjolskoj moramo prestati slijediti interese Sjedinjenih Država. Svečano molim PSOE da preispita svoje stajalište i prizna da je doprinos eskalaciji rata pogreška, te da artikulira novi savez zemalja za mir – izjavila je šefica Podemosa 17. veljače u Madridu, govoreći na III. Europskoj konferenciji za mir, inicijativi koja je okupila više europskih lijevih partija.
---
---
Tom skupu u Madridu prisustvovali su i neki akteri koje smo već spominjali u ovom tekstu, od njemačke stranke Die Linke (čija je frakcija organizirala prosvjed u Berlinu) do bivšeg šefa britanskih laburista Jeremyja Corbyna (koji je bio na prosvjedu u Londonu). Tako je europska ljevica – tu se, dakako, ne misli na socijaldemokraciju – pokazala da stoji nasuprot ratnim huškačima. No čini se da i ovim potonjima ponestaje entuzijazma, barem s ove strane Atlantika.
25 February 2023, Berlin: Numerous participants of the demonstration hold up signs, flags and banners. At the Brandenburg Gate in Berlin, several thousand people have gathered for a rally in favor of negotiations with Russia in the Ukraine war. Photo: Monika Skolimowska\/dpa (Photo by Monika Skolimowska\/DPA\/dpa Picture-Alliance via AFP)<\/p>","","
MILAN, ITALY - FEBRUARY 24: People gather for a peace rally in Milan, Italy on February 24, 2023 on the first year anniversary Russia-Ukraine war. Piero Cruciatti\/Anadolu Agency (Photo by Piero Cruciatti\/ANADOLU AGENCY\/Anadolu Agency via AFP)<\/p>","
25 February 2023, Berlin: Numerous participants of the demonstration hold up signs, flags and banners. At the Brandenburg Gate in Berlin, several thousand people have gathered for a rally in favor of negotiations with Russia in the Ukraine war. Photo: Monika Skolimowska/dpa (Photo by Monika Skolimowska/DPA/dpa Picture-Alliance via AFP)
MILAN, ITALY - FEBRUARY 24: People gather for a peace rally in Milan, Italy on February 24, 2023 on the first year anniversary Russia-Ukraine war. Piero Cruciatti/Anadolu Agency (Photo by Piero Cruciatti/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP)
Under snow a demonstrator displays a placard inscribed with the Vietnam war era slogan: ”Bombing for peace is like fucking for virginity” as protesters attend the ”Peace for Ukraine” anti-war rally in Berlin, on February 25, 2023, one year after the invasion of Ukraine. - Thousands of demonstrators called for negotiations to resolve the year-long conflict, rather than weapon deliveries to the Ukraine. (Photo by John MACDOUGALL/AFP)
Kako ukrajinski rat ulazi u drugu godinu, uočavaju se prvi signali opadanja zapadne potpore beskonačnom naoružavanju Ukrajine. O tome govori postupno osipanje bučno najavljivane “tenkovske koalicije”, kao i niz antiratnih prosvjeda – s ključnim zahtjevom da se umjesto slanja oružja Ukrajini pokrenu mirovni pregovori – održanih prošlog vikenda u Berlinu, Londonu, Parizu, Rimu, Bruxellesu i drugim europskim gradovima.
Očekivano, najveće demonstracije zabilježene su u Berlinu, gdje ih je organizirala bivša čelnica njemačke parlamentarne stranke Die Linke (Ljevica), danas zastupnica u Bundestagu Sahra Wagenknecht, uz asistenciju njemačke feminističke ikone Alice Schwarzer. Prosvjedni skup nazvan je “Ustanak za mir”.
Deseci tisuća građana okupili su se ispred Brandeburških vrata – organizatori tvrde da je došlo 50.000 ljudi, dok je policija dala konzervativnu procjenu o 13.000 prosvjednika – pozivajući njemačku vladu da prestane isporučivati oružje Kijevu te da deeskalira krizu otvaranjem pregovora s Rusijom za okončanje rata.
– Nama je važno da se zaustave užasne patnje i umiranje u Ukrajini. Ali istodobno želimo da se Rusiji predoči temelj za pregovore umjesto da se beskrajni rat do iznemoglosti uvijek iznova produljuje isporukom novog oružja – rekla je na skupu Sahra Wagenknecht, koju zbog čvrstih i dosljednih lijevih stavova njemački analitičari nazivaju “reinkarnacijom Rose Luxemburg”.
---
---
Organizatorice skupa morale su se suočiti s uobičajenom floskulom ratnih huškača da je svatko tko zagovara mir automatski Putinov “korisni idiot”. Wagenknecht se od takvih kritika obranila vrlo jednostavno:
”Svakim oružjem koje isporučujemo u ovu bačvu baruta raste opasnost od rata globalnih razmjera. To se mora okončati i to nije Putinova propaganda”, poručila je 54-godišnja njemačka ljevičarka, dodavši da su njezini strahovi iz djetinjstva od nuklearnog rata u hladnoratovskim osamdesetim godinama prošlog stoljeća “oživljeni sadašnjim sukobom”.
Wagenknecht je na skupu govorila o “početku građanske inicijative” i “početnom signalu za novi, snažni mirovni pokret u Njemačkoj”. Kako je rekla, prosvjednike je ujedinio osjećaj da aktualna vlada kancelara Olafa Scholza i njegove ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock ne zastupa njihove interese, jer je odluku da Ukrajinu opskrbljuju oružjem donijela protivno većinskoj volji građana Njemačke.
---
---
I doista, na dan berlinskog prosvjeda objavljeno je istraživanje međunarodnog instituta YouGov, koje je potvrdilo riječi Sahre Wagenknecht: relativna većina Nijemaca protivi se slanju oružja Kijevu, a apsolutna većina drži da njemačko naoružavanje Ukrajine znači da njihova zemlja sudjeluje u ratu protiv Rusije.
Konkretno, najveći broj njemačkih ispitanika, njih 40 posto, drži da je Njemačka dosad “poslala previše oružja” Ukrajini; daljnjih 23 posto smatra da je Berlin poslao “dovoljno” oružja, dok 22 posto misli da je njemačka vojna pomoć “nedostatna”. Što se tiče slanja njemačkih tenkova Leopard 2, tome se protivi 44 posto Nijemaca, dok njih 41 posto podržava taj potez.
Konačno, natpolovična većina Nijemaca (51 posto) smatra da slanjem oružja Ukrajini Njemačka postaje sudionik u ratu, dok ih tek nešto više od trećine (37 posto) misli suprotno.
Stoga ne čudi da je glavna meta berlinskih demonstranata, uz kancelara Scholza, bila spomenuta ratoborna šefica njemačke diplomacije Annalena Baerbock, poznata po nedavnoj izjavi u Europskom parlamentu da Njemačka i njezini saveznici “vode rat protiv Rusije”. Za vrijeme Wagenknechtičina govora prosvjednici su ljutito uzvikivali “Baerbock raus!”. Odnosno, “Baerbock van!”.
---
Christophe Gateau/Dpa Picture-alliance Via Afp
---
Prosvjed u Berlinu održan je dan nakon prve godišnjice ukrajinskog rata i dva tjedna nakon što su organizatorice skupa – Wagenknecht i Schwarzer – na svojoj web-stranici objavile “Manifest za mir”, u kojem su pozvali kancelara Scholza da prekine daljnje slanje oružja Kijevu i “stane na čelo jakog saveza za prekid vatre i početak mirovnih pregovora”.
”Nastavi li se rat kao dosad, Ukrajina će ubrzo postati razorena zemlja bez stanovnika. A i mnogi ljudi u cijeloj Europi boje se širenja rata. Boje se za svoju budućnost i za budućnost svoje djece. (...) Pregovarati ne znači kapitulirati. Pregovarati znači praviti kompromise i to na objema stranama. S ciljem sprečavanja smrti daljnjih stotina tisuća ljudi i još gorega. Tako mislimo mi, tako misli polovica stanovnika Njemačke. Vrijeme je da se posluša ono što govorimo!” – stoji u Manifestu.
---
---
Među ostalim, autorice Manifesta podsjećaju kancelara Scholza na njegovu prisegu da će njemački narod štititi od opasnosti, te ga pozivaju na promjenu politike prema ukrajinskom ratu.
”Pozivamo njemačkog kancelara da zaustavi eskalaciju isporuke oružja. Odmah! Jer svaki novi dan rata košta po tisuću života i približava nas Trećem svjetskom ratu”, objavile su organizatorice prosvjeda.
Kako navodi britanski Guardian, Manifest je u prva dva tjedna potpisalo 650.000 ljudi, uključujući brojne intelektualce i javne ličnosti (do utorka je brojka prešla 700.000 potpisnika, op. a.). Dio njih došao je i na berlinski skup, noseći transparente s natpisom: “Danas kacige, sutra tenkovi, preksutra vaši sinovi”, aludirajući na način kojim je njemačka vlada povećala vojnu potporu Ukrajini, u početku donirajući tek 5000 kaciga, da bi nedavno pristala poslati Kijevu njemačke tenkove Leopard 2.
---
John Macdougall/Afp
---
Na drugim transparentima pisalo je “Diplomaten statt Grenaten” (Diplomati umjesto granata), “Stop ubijanju!”, “Nije moj rat” i “Ne eskalirajte, pregovarajte!”.
Dio njemačkih prosvjednika uputio se na drugi kraj zemlje, ravno pred američku zračnu bazu u Ramsteinu, kako bi osudili ulogu SAD-a u potpirivanju ukrajinskog rata.
– Amerikanci iz Ramsteina vode ratove po cijelom svijetu. Ovdje se također odlučujuće upravlja ratom u Ukrajini – rekao je jedan od prosvjednika za televizijsku kuću Press TV.
---
---
Slične poruke istog su se dana čule i u Londonu. Kako javlja agencija Anadolu, na prosvjedu koji je održala koalicija “Stop the War” u Portland Placeu, u središtu Londona, demonstranti su uzvikivali antiratne slogane te pozivali na mir u Ukrajini i prestanak slanja oružja Kijevu. Među okupljenima, koji su kasnije marširali prema Trafalgar Squareu, bio je i bivši neomarksistički čelnik Laburističke stranke i član britanskog parlamenta Jeremy Corbyn.
”Ne slažem se sa slanjem oružja jer se time produžuje rat”, rekla je aktivistica Dalia Sanchez, dok je prosvjednik John Clark ustvrdio da je do rata došlo zbog širenja NATO-a na istok.
”Danas sam ovdje jer mislim da moramo zaustaviti ratne huškače i preispitati ono što se događa. Želim vidjeti prekid vatre i razgovore o miru. Trebali bismo slati diplomate, a ne oružje”, rekao je Clark, a slične su stavove iznosili i drugi prosvjednici, poput aktivistice Talije.
”SAD manipulira svijetom za svoje vlastite interese. Mislim da trebamo prestati slati oružje, trebamo početi razgovarati, jer nam oružje ne donosi rješenje. Moramo shvatiti da je Rusija velika, moćna zemlja i ne smijemo zaboraviti da je nuklearna država”, rekla je Talia, kako prenosi Anadolu.
---
---
Antiratni skupovi na kojima se tražio prekid zapadnih isporuka oružja Ukrajini održani su prošle subote i u nizu talijanskih gradova: u Rimu, Milanu, Genovi, Firenci, Pisi, Lecceu... Deseci tisuća prosvjednika uzvikivali su “Ne ratu” i “Mir”, pozivajući vladu talijanske premijerke Giorgije Meloni da prestane opskrbljivati Kijev oružjem.
”Mi predstavljamo većinu javnog mnijenja koje ne želi rat, već želi mir”, rekao je za Press TV Maurizio Landini, socijalist iz Rima.
Na ulicama Genove, pak, viđene su i brojne komunističke zastave, kao i anti-NATO transparenti, te se pozivalo na istupanje Italije iz NATO saveza.
”Mi dobro znamo da je ovaj sustav taj koji proizvodi ovaj rat. Mi smo radnici, studenti, različite smo duše. Kao što pokazuju i ankete, 60 posto Talijana je protiv slanja oružja i protiv ove vojne avanture”, rekao je jedan od prosvjednika u Genovi.
Prosvjednici su isticali da su kratkovidna politika Rima i sukob s Rusijom doveli do štetnih ekonomskih posljedica za Talijane, koji trpe zbog nestanka ruskih energetskih resursa. Zbog rasta cijena energije i hrane – prvenstveno povezanim s ratom u Ukrajini i povećanom potrošnjom za naoružavanje – život je u Italiji osjetno poskupio: cijene energenata lani su prosječno porasle za 49 posto, a cijene goriva za 40 posto, dok je inflacija dosegla najvišu razinu u zadnjih 37 godina. Stoga su se u Genovi čuli i slogani poput “Dolje oružje, povećaj plaće!”.
---
---
Za razliku od prosvjeda u drugim europskim gradovima, koje je mahom organizirala politička ljevica – i to onaj dio pozicioniran ljevije od lijevog centra – demonstracije u Parizu organizirala je desničarska partija Les Patriotes, čiji je vođa Florian Philippot pozvao Francusku da iziđe iz NATO-a i prekine s oružanom podrškom Kijevu.
– Želim da Francuska napusti NATO i da se NATO raspusti. Taj stroj je trebao nestati s Hladnim ratom, to je ratni stroj, stalno u potrazi za neprijateljem. Nakon Rusije, bit će Kina – poručio je Philippot.
Spomenuti političar također je optužio SAD za “dizanje u zrak Sjevernog toka” – referirajući se na nedavno otkriće čuvenog američkog istraživačkog novinara Seymoura Hersha – te je oštro osudio europske zemlje zbog podređenosti SAD-u, a posebno njemačke i francuske diplomate koji “nisu rekli ni riječ” o uništavanju ključnog europskog plinovoda.
– Ali to je ratni čin. To je objava rata, naravno. Dira se naša strateška imovina, energetska imovina koja utječe na naše zemlje i gospodarstva, a mi ne kažemo ništa? Potpuno smo pokorni. To je sramota – ustvrdio je Philippot.
---
---
Osim u antiratnim prosvjedima širom Europe – spomenimo još da je tisuće ljudi marširalo i ispred Europskog parlamenta u Bruxellesu, tražeći hitne pregovore s Rusijom – prva godišnjica ukrajinskog rata prolazi i u znaku (ne)očekivanog osipanja zapadne “tenkovske koalicije” koja je Kijevu trebala osigurati stotine novih tenkova Leopard 2 (spominjala se brojka od najmanje 300 tenkova), za dugo najavljivanu protuofenzivu ukrajinske vojske.
Zadnjih tjedana, međutim, sve više europskih zemalja odustaje od te ideje ili smanjuje broj tenkova koje namjeravaju poslati u Ukrajinu.
Podsjetimo, nakon što je 25. siječnja njemački kancelar Scholz službeno potvrdio da će Njemačka poslati Ukrajini 14 tenkova Leopard 2 (kasnije se brojka povećala na 18 tenkova), kao i da dopušta svim državama koje raspolažu Leopardima 2 da ih također pošalju Kijevu, činilo se da će ciljana brojka od barem 300 tenkova biti začas dosegnuta.
No ubrzo su europske zemlje, jedna za drugom, stale reterirati, uključujući i onu verbalno najagresivniju – Poljsku. Kako je nekidan na portalu Index istaknuo vojni analitičar Mario Galić, vlada u Varšavi je u početku najavljivala da će sama poslati polovinu od 300 potrebnih tenkova Leopard 2, odnosno ravno 142 tenka – čak je prijetila da će ih poslati i bez njemačke dozvole – da bi nakon njemačkog blagoslova ta brojka pala na 14 tenkova, niti deset posto od ranije najavljivane donacije.
---
---
Jedan od glasnijih agitatora za slanje Leoparda 2 Ukrajini bila je i Finska, koja raspolaže sa 100 operativnih tenkova tog tipa i još 100 u ratnoj rezervi. Međutim, nakon što je Berlin dopustio njihovo slanje, finska premijerka Sanna Marin je 13. veljače izjavila da Finska još nije primljena u NATO pa zasad ne može poslati nijedan tenk.
Dva dana potom, 15. veljače, simultano su iz “tenkovske koalicije” istupile Nizozemska i Danska, objavivši da neće slati tenkove Ukrajini. Slično je postupila i Norveška, koja se, kako ironično pišu analitičari, naknadno “sjetila” da graniči s Rusijom, pa su iz Osla poručili da njihova donacija ne može biti velika – tek osam Leoparda.
Grčka je već ranije objavila da ne želi slati svoje Leoparde 2 Kijevu, jer bi joj mogli zatrebati u eventualnom sukobu s Turskom, da bi 22. veljače grčki ministar obrane Nikolaos Panagiotopoulos objavio da iz istog razlog Atena ne može poslati Kijevu ni raketne sustave S-300 ruske proizvodnje.
---
---
Zanimljivo je da je samo dan ranije, 21. veljače, Atenu posjetio državni tajnik SAD-a Antony Blinken, koji je tom prilikom zahvalio Grčkoj na “nepokolebljivoj podršci” Ukrajini. Inače, Blinken je iz Atene ispraćen negodovanjem tisuća Grka koji su prosvjedovali protiv NATO-a i SAD-a, marširajući sve do američke ambasade.
Drastično je reterirala i Španjolska, koja je još lani u lipnju među prvima zagovarala slanje Leoparda 2 u Ukrajinu. Nakon što je u početku obećavala poslati čak 53 Leoparda, sada se brojka spustila na “četiri do šest” tenkova, uz obećanje da će “u budućnosti poslati još toliko”.
Ukratko: tenkovska situacija u Europi se razvija skoro kao u onoj slavnoj pjesmi Grigora Viteza: “Vidjeh, ljudi, sto vukova...”, da bi se na kraju pjesme pokazalo da možda nije bilo nijednog vuka.
---
---
Vratimo se na Španjolsku: valja reći da se tamošnja koalicijska vlada – sastavljena od socijalističke stranke PSOE i još ljevijeg Podemosa – raskolila u pogledu politike prema Ukrajini, jer se čelnici Podemosa protive slanju oružja Kijevu i optužuju socijalističkog premijera Pedra Sancheza da “slijedi američke interese”.
Među ostalim, iz Podemosa upozoravaju kako na temelju vojnih zbivanja “nema jamstava” da španjolski vojnici neće u budućnosti biti poslani na ukrajinsko bojište.
U kritikama je posebno žestoka generalna tajnica Podemosa Ione Belarra, koja u Sanchezovoj vladi obnaša dužnost ministrice za socijalna prava.
– U Španjolskoj moramo prestati slijediti interese Sjedinjenih Država. Svečano molim PSOE da preispita svoje stajalište i prizna da je doprinos eskalaciji rata pogreška, te da artikulira novi savez zemalja za mir – izjavila je šefica Podemosa 17. veljače u Madridu, govoreći na III. Europskoj konferenciji za mir, inicijativi koja je okupila više europskih lijevih partija.
---
---
Tom skupu u Madridu prisustvovali su i neki akteri koje smo već spominjali u ovom tekstu, od njemačke stranke Die Linke (čija je frakcija organizirala prosvjed u Berlinu) do bivšeg šefa britanskih laburista Jeremyja Corbyna (koji je bio na prosvjedu u Londonu). Tako je europska ljevica – tu se, dakako, ne misli na socijaldemokraciju – pokazala da stoji nasuprot ratnim huškačima. No čini se da i ovim potonjima ponestaje entuzijazma, barem s ove strane Atlantika.
25 February 2023, Berlin: Numerous participants of the demonstration hold up signs, flags and banners. At the Brandenburg Gate in Berlin, several thousand people have gathered for a rally in favor of negotiations with Russia in the Ukraine war. Photo: Monika Skolimowska/dpa (Photo by Monika Skolimowska/DPA/dpa Picture-Alliance via AFP)
MILAN, ITALY - FEBRUARY 24: People gather for a peace rally in Milan, Italy on February 24, 2023 on the first year anniversary Russia-Ukraine war. Piero Cruciatti/Anadolu Agency (Photo by Piero Cruciatti/ANADOLU AGENCY/Anadolu Agency via AFP)
Under snow a demonstrator displays a placard inscribed with the Vietnam war era slogan: ”Bombing for peace is like fucking for virginity” as protesters attend the ”Peace for Ukraine” anti-war rally in Berlin, on February 25, 2023, one year after the invasion of Ukraine. - Thousands of demonstrators called for negotiations to resolve the year-long conflict, rather than weapon deliveries to the Ukraine. (Photo by John MACDOUGALL/AFP)
Kako ukrajinski rat ulazi u drugu godinu, uočavaju se prvi signali opadanja zapadne potpore beskonačnom naoružavanju Ukrajine. O tome govori postupno osipanje bučno najavljivane “tenkovske koalicije”, kao i niz antiratnih prosvjeda – s ključnim zahtjevom da se umjesto slanja oružja Ukrajini pokrenu mirovni pregovori – održanih prošlog vikenda u Berlinu, Londonu, Parizu, Rimu, Bruxellesu i drugim europskim gradovima.
Očekivano, najveće demonstracije zabilježene su u Berlinu, gdje ih je organizirala bivša čelnica njemačke parlamentarne stranke Die Linke (Ljevica), danas zastupnica u Bundestagu Sahra Wagenknecht, uz asistenciju njemačke feminističke ikone Alice Schwarzer. Prosvjedni skup nazvan je “Ustanak za mir”.
