StoryEditor
SvijetSMRT OLOFA PALMEA

Senzacija iz Švedske: na pomolu razrješenje najmisterioznijeg političkog ubojstva nakon atentata na Kennedyja!

Piše Davor Krile
20. veljače 2020. - 14:08
Olof Palme ubijen je 28. veljače 1986. godineSCANPIX SWEDEN/AFP

Čini se da bi uskoro mogao biti razriješen najmisterozniji politički atentat na svijetu nakon čuvenoga teksaškog smaknuća Johna F. Kennedyja.

Glavni tužitelj u slučaju ubojstva švedskoga premijera Olofa Palmea, izvršenoga prije 34 godine, najavio je skoru javnu prezentaciju posve nove slagalice ovoga nerasvijetljenoga zločina.

Krister Petersson je za nacionalnu švedsku televiziju SVT izjavio kako je uvjeren da može uskoro javno izložiti što se zbilja dogodilo i tko je za zločin odgovoran. Kao svoj tužiteljski cilj definirao je objavu nove optužnice u vezi s Palmeovim ubojstvom u prvoj polovici tekuće godine, te je dodao kako je s kolegama veoma naporno radio i da imaju tragove u koje prilično vjeruju.

Nije imenovao moguće osumnjičenike niti je precizirao nove detalje iz slučaja, ali je podsjetio da bi u nedostatku novih tragova za razrješenje atentata ovaj predmet morao biti neslavno zatvoren.

Olof Palme ubijen je oko 11 sati navečer 28. veljače 1986. godine, prilikom povratka iz kina u kojemu je bio sa suprugom Lisbet. Poznat po neformalnosti i dužnosničkoj opuštenosti – i na premijerski posao je svakodnevno odlazio bez tjelohranitelja, biciklom – jedan od najomiljenijih europskih političara u ukupnoj povijesti nije slutio baš nikakvu opasnost na frekventnoj ulici u centru Stockholma.

Ubojica mu je dva puta pucao u leđa revolverom velikog kalibra (357 Magnum). Smrtno je ranjen i nakon manje od pola sata umro je u bolnici, dok je istom prilikom lakše ozljede pretrpjela i Palmeova životna družica.

image
Slavni pisac krimića John le Carre prošle je godine primio nagradu nazvanu po Palme
Claudio Bresciani/TT News Agency/AFP

Lisbet Palme je kasnije kao mogućeg napadača identificirala Christera Petterssona (zanimljiva je bizarnost da se gotovo u slovo podudaraju imena i prezimena bivšeg osumnjičenika i aktualnoga glavnog tužitelja u slučaju Palme). Posrijedi je bio alkoholičar i narkoman koji je 16 godina prije Palmeove smrti na ulici nasmrt izbo prolaznika pa završio u psihijatrijskoj bolnici.

Premda policija nikad nije pronašla oružje kojim je počinjeno ubojstvo, Pettersson je svejedno ubrzo bio osuđen na doživotni zatvor. Poslije žalbe Vrhovnom sudu i nakon manje od godine provedene iza rešetaka, oslobođen je svih optužbi zbog nedostatka dokaza, a presuda je poništena. Dobio je čak i pozamašnu državnu odštetu zbog ukaljanoga ugleda, a nakon što je taj novac potrošio počeo je naplaćivati intervjue medijima u kojima je, poradi ekskluziviteta, znao post festum priznavati kako je zbilja smaknuo popularnog švedskog političara.

Za potrebe nekog dokumentarca Pettersson je svojedobno ispričao i verziju po kojoj je Palmea zamijenio za nekog dilera koji mu je dugovao novac, no sve se to naknadno ispostavilo šupljom konstrukcijom za podizanje gledanosti i stjecanje javne pažnje.

Uništen alkoholom i drogom navodni ubojica umro je 2004. godine, ne ispunivši obećanje Palmeovom sinu da će mu zbilja otkriti ukupnu tajnu očeva ubojstva.

Asasinacija socijaldemokratskog premijera se u nedostatku dokaza i počinitelja u međuvremenu pretvorila u najopsesivniji društveni rebus u Švedskoj, ali i šire. Skandinavske teorije o raznim urotama i potencijalnim ubojicama i naručiteljima gotovo da nadilaze američke uzore, a cijeli literarni i filmski žanr kriminalističkog noira naprosto je eksplodirao pogonjen kolektivnom maštom vezanom za slučaj.

Na svoje su došli i globalni teoretičari političkih urota: po jednima je ubojstvo naručila CIA ili KGB jer je Palme kotirao kao kritičar tadašnjih svjetskih velesila, a po drugima lijevi teroristi iz Baader-Meinhofa ili neonacisti.

Visokotiražno su ciljale i priče kako iza svega stoje čileanski desničari koji su se htjeli osvetiti za švedsko gostoprimstvo sljedbenicima Salvadora Allendea nakon njegova ubojstva 1973. godine, a pojedini samostalni detektivi su, pak, smatrali da je Palme zapravo pao kao još jedna žrtva Johna Ausoniusa, poznatog švedskog serijskog ubojice.

Istodobno, ovaj neriješen zločin postao je dubok društveni kompleks uzorne švedske države koja je čak i opstanak svoje demokracije počela otvoreno uvjetovati njegovim konačnim rasvjetljavanjem. Sredstva koja je Kraljevina Švedska dosad utrošila na (neuspješnu) istragu Palmeova ubojstva dosežu gotovo 50 milijuna dolara i vjerojatno predstavljaju rekord u povijesti kriminalističkih policija cijeloga svijeta.

#OLOF PALME#ATENTAT

Izdvojeno