BRICS jaše i dalje. Zapravo, sada već galopira: skupina koja okuplja vodeće sile Istoka i Globalnog juga od 1. siječnja 2025. dobila je devet novih partnerskih zemalja s četiri kontinenta. Abecednim redom, to su Bjelorusija, Bolivija, Indonezija, Kazahstan, Kuba, Malezija, Tajland, Uganda i Uzbekistan.
Ova proširena BRICS-ova struktura, koja sada uključuje devet starih članica i devet novih partnerskih zemalja, pokriva oko polovice svjetskog stanovništva – oko četiri milijarde ljudi – i preko 41 posto globalnog BDP-a mjerenog prema paritetu kupovne moći (PPP).
Najnovije širenje BRICS-a dolazi nakon povijesnog samita održanog u ruskom gradu Kazanu lani u listopadu, na kojem je sudjelovalo 40-ak izaslanstava iz preko 30 zemalja i više međunarodnih organizacija. Kako je uoči Nove godine istaknuo Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov, ta visoka razina posjećenosti sugerira „živahan interes Globalnog juga i Istoka za suradnju unutar BRICS-a”.
„Uoči samita u Kazanu primili smo 35 prijava za pridruživanje BRICS-u. Jedan od najvažnijih rezultata samita bila je uspostava kategorije ‘zemalja partnera BRICS-a‘ i dogovor o popisu od 13 zemalja. Prijedlozi su poslani tim zemljama”, rekao je Ušakov, dodajući da će zemlje koje prihvate prijedlog službeno postati partneri BRICS-a od 1. siječnja 2025. godine.
Od 13 pozvanih zemalja, spomenutih devet je prihvatilo poziv, dok se Alžir, Nigerija, Turska i Vijetnam još nisu službeno izjasnili. Skupina planira nastaviti politiku postupnog širenja, omogućujući
sadašnjim i budućim partnerskim zemljama stjecanje punopravnog članstva u budućnosti.
„Još preko 20 zemalja pokazuje interes za rad BRICS-a, a vrata skupine ostaju otvorena za ulazak zemalja istomišljenica”, zaključio je Ušakov.
Prvaci multipolarnog svijeta
Podsjetimo, BRICS je osnovan 2009. kao savez najbrže rastućih gospodarstava zemalja u razvoju. Prve četiri članice bile su Brazil, Rusija, Indija i Kina, kojima se 2010. pridružila i Južna Afrika, da bi 2023. bile primljene četiri nove zemlje: Egipat, Etiopija, Iran i UAE.
Već i prije ulaska tih potonjih četiriju članica, BRICS je po udjelu u globalnom BDP-u pretekao skupinu G7, koju čine sedam industrijski najrazvijenijih zemalja Zapada: Amerika, Britanija, Francuska, Italija, Japan, Kanada i Njemačka. Prema podacima MMF-a iz listopada 2024., pet izvornih članica BRICS-a činilo je nešto manje od 34 posto globalnog BDP-a, dok je G7 pao na 29 posto.
Sada je razlika još veća. Ulaskom novih članica i pridruživanjem partnerskih zemalja, BRICS sada kontrolira više od 41 posto svjetskog gospodarstva, čime je nadmašio sve druge međunarodne ekonomske saveze. Time se ova skupina potvrđuje kao ključni akter u stvaranju novog globalnog poretka, odnosno multipolarnog svijeta.
Analitičari ističu da je BRICS postao globalni lider u proizvodnji ključnih roba, uključujući hranu, energiju i strateške resurse. Što se tiče poljoprivrede, Kina i Indija zajedno proizvode više od polovice riže na svijetu, dok Brazil, Indonezija i Malezija dominiraju proizvodnjom uljane palme, koja je važan resurs u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.
Nada za svjetsku većinu
BRICS ima značajan utjecaj i na globalnu energetsku industriju. Među ostalim, članice BRICS-a su pet od deset najvećih svjetskih
proizvođača sirove nafte - Rusija, Kina, Iran, UAE i Brazil – dok Rusija i Iran prednjače i u proizvodnji prirodnog plina.
BRICS dominira i na području strateških minerala. Indonezija je najveći svjetski proizvođač nikla, ključnog resursa za proizvodnju baterija i tehnologiju obnovljivih izvora energije, dok Brazil, Kina, Rusija i Južna Afrika prednjače u proizvodnji željezne rude, bakra i drugih minerala koji su ključni za globalnu industriju.
Jedan od glavnih strateških ciljeva BRICS-a je dedolarizacija svjetskog gospodarstva, odnosno smanjenje dominacije američkog dolara u međunarodnim financijskim transakcijama. Stoga članice skupine promiču upotrebu nacionalnih valuta u međusobnoj trgovini, a istodobno se intenzivno radi na stvaranju zajedničke valute koja ne bi bila vezana za dolar.
Iako BRICS još uvijek figurira kao ekonomski savez, brzi uspon ove skupine – a osobito činjenica da je postala ekonomski jača od dosad neprikosnovene zapadne skupine G7 - čini je i snažnim političkim akterom u oblikovanju novog svjetskog poretka, odnosno alternativom dosadašnjoj dominaciji Zapada. Ne čudi stoga da 150 zemalja Istoka i Globalnog juga u BRICS-u vidi nadu za pravedniji svijet od ovoga u kojem danas živimo.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....