SAD neće biti zemlja proleterska, donijeli su zakon protiv komunista. Evo što je prouzročilo ideološku paniku

Za Englesku ne znamo, ali čini se da Amerika ipak neće skoro biti zemlja proleterska. Barem ne zakonito. Zastupnički dom Kongresa SAD-a, naime, velikom je većinom glasova 6. prosinca usvojio zakon H. R. 5349, koji se naziva „Ključni zakon o podučavanju o komunizmu”. Cilj zakona je educirati američke srednjoškolce o opasnostima koje komunizam donosi za američke vrijednosti slobode i demokracije.

Dvostranački zakon predložila je republikanska zastupnica Maria Salazar s Floride, rođena u Miamiju u obitelji kubanskih disidenata koji su nakon pobjede komunističke revolucije na Kubi pobjegli u SAD.

„Donošenjem mog Ključnog zakona o podučavanju o komunizmu, Zastupnički dom će osigurati da se buduće generacije sjećaju boli i patnje uzrokovane brutalnom komunističkom ideologijom. Moja zajednica u Miamiju vrlo dobro razumije zlo komunizma i moramo osigurati da su svi Amerikanci svjesni smrti i bijede koju je prouzročio”, rekla je Salazar prilikom donošenja zakona.

Zakon nije, međutim, uperen protiv kubanskih komunista, nego protiv kineskih. O tome se po usvajanju zakona jasno izrazio republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson:

„Nažalost, realnost komunizma često se zanemaruje ili umanjuje u našem obrazovnom sustavu, dopuštajući zloćudnim stranim akterima da guraju svoje planove i utječu na američke institucije. Dok se suočavamo sa sve većim izazovima protivnika kao što je Komunistička partija Kine, Zakon o osnovnom podučavanju o komunizmu zauzima stav protiv ovog opasnog trenda. Važnije je nego ikad da naše učenike poučimo pravim opasnostima komunizma i važnosti očuvanja naših sloboda”, poručio je Johnson.

‘Monumentalna pobjeda‘

Zakon daje velike ovlasti tijelu koje se zove Memorijalna zaklada žrtava komunizma (VOC). To je tijelo u zakonu navedeno kao izvor materijala za nastavne planove. Stoga ne čudi da je donošenje zakona oduševljeno pozdravio predsjednik i izvršni direktor VOC-a Eric Patterson:

„Ovo je monumentalna pobjeda za generacije američkih studenata. Berlinski zid je možda pao 1989., ali zla ideologija iza njega nije. Danas još petina čovječanstva živi pod komunističkom tiranijom. Nažalost, američki studenti sve više nisu svjesni povijesti i nasljeđa komunizma. Vrijeme je da se ispravi ova nepravda – Ključni zakon o podučavanju o komunizmu zdravorazumski je zakon koji osigurava da naši učenici nauče istinu, prošlu i sadašnju, o ovoj smrtonosnoj ideologiji”, rekao je Patterson.

O lobističkoj snazi ove organizacije govori činjenica da se ista cifra o 100 milijuna žrtava komunizma spominje i u zakonu, u stavku dva, gdje se navodi da je svrha zakona „osigurati da učenici srednjih škola u Sjedinjenim Državama nauče da je komunizam doveo do smrti preko 100.000.000 žrtava diljem svijeta”, odnosno „razumjeti da 1.500.000.000 ljudi još uvijek pati pod komunizmom”.

Kevin Dietsch/Getty Images Via Afp

Nije Staljin, nego Sanders

Kina se i izričito navodi u ostalim zakonskim stavcima, gdje se kaže da se kroz nastavni plan i program američke srednjoškolce mora podučiti o „stalnim kršenjima ljudskih prava od strane takvih režima, kao što je postupanje Narodne Republike Kine prema Ujgurima u Ujgurskoj autonomnoj regiji Xinjiang”, a navode se i „akcije koje je poduzela Narodna Republika Kina kako bi odvratila prodemokratske prosvjede u Hong Kongu i sve agresivnije držanje Narodne Republike Kine prema Tajvanu, demokratskom prijatelju Sjedinjenih Država”.

Ti američki strahovi možda i nisu neutemeljeni. Naime, prema dostupnim podacima, u Kini se svake godine za članstvo u Komunističkoj partiji prijavi par milijuna mladih – od čega ih bude primljeno oko milijun – dok se među američkom omladinom već desetak godina primjećuje rastuća sklonost prema ljevičarskim, pa i komunističkim idejama, što nije nužno povezano s Kinom.

Za prodor lijevih ideja u američko društvo prije svega je zaslužan demokratski senator Bernie Sanders, koji je u predsjedničkim kampanjama 2016. i 2020. godine promovirao ideju „demokratskog socijalizma”, čije su antikorporativne postavke široko prihvaćene među najmlađim glasačima u SAD-u, za koje se kaže da su prva američka generacija koja će živjeti lošije od svojih roditelja.

Američki politolozi već su sredinom prošle dekade ustvrdili da rastuća popularnost ideje socijalizma među mladim građanima SAD-a ukazuje da oni ne povezuju više tu riječ sa Staljinom, SSSR-om i Hladnim ratom – kao što su to činile generacije njihovih očeva i djedova – nego upravo s predizbornim nastupima Bernieja Sandersa, čije ideje u ovom sazivu Kongresa SAD-a zastupa i širi lijevo krilo Demokratske stranke, predvođeno mladom newyorškom zastupnicom Alexandrijom Ocasio-Sanchez.

Zemlja ‘opasnih marksista‘

Iako su Sandersove ideje jako daleko od komunizma, već zapravo predstavljaju blagu varijantu nordijske socijaldemokracije, u političkom pejzažu SAD-a svaka kritika postojećeg modela kapitalizma dočekuje se kao opasan izljev komunizma koji prijeti opstanku američke države. Dovoljno je sjetiti se da je zbog želje da uvede univerzalno zdravstveno osiguranje čak i Barack Obama bio nazivan „komunistom”, ili da je Donald Trump u protekloj kampanji čak i jednu Kamalu Harris – notornu zastupnicu korporativne Amerike – proglasio „opasnom marksistkinjom”.

Prije točno pet godina, u jesen 2019., upravo je VOC alarmirao američku javnost o „uznemirujućim” rezultatima istraživanja javnog mnijenja koje je ta organizacija provela, a prema kojima više od trećine odraslih Amerikanaca podržava komunističku ideju. Točnije, njih 36 posto.

Od ispitanika se tom prilikom, među ostalim, tražilo da kažu koji povijesni dokument bolje jamči građansku ravnopravnost, te ljudska prava i slobode – američka Deklaracija o nezavisnosti ili Marxov i Engelsov Komunistički manifest. Na užas dužnosnika VOC-a, pokazalo se da je svega 57 posto Amerikanaca u dobi do 40 godina tipovalo na Deklaraciju o nezavisnosti, dok je njih 36 posto izabralo Komunistički manifest.

Lenjinova djeca u New Yorku

Ideološku paniku potaknulo je i anketno pitanje o tome jesu li Amerikanci mlađi od 40 godina spremni glasati za socijaliste. Odgovori su pokazali da je čak 20 posto ispitanika za to „izrazito spremno”, a za daljnjih 50 posto to je „potpuno vjerojatno”.

Dok je ranijih godina taj buntovni dio mladih Amerikanaca inklinirao umjerenijoj varijanti socijalističke ideje – pa je bilježen rast popularnosti pokreta „Demokratski socijalisti Amerike” (DSA) – ove godine je, točno na 100. godišnjicu Lenjinove smrti (21. siječnja 2024.), u New Yorku osnovana nova lijeva partija „Revolucionarni komunisti Amerike” (RCA), čiji su pripadnici proljetos viđani na propalestinskim studentskim protestima na američkim sveučilištima.

Među ostalim, na tim su prosvjedima aktivisti RCA prodavali prvi broj svog tek pokrenutog lista, znakovitog naziva „The Communist”. Glavni tekst na naslovnici nosio je naslov „Mi smo američka komunistička generacija”, dok se na zadnjoj stranici pozivalo na „globalnu intifadu”, jer „samo revolucija može okončati imperijalizam”, s opaskom da je rat u Gazi „samo dio imperijalnog rata koji američki kapitalizam vodi širom svijeta”.

Dakako, ova mlada i nejaka partija ne može ugroziti ni američku državu ni njezin neoliberalni kapitalistički ustroj, ali kineska Komunistička partija možda bi u budućnosti mogla osporiti američku dominaciju u svijetu.