StoryEditorOCM
SvijetDRAMA

Ovaj otok, 12.000 km od Francuske, njihov je teritorij. Na njemu se vodi neviđena bitka za život o kojoj malo tko piše

Piše Saša Ljubičić
13. siječnja 2024. - 19:23

Na tlu Europske unije vodi se bespoštedan rat između specijalnih policijskih snaga i ilegalnih migranata o kojem mediji rijetko izvještavaju, premda se radi o desecima tisuća žrtava koje su do sada izgubile život u namjeri da se dokopaju Francuske.

Riječ je o francuskom departmanu Mayotte, dvanaest tisuća kilometara udaljenom od te zemlje, na kojem žandarmerija očajničkim snagama pokušava deportirati ilegalne migrante koji su na tom otoku podigli niz nezakonitih naselja i nazvali ih po poznatim državama i gradovima: London, Pariz, Bejrut, Gaza...

Koliki je pritisak da se dokopaju teritorija Europske unije u Indijskom oceanu, svjedoči brojka od 50.000 ljudi koji su stradali od 1995., kada su krenule ilegalne migracije, zaključno do 2012., kada su se ovim problemom počele sustavno baviti francuske državne institucije.

Većina ih se utopila u Mozambičkom kanalu koji nazivaju najvećom grobnicom ilegalnih migranata. Od 2012. do danas broj stradalih dodatno je porastao, a ni stalne deportacije ilegalnih useljenika niti pojava francuskog vojnog broda koji štiti obale Mayottea od stotina čamaca s migrantima koji danonoćno nadiru nisu od velike pomoći.   

Deportacije

Mayotte ima nešto više od 300 tisuća stanovnika. Na njemu je Francuska stacionirala jake policijske snage kako bi se zaštititila od izbjeglica s Komorskih otoka i Madagaskara. Ilegalnih migranata je preko sto tisuća. Godine 2022. policija ih je više od 20 tisuća deportirala na Komorske otoke, a francuska vlada tamošnju vlast pomogla sa 150 milijuna eura ne bi li zaustavila nezakonite migracije, no to nije zaustavilo pravu najezdu izbjeglica na otok.

image

g m

image

g m

Kao što je poznato, Francuska ima prekomorske teritorije koji su dijelovi Europske unije. Riječ je o Francuskoj Polineziji, Novoj Kaledoniji, Wallisu i Futuni, Francuskim južnim i antartičkim zemljama, te spomenutom Mayotteu i Reunionu. Na tim područjima živi dva milijuna francuskih državljana. Tu su i francuske vojne baze s nekoliko tisuća vojnika.

Dok Europa svjedoči najvećem migrantskom valu nakon Drugog svjetskog rata, koji se najčešće zrcali

kroz silne probleme na talijanskoj Lampedusi, granici Španjolske i Maroka, balkanskoj ruti ili u migrantskim centrima u Grčkoj, Francuskoj, Njemačkoj...,  na Mayotteu se odvija prava drama.

Žandarmerija nemilosrdno ruši ilegalna naselja doseljenika, deportira na desetke tisuća ljudi bez "papira", no oni se iznova vraćaju kako bi izbjegli smrt od gladi koja im prijeti zbog teškog siromaštva uzrokovanog iznimno visokom stopom nezaposlenosti na Komorskim otocima i Madagaskaru.

image

Ilegalni migranti 

 AFP)

John Moore/Getty Images Via Afp
image

Izbjeglice iz Afrike

 AFP

John Moore/Getty Images Via Afp
image

 AFP

John Moore/Getty Images Via Afp

Da tragedija bude veća, svako malo izbijaju sukobi lokalnog stanovništva s migrantima. Lokalci optužuju ilegalce da su dolaskom na Mayotte povećali stopu kriminala i sa sobom donijeli tešku bijedu, koja je narušila životne uvjete koji su prije nezakonitih migracija bili idilični.

Na otoku bajkovite prirode i istih takvih plaža, francuski državljani imaju posao i pristojan standard i sve drugo što im jamči vlada u Parizu i EU, međutim, pridošlice s Komorskih otoka zagorčavaju im život jer pristižu u tolikom broju i sa svih strana da nema dovoljno spasilačkih timova, ali i medicinskog i drugog osoblja, koje im je u stanju pružiti adekvatnu pomoć. Infrastruktura Mayottea puca po šavovima zbog nezakonitih naselja koja prekrivaju trećinu otoka. 

Bratoubilački rat

Da sve bude gore, radi se o nekoj vrsti bratoubilačkog rata. Kada su na Komorskim otocima odlučili zbaciti kolonijalni jaram, stanovnici Mayottea su se na referendumu odlučili ostati u Francuskoj, za razliku od njihovih sunarodnjaka koji su birali neovisnost. Nažalost, ona im nije donijela ništa drugo do teškog siromaštva. Zato danas svi žele na Mayotte. Gotovo 40 posto stanovništva ilegalno se doselilo u Mayotte. Većina su muslimani, uz kršćansku manjinu.

image

Drone view of white sand beach of Mayotte turquoise lagoon

/Shutterstock
image
/Shutterstock

Izbjeglice iz istočnih afričkih država, unatoč "kanalu smrti" koji svakodnevno ubire svoj danak, ne prestaju dolaziti na Mayotte, a Francuska ovo pitanje nema snage riješiti bez šire potpore svih članica EU-a i međunarodne zajednice.

Na Mayotteu je nakon terorističkih napada u Parizu proglašeno izvanredno stanje i ono traje do danas. 

Međunarodna zajednica već duže vrijeme apelira na Francusku da fizički blokira iskrcavanje u arhipelagu i tako zaustavi ilegalno doseljavanje, no to nije jednostavno provesti.

O povijesti otoka

Mayotte (Mahoré, na komorskome Maoré), francuski posjed u otočnoj skupini Comores u Indijskom oceanu. Nalazi se u sjevernome dijelu Mozambičkoga kanala, 400 km udaljen od afričkoga kopna i 300 km od zapadne obale Madagaskara. Sastoji se od otoka Grande-Terre (363 km²) i otočića Petite-Terre ili Pamandzi (11 km²). Obuhvaća 374 km² sa 212 645 st. (2012). Vulkanskoga su podrijetla. Planinski lanac, koji se pruža glavnim otokom u smjeru sjever–jug, najviši je u sr. dijelu (Bénara, 660 m), piše Hrvatska enciklopedija Lekiskografskog zavoda Miroslav Krleža. 

Uz obalu se pružaju koraljni grebeni. Klima je vlažna tropska (oko 1300 mm oborina); najviše kiše padne od studenoga do ožujka. Srednja je godišnja temperatura 25 °C; u toplome dijelu godine (siječanj–ožujak) srednja temperatura iznosi 28 °C, a u hladnome (srpanj–rujan) 24 °C. Glavni grad je Mamoudzou (57 281 st., 2012) na otoku Grande-Terre; Dzaoudzi-Labattoir, bivši glavni grad, na otoku Petite-Terre, ima 14 311 st.

Stanovnici su mješanci Bantu-crnaca, Arapa i Malagasa; od 55 300 stranaca (2002), većinu čine doseljenici iz Komora (52 851 st., 2002), te Madagaskara (2267 st.). Prevladavaju muslimani. Službeni je jezik francuski, a raširen je i mahorski (arabizirana varijanta svahilskoga). Stanovništvo se bavi poljoprivredom i ribarstvom. Glavni su poljoprivredni izvozni proizvodi ylang-ylang (eterično ulje; oko 21% izvoza), vanilija, cimet, kava i kopra. Industrija je ograničena na prehrambenu, koja prerađuje domaće poljoprivredne proizvode.

S kopnom ima zračne veze. Glavna luka Longoni. – Prvi stanovnici otoka bili su Bantu i Malajci, koje su u XV. st. pokorili Arapi i islamizirali. U XVI. st. Portugalci i Francuzi posjećivali su otok, ali nisu gradili svoja naselja. U XVIII. st. madagaskarska država Sakalava osvojila je otok, koji je 1843. potpao pod francusku kolonijalnu upravu, koja ga je zajedno s Madagaskarom i Komorima ujedinila 1946. u francuski prekomorski teritorij.

Sa stvaranjem neovisnih Komora (1975) ostao je francuski posjed unatoč komorskom protivljenju. Od 1976. ima status teritorijalne zajednice. God. 2000. na referendumu je zahtijevana veća autonomija, odnosno pretvaranje Mayottea u francuski departman, što je ostvareno 2011. UN i Afrička unija priznaju pravo Komora na Mayotte.

image

Zbog teškog života na Madagaskaru, veliki broj stanovnika želi se dokopati otoka Mayotee i Europske unije 

AFP

Rijasolo/Afp
image

Migranti na talijanskom otoku Lampedusa

 AFP

Alessandro Serrano/Afp
image

Migranti iz centralne Afrike

AFP

Spencer Platt/Getty Images Via Afp
image

Migranti na Kanarskim otocima 

AFP

Stringer/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. prosinac 2024 17:51