U ognju beskrajnog rata vlastite domovine protiv brojnih neprijatelja na Bliskom istoku, oni su sačuvali i kritičan razum i empatiju. Haaretz – što na hebrejskom znači Zemlja – izraelske su novine što već desetljećima jednakim aršinom brane ljudska i građanska prava Palestinaca i Izraelaca, ne skrećući ni tren pogled s okrutnosti, manipulacija i tvrdoglavosti svoje državne vlasti.
Nisu posustali ni u danima najveće izraelske patnje netom nakon Hamasova lanjskog pokolja. Već godinu dana ne prestaju tražiti od izraelske vlade da prekine humanitarnu krizu koju svojom vojnom intervencijom uzrokuje u Gazi. Haaretzov urednički tim podržavao je i tisuće izraelskih prosvjednika koji su se tjednima prije početka zadnjeg rata okupljali protiv vlade Benjamina Netanyahua i njezina pokušaja da suzbije pravo Vrhovnog suda da preispituje postupke izvršne vlasti. Desetljećima prije uporno su i oštro istupali protiv izraelske politike nasilnog naseljavanja palestinskih područja na Zapadnoj obali…
Napad koji je prošlog listopada izveo Hamas – s velikim brojem izraelskih civilnih žrtava i talaca – nije nimalo zaslijepio novinare ovih izraelskih novina, unatoč ratnoj tjeskobi koju su svi osjetili. Haaretzov prvi uvodnik nakon "crnog Šabata" 7. listopada 2023. započeo je ovako:
"Katastrofa koja je zadesila Izrael na praznik Simhat Tora jasna je odgovornost jedne osobe: Benjamina Netanyahua. Premijer koji se ponosio svojim golemim političkim iskustvom i nezamjenjivom mudrošću u sigurnosnim pitanjima potpuno je propustio prepoznati opasnosti u koje je svjesno vodio Izrael kad je uspostavio vladu aneksije i oduzimanja posjeda, kad je na ključne položaje postavio Bezalela Smotricha i Itamara Ben-Gvira (izraelske jastrebove koji ne prežu ni od terorističkih metoda), istodobno promovirajući i vanjsku politiku koja je otvoreno ignorirala i postojanje i prava Palestinaca."
Oni su Netanyahuova noćna mora. No, i on je njihova, jer prilično nepogrešivo vide u kakav moralni i egzistencijalni ponor ovaj agresivni sebičnjak vuče njihovu zemlju, regiju i susjedne narode. Haaretz je u više navrata, bez krzmanja, otvarao javne rasprave o jednom od ključeva palestinsko-izraelskog sukoba: priznaje li međunarodno pravo Palestincima pravo na otpor? Koja sredstva otpora su legitimna? Terorizam i ubojstva civila koje prakticira Hamas to očito nisu, svjesni su u redakciji, no svejedno se pitaju je li oružani otpor protiv vojske koja je, prije manje od 50 godina, silom zaposjela tuđi teritorij i izvršila okupaciju koju do danas ne priznaje ni UN, ipak legalan?
Teško je otvarati i puno prostije etičke dileme od prava neprijatelja na otpor u zemlji koja je stalno u ratu, no Haaretz to hrabro, razumno i sustavno radi. Jednako kao što stalno opominju svoju javnost da i Izrael ima puno pravo na obranu, ali ne i na sistematsko i namjerno bombardiranje i ubijanje palestinskih civila.
Haaretz je kao dnevni list osnovan još davne 1918. godine, čime spada među najdugovječnije medije na svijetu. Prve brojeve novina u Jeruzalemu je isprva sponzorirala britanska vojna vlada u Palestini, no već iduće godine je redakciju preuzela skupina socijalistički orijentiranih cionista. Pridružila im se potom i grupa poslovnih ljudi uključujući filantropa Isaaca Leiba Goldberga, te je jako brzo Haaretz privukao vodeće hebrejske pisce toga vremena.
Salman Schocken, židovski biznismen koji je napustio Njemačku 1934. nakon dolaska nacista na vlast, kupio je novine u prosincu 1935. godine. Schocken je bio aktivan u Brit Shalomu, tadašnjoj Židovsko-palestinskoj mirovnoj alijansi, tijelu koje podupire suživot između Židova i Arapa na konceptu domovine za oba naroda. Njegov sin, Gershom Schocken, postao je glavni urednik 1939. godine i tu je poziciju zadržao čak 50 godina, sve do svoje smrti 1990. godine. Ponajviše zahvaljujući baš njegovu "metuzalemskom" mandatu glodura, čvrsto je utemeljena današnja Haaretzova lijevo-liberalna uređivačka politika.
Premda su nakladom tek treće novine u Izraelu, danas se "Zemlja", sa svojom argumentiranom kritikom i nepokolebljivo oporbenim temperamentom prema državnoj politici, smatra jednom od najcitiranijih redakcija na svijetu, te novinama koje su održale živim duh starog, istini čvrsto odanog novinarstva. Njihovo englesko izdanje izlazi i u Americi te se prodaje zajedno s međunarodnim izdanjem New York Timesa.