StoryEditorOCM
Svijetukrajinci iznenađeni

Odluka Njemačke šokirala Zelenskog, čekaju ga dramatične posljedice: ‘Dugoročna šteta za Ukrajinu teško se može izbjeći‘

Piše Gojko Drljača/JL
19. kolovoza 2024. - 10:36

Njemačka drastično reže financiranje rata u Ukrajini te je nejasno kada će se i kako uopće realizirati čak 30 već dogovorenih programa vojne pomoći. Ovu bombastičnu informaciju prvi je objavio njemački FAZ, a prenio ju je niz drugih njemačkih i ukrajinskih medija.

S obzirom na to da je Njemačka drugi najveći financijer ratnih aktivnosti Kijeva nakon Sjedinjenih Država, nejasno je hoće li njemačka odluka da prepolovi planirana sredstva s 8 milijardi u 2024. na četiri milijarde eura u 2025. prisiliti režim Volodimira Zelenskog da ipak traži mirno rješenje, ili će se pronaći drugi izvori za financiranje brutalnog i skupog okršaja.

Odluka Nijemaca tumači se javno kao mjera štednje, ali su javne objave odluka donesenih na razini kancelara Scholza i ministra financija Lindnera koincidirale s javnom potvrdom teorije da je diverziju na plinovodu Južni tok odobrio osobno predsjednik Zelenski. Iz škrtih informacija o novoj politici Njemačke prema Ukrajini može se rekonstruirati da će rezanje financiranja imati trenutačni i dramatični negativni učinak.

image

Ministar financija Christian Lindner pripoćio je odluku da će Njemačka prepoloviti planirana sredstva za Ukrajinu, s 8 milijardi u 2024. na četiri milijarde eura u 2025.

Ralf Hirschberger/Afp

"Apsurdno je da više ne isporučujemo rezervne dijelove ili da naš Bundeswehr ne može nabaviti ono što su predali," rekao je Sebastian Schafer iz stranke Zelenih. Kakav god bio ishod proračunskog spora između ministarstva obrane s ministarstvom financija i Uredom kancelara, dugoročna šteta za Ukrajinu teško se može izbjeći. Znatan dio materijala uračunatog u svibnju (vrijednost: 3,87 milijardi eura) industrija je sada prodala negdje drugdje i više nije dostupna za isporuku u Ukrajinu ove godine", piše Bild, prenosi Jutarnji list.

 Prepucavanje njemačkih ministara

Ono što je do sada poznato jest da je ministar financija Christian Lindner (FDP) poslao povjerljivo pismo ministru obrane Borisu Pistoriusu (SPD) 5. kolovoza u kojem konstatira da Njemačka više ne može financirati vojnu pomoć Ukrajini. Čini se da su Lindnerove formulacije o uvjetima odmrzavanja financiranja pomoći za Ukrajinu tajnovite: Ministarstvo financija "spremno je na odobravanje novog kratkoročnog financiranja", ali uz uvjet "specifičnog i razumljivog izvještavanja". Pri tome je Lindner čak pomalo zajedljivo poručio kolegi Pistoriusu: "Federalno Ministarstvo financija do sada nije primilo niti jedan konkretni izvještaj. Stoga, niti provjere, niti odluke nisu donesene". Očigledan je razlaz koalicijskih partnera oko financiranja ukrajinskih ratnih napora.

Ministar obrane, Pistorius, optužio je u drugom "povjerljivom" pismu pak Lindnera da "mijenja pravila igre nakon što je utakmica počela" te tako "ugrožava kontinuitet opskrbe Ukrajine oružjem". Pistorius je planirao ove godine povećati troškove za 3,87 milijardi eura; 1,3 milijarde eura u rezervne dijelove, 600 milijuna eura u topničko streljivo i po pola milijarde eura u bespilotne letjelice i oklopna vozila.

image

Njemački i ukrajinski ministri obrane, Boris Pistorius i Rustem Umerov, sporazumi su potpisani, ali novca je manje

Afp

Prema pisanju Bilda, povjerljivi izvori iz njemačke vlade tvrde da Ured kancelara Scholza podržava stavove ministra financija Lindnera. Trenutačno Lindner tumači kako neće doći do prekida financiranja rata u Ukrajini jer će se za plaćanja koristiti ruske devizne pričuve koje je Zapad zamrznuo nakon invazije. Međutim, iako već neko vrijeme traje rasprava članica G7 o korištenju ruskih deviznih pričuva za financiranje Kijeva, nije izvjesno da će se doista donijeti takva odluka jer se radi o osjetljivom međunarodnom pravnom pitanju, vrlo osjetljivom za pozicioniranje zapadnih liberalnih demokracija prema ostatku svijeta. Navodno su se suspenziji financiranja Ukrajine na sastanku iza zatvorenih vrata usprotivila tri Ministarstva – obrane, vanjskih poslova i gospodarstva.

Reduciranje pomoći na desetinu

FAZ, koji je prvi objavio i informaciju neugodnu za Ukrajinu, naglašava da je odluka njemačke vlade o zamrzavanju novih alokacija novca za Ukrajinu uzrokovana štednjom. No, bez obzira radi li se o zaokretu od srdačne blagonaklonosti prema suzdržanosti u odnosima s režimom Volodimira Zelenskog, izvjesno je da Njemačka planira radikalno reduciranje izdvajanja za obračun s agresorom, Vladimirom Putinom. Ne samo da su u 2025. planirali smanjenje s ovogodišnjih 8 na četiri milijarde eura, nego ukupni iznos do 2027. namjeravaju reducirati na desetinu.

Potpuno je nerealno očekivati da će, ukoliko Njemačka ne vrati izrazito pozitivan odnos prema Kijevu, bilo tko uskočiti umjesto njih jer to nitko drugi ne može.

image

Prema pisanju Bilda, povjerljivi izvori iz njemačke vlade tvrde da Ured kancelara Scholza podržava stavove ministra financija Lindnera

Afp

Što se pak tiče financiranja ratnih napora Ukrajine sredstvima ruskih deviznih pričuva, na G7 su se dogovorili da će pokušati koristiti barem prinose na zamrznute ruske pričuve, ali niti ta odluka nije implementirana jer bi se i ona mogla pokazati pravno kontroverzna. Uostalom, čak i ako bi se Ukrajinu financiralo s 50 milijardi eura iz prinosa na ruske devizne pričuve ne bi se radilo o darovnici nego o kreditu. Ukupno se, naime, iz prinosa na ruske devizne pričuve godišnje može namaknuti oko tri milijarde eura godišnje, pa je jasno da se iz tih sredstava ne može supstituirati dosadašnji njemački udio.

 Italija i Francuska ne mogu zamijeniti Njemačku

Bilo kako bilo, dojam je da je osvajanjem oko 1000 četvornih kilometara državnog teritorija Rusije kijevski režim povukao moćan PR potez, vratio se pod svjetla međunarodnih reflektora i definitivno odgodio mirovne pregovore, ali je nejasno jesu li ambiciozne vojno-propagandne ciljeve Ukrajinci koordinirali s financijerima ratnih napora. Njemačka odluka ih je, očigledno, iznenadila, a druge dvije velike članice EU – Italija i Francuska – imale su u zadnjih 5 godina tragikomični niz ekstremno visokih deficita, uz koje mogu samo obećavati veliku pomoć, ali ju ne mogu realizirati.

Može li ideja vojnog marša na Moskvu, koju kijevski režim implicira uspješnim osvajanjem malog dijela ruskog teritorija, biti tretirana kao suvisla zamisao ako ju financijski neće podržati najjača europska ekonomija? Čeka se reakcija Sjedinjenih Država, koje su u sve dubljem predizbornom političkom kaosu, piše Jutarnji list.

image

Javne objave odluka donesenih na razini kancelara Scholza i ministra financija Lindnera koincidirale s javnom potvrdom teorije da je diverziju na plinovodu Južni tok odobrio osobno predsjednik Zelenski

Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
21. studeni 2024 13:13